Političke manipulacije, malverzacije, propale investicije i ekonomski sunovrat su problemi ne samo naše zemlje, već i ostatka Evrope i svijeta.
Austrija, koja važi za stabilnu ekonomsku državu, suočila se sa pronevjerom 19 milijardi eura od strane Hypo Alpe Adria banke, koja je od 2009. godine u državnom vlasništvu. Poreski obveznici odnosno građani će morati (ili ipak neće) da vraćaju ovaj dug.
„Hypotopia“ je interdisciplinarni projekat studenata Tehničkog Univerziteta u Beču. Oni su odlučili da podignu svoj glas, upravo znanjem i iskustvom, onim što im je, nesporno, ta ista država pružila. Nakon prvobitnih peticija i manjih protesta, studenti arhitekture, prostornog planiranja, građevine i informatike su se ujedinili kako bi narodu, u ovom slučaju žrtvi loše državne politike i ekonomije, vizuelno pokazali vrijednosti tolike sume novca. Učinili su to kroz njima, nešto realističniji i opipljiviji aspekt-aspekt arhitekture.
Priznaćete, cifru od devetnaest milijardi tj. devetnaest puta hiljadu miliona, malo ko od vas je bio u prilici da posjeduje, a samim tim i da ima osjećaj o njenoj količini i vrijednosti. Naime, studenti okupljeni oko ovog projekta su prvobitno izračunali koliko bi ljudi moglo da živi u tom fiktivnom gradu, gdje bi im isti, srazmjerno tom broju stanovnika nudio osnovne uslove koji su neophodni za život, kao što su: obrazovne, zdravstvene ili sportske ustanove, zelene površine, dovoljno radnih mjesta, itd.
Poslije višemjesečnog planiranja i proračunavanja, došli su do cifre od 100.000 ljudi koji bi živjeli i radili u tom gradu. Oni bi relativno brzo, kroz sređeni socijalni i finansijski program, uspjeli da povrate uloženi novac, nakon čega i da obezbjede dalji razvoj grada. Kao najbolji vizuelni prikaz ove ideje odlučili su da je najbolje napraviti maketu grada površine 1.200 m2 u razmjeri 1:100 koju su predstavili ispred zgrade fakulteta.
Nijesu pravili štrajkove, prekidali nastavu, tukli profesore... Nijesu imali potrebe za samopromocijom, ali su stavili do znanja javnosti da neće da ćute i slijepo prate politiku i interese onih koji vode državu. Razlika između njih i crnogorskih studenata je u tome što njihova ideja nije sasječena na samom početku, već su dobili potpunu podršku fakulteta, privatnih preduzeća, civilnog i nevladinog sektora kao i nezavisnih medija, što je rezultiralo otvaranjem novih diskusija na ovu temu, pa čak i u državnom parlamentu.
Nedostatak podrške, kao problem sa kojim se upravo nose crnogorski studenti i ostali građani nije i ne smije biti opravdanje manjka društvenog aktivizma i borbe za osnovna prava, već naprotiv, treba im biti motiv i način kako bi sloboda govora i izbora bili legitimno pravo svakog pojedinca.
Posljednjeg, 19. dana izložbe, građani su zajedno sa studentima, simbolično, u vidu protestne šetnje prenijeli model težak 70 tona, dio po dio, do državnog parlamenta na dalju reciklažu. Reciklirali su utopijski grad i ideju, ne bi li ista bila iskorištena kao nauk za buduće proteste.
Bonus video:
