Ukrajina je iznenada ostvarila demokratski pomak. Nakon što je bivši predsjednik Viktor Janukovič podstakao veliko krvoproliće, mnogi njegovi poslanici su prešli u opoziciju, formiravši veliku većinu. Da bi učvrstila mandat, koja god nova vlada da se pojavi - moraće da djeluje brzo i odlučno - i dobije znatnu međunarodnu podršku - da bi reformisala posrnulo ekonomiju države.
Ukrajina je pogođena velikim ekonomskim problemima. Prvo, njeno devizno plaćanje je neodrživo. Deficit njenog tekućeg računa prošle godine je iznosio 8,3 odsto BDP, a devizne rezerve su se brzo istopile, i mogu pokriti samo nešto više od dva mjeseca uvoza. Drugo, neodržive su i javne finansije Ukrajine, sa deficitiom budžeta od skoro osam odsto BDP i velikim rastom prinosa na vladine obveznice. Treće, ekonomija je u recesiji pet kvartala, od sredine 2012.
Ovi problemi odražavaju Janukovičevu ekonomsku politiku, koja je imala jedan cilj: da se obogati on, njegova porodica i šačica njegovih prijatelja. U posljednjih četiri godine, Ukrajina je pretrpjela pronevjeru bez presedana od strane njenih vladara a bogatstvo Janukovičeve porodice se procjenjuje na 12 milijardi dolara. I tu će novoj vladi biti potrebna međunarodna pomoć da bi se oporavila makar od ove pljačke.
Pošto Janukovič više nije smetnja, zvanično iznuđivanje od ukrajinskog biznisa bi trebalo da prestane, što bi omogućilo oporavak ekonomije. Ukrajinski BDP je zapravo porastao za 3,3 odsto u posljednjem kvartalu 2013, zato što su protesti obuzdali klijentelizam. Ipak, puno toga se može i mora brzo odraditi jer Ukrajini ponestaje novca.
Za početak, nova parlamentarna većina mora izabrati novu vladu kako bi bio pokrenut svježi program ekonomske politike. Trebalo bi imenovati i novog guvernera centralne banke a kao prioritet odrediti fluktuaciju deviznog kursa. To bi dovelo do značajne devalvacije od možda 10 odsto a time i smanjilo trenutni pritisak na hrivnju, eliminisalo deficit tekućeg računa i omogućilo manjenje ekstremno visokih kamatnih stopa Ukrajine, što bi stimulisalo investicije.
Čim vlada bude imenovana, Međunarodni monetarni fond bi trebalo da pošalje misiju u Ukrajinu. Za dvije nedjelje, misija MMF bi sa novom administracijom mogla zaključuti novi program finansijske stabilizacije. MMF radi brzo i mogao bi organizovati prvu veliku tranšu krajem marta.
Međunarodni monetarni fond bi mogao pozajmiti Ukrajini 10-12 milijardi dolara za jednogodišnji stabilizacioni program, dok bi Evropska unija mogla dati 3-5 milijardi dolara zajma za platne bilanse (BoP) da sufinansira stendbaj program MMF-a. Samo ova dva izvora bi mogla pokriti veliki dio od 35 milijardi dolara spoljnog finansiranja, koliko će državi, prema riječima njenog ministra finansija, biti potrebno u naredne dvije godine. Uz to, kredit MMF ima nižu kamatnu stopu i duži rok dospijeća nego ruski krediti od kojih je Janukovičeva vlada zavisila (i koji se vjerovatno neće nastaviti).
Uslovi koje MMF postavlja uz svoje kredite mogu pomoći da se iskorijeni Janukovičeva koruptivna politika. Prije svega, Ukrajina će morati da znatno smanji deficit budžeta, što bi, imajući u vidu velike prihode od poreza, trebalo postići kroz kresanje i zamrzavanje troškova. Velike industrijske subvencije - na primjer industriji uglja - samo su poklon Janukovičevim pristalicama i odmah bi ih trebalo ukinuti. Isto tako, cijene gasa bi trebalo liberalizovati da bi se zaustavilo koruptivno bogaćenje od regulatorne arbitraže. Pomoć bi trebalo da dobijaju potrošači u nevolji a ne bogati proizvođači.
Slično tome, MMF će insistirati na ponovnom uvođenju konkurentnih tendera. Od 2010, regularne javne nabavke su prestale i Janukovič je jednostavno dodjeljivao države ugovore prijateljima i odanim sljedbenicima po znatno povoljnijoj cijeni od tržišne. Naravno, mora se stati na kraj i prodaji državnih preduzeća lojalistima - tipično u bescijenje.
Ukrajina, takođe, mora sarađivati sa EU. U roku od nedjelju dana, nova vlada može ispuniti uslove EU za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju. Jedini preostali uslov - zakon o reformi tužilaštva - može biti brzo usvojen.
Ukrajina će imati veliku korist od sporazuma sa EU. To je sveobuhvatni program reformi za ukrajinski državni aparat, uključujući njene zakonodavne organe. Šezdeset državnih agencija u različitim državama EU je već zaključilo sporazume sa ukrajinskim kolegama u vezi sa neophodnom reformama.
Sporazum, takođe, sadrži uspostavljanje duboke i sveobuhvatne zone slobodne trgovine, koja će ukrajinskim izvoznicima otvoriti ogromno evropsko tržište - te privući više stranih direktnih investicija u Ukrajinu. To će takođe pomoći da se država zaštiti od mogućih trgovinskih sankcija Rusije.
Tu će i diplomatija igrati važnu ulogu. SAD i EU moraju ubijediti ruskog predsjednika Vladimira Putina da se dogovori sa novim liderima Ukrajine umjesto da ostvari prijetnju da o uvođenju sankcija. Mirni suživot, a ne porast bilateralnih tenzija, je u interesu obiju država.
Bonus video:
