Među 10 najvažnijih uzroka smrti sa ukupnim mortalitetom preko 50 odsto jesu skupine bolesti vezane za srce i krvne sudove, usljed povišenog krvnog pritiska, koji mahom nastaje zbog izuzetno povećanog unosa kuhinjske soli. Osim kada sami solimo direktno, postoji tzv. skrivena so, koja je nekoliko puta viša od ove direktne. Ona se nalazi u raznim prerađevinama, gotovim i polugotovim jelima, konzervama, voću, povrću, a naročito u suhomesnatim proizvodima. I gazde restorana znaju dobro kako da osole.
Iako se mi u Crnoj Gori slažemo da se ni oko čega ne slažemo, ipak nam treba saglasnost protiv tzv. tri bijele smrti, a to su kuhinjska so, šećer i droga. Nekada je na trećem mjestu bila svinjska mast, a sad se dokazuje suprotno, da je taj proizvod izuzetno zdrav ako je od naših domaćih svinja (mangulica) i ako je nije presoljena na Njegušima.
Inicijativu za smanjenje prekomjernog unosa soli hranom pokrenula je Svjetska zdravstvena organizacija 2008. godine i dala nalog svim vladama svijeta da se ovim problemom ozbiljno pozabave. Na osnovu studija, koja je uradila Svjetska zdravstvena organizacija, u Evropi je čak 86% smrtnih slučajeva izazvano tzv. hroničnim nezaraznim bolestima, među kojima su preko 42 % bolesti srca i krvnih sudova. Istraživanja u Crnoj Gori su dala mnogo crnju sliku jer u posljednje vrijeme napuštamo tradicije o ishrani i pridružujemo se trendu tzv. industrijske hrane. Prema istraživanju, prosječan unos soli u zemljama EU je oko 15 gr, što je oko 3 puta više nego što je neophodno organizmu. E ovdje smo mi u Crnoj Gori perjanica EU, volimo, brate, da presolimo, soli industrija, soli uvoz, sole pekari, a i mi, bogami, onako merački volimo da dodamo soli. Naša istraživanja govore da je taj procenat preko 30% , što bi rekli bez pršute i suhomesnatih proizvoda.
Nacionalna organizacija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori je pokrenula inicijativu za smanjenje prekomjernog unosa soli hranom u Crnoj Gori. Ovu inicijativu su podržali Ministarstvo zdravlja, doktor Radunović je u medijima u više navrata o tome govorio, a inicijativu podržava Institut za javno zdravlje, predstavnici pekarske industrije...
Na osnovu istraživanja koje je obavljeno pod patronatom Nacionalne organizacije SZO došlo se do zaključka da sa samo 100 grama hljeba unosimo oko 2% NaCl, što znači da po podacima o prosečnoj potrošnji hljeba, samo iz ovog artikla u potpunosti zadovoljavamo dnevne potrebe. Ako dodamo podatke o procentima soli u burecima, pitama i pecivima, onda je taj podatak zabrinjajući. Samo jednim burekom koji pojedemo, prekršili smo sve dozvoljene norme. Udruženje pekara Tradicija je predložilo, a pekara Agrovita Eco prihvatila, da se ispita koja je to minimalni procenat upotrebe kuhinjske soli, koju omogućava kvalitetnu proizvodnju hljeba (so je neophodna u proizvodnji bijelog hljeba, jer je bijelo brašno jedna vrsta šećera, tako da je so neophodna za razvoj kvasca). Uvećana potrošnja soli u proizvodnji hljeba je posljedica industrijske proizvodnje, hljebovi od integralnog brašna i od brašna tip 850 ne zahtijevaju toliko soli.
Tim stručnjaka iz Agrovita Eco je uspio da proizvede kvalitetan hljeb sa upotrebom od 1% kuhinjske soli, otišli smo korak dalje u poboljšanju kvaliteta, koristeći morsku so iz solane Ulcinj.
Alamantni su podaci da su troškovi u EU o bolesti izazvanih kardivaskularnim problemima oko 200 milijardi eura (budžet države Crne Gore je 1,5 milijardi). Borbu protiv ove pošasti su započela mnoge zemlje EU i postigle zavidne rezultate, a ističe se Finska. Slovenija je od jugoslovenskih zemalja i ovdje predvodnica. Otpor industrije hrane, farmaceutske industrije, a najvažnije naše naopake navike, biće velika prepreka. U prilog nam ide to što će pojedinci, Udruženje potrošača i elita društva zanemariti međusobna nerazumijevanja i angažovati se na edukaciji, koju će dovesti do određenog cilja, a to je da u Crnoj Gori do 2020. godine potrošnju soli svedemo na 10 grama po glavi potrošača (to bi dovelo po najnovijim istraživanjima do smanjenja moždanih i srčanih udara za preko 20%). Ovo je dovoljan pokazatelj da se imamo za što boriti. Pojedinac se mora prvo osloboditi se loših navika da nesvjesno presoljava jela, drugo obratiti pažnju na konzervirane, suhomesnate proizvode, supe i slično i pročitati procenat soli, uticati na mladju populaciju na djecu da ne oponašaju starije. Umjesto so, treba da koristi začinsko bilje, luk, ruzmarim, majoran. Ja sam se oslobodio jedne teške navike izuzetno prekomjernog korišćenja soli sokom od limuna. Treba u velikom luku zaobilaziti hamburgernice, buregdžinice i štandove jeftinog suhomesnatog svinjskog mesa (konzerve mesa nipošto). Piti samo mineralnu vodu bez natrijuma.
Radonjić je autor projekta “Mogućnost proizvodnje i plasmana zdrave hrane u Crnoj Gori”
Bonus video:
