Perspektive

Njegoš i UNESKO - propuštena prilika

Zašto se ime Petra II Petrovića Njegoša ne nalazi se u ovogodišnjem UNESCO-vom Kalendaru godišnjica istaknutih ličnosti nauke i kulture, u kojem je zastupljeno stotinak naučnika i umjetnika iz mnogih država, od Angole do Ukrajine ili Amerike
1 komentar(a)
Ažurirano: 11.11.2013. 13:21h

Ovo je godina Petra II Petrovića Njegoša. Jubilej, 200 godina rođenja crnogorskog vladara i vladike, pjesnika i mislioca, po kojem se prepoznaje Crna Gora. Jedine ličnosti istorije i kulture Crne Gore čija djela su daleko nadmašila granice Crne Gore, obilježila i uticala na književna kretanja i kulturu ovog dijela Evrope, prevedena na mnoge evropske i svjetske jezike i dobila najšira priznanja. Nije, otuda, neobično da njegova djela i drugdje pripisuju kao dio vlastite književnosti – što samo govori o njegovoj veličini.

Podsjećanja radi, prije tridesetak godina je u javnosti, kao i u književnim i političkim krugovima tadašnje Jugoslavije, vođena polemika o tome kako je Njegoš zastupljen u “Istoriji čovječanstva”, reprezentativnom izdanju kojeg je gotovo dvije decenije radio UNESCO pod rukovodstvom posebne Međunarodne komisije na čijem čelu je bio prof. Bernardo Karneiro. Navodno, tadašnji Jugoslovenski leksikografski zavod, na čijem čelu je bio Miroslav Krleža, i koji je bio zadužen da uradi priloge iz SFRJ, nije na odgovarajući način sarađivao na tom projektu. U naporima da se ispravi propust, u ovoj i nizu drugih jedinica, formirano je posebno tijelo. U toku rada na dopunama “Istorije čovječanstva”, između ostalog, vođene su polemike oko toga kako predstaviti Njegoša, kao srpskog ili crnogorskog pjesnika. To je tada riješeno jer su književnici i iz drugih republika isticali da je Njegoš imao veliki uticaj na njihove književnosti, te da Njegoš, jednako, pripada svima njima, što svjedoči o veličini njegovog djela, ali ne dovodi u pitanje da je on vladar, vladika i pjesnik Crne Gore.

UNESCO – specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, decenijama već, ima ustanovljen poseban program obilježavanja velikih godišnjica znamenitih ličnosti ili ostvarenja u oblastima nauke, kulture i obrazovanja, čija djela i uticaj prevazilaze granice jedne zemlje. Države članice, pozivajući se na takav zadatak i misiju ove organizacije, povodom velikih godišnjica, podnose inicijativu Generalnoj konferenciji UNESCO-a da se ličnost ili događaj za koje smatraju da ispunjava predviđene uslove, uvrsti u Kalendar velikih godišnjica istaknutih ličnosti ili događaja. Kada Generalna konferencija odluči o takvoj inicijativi, onda UNESCO može da formira međunarodni odbor za obilježavanje velike godišnjice izuzetne ličnosti ili događaja i preporuci državama članicama da razmotre mogućnost da i same na prigodan način obilježe takve godišnjice, što mnoge članice i čine.

Naš istaknuti umjetnik, slikar i skulptor, Dimitrije Popović, koji živi i radi u Zagrebu, još je 2008. godine predložio da Vlada Crne Gore, što prije formira reprezentativan, možda međunarodni komitet za obilježavanje 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša. To bi omogućilo da se blagovremeno potstaknu djela inspirisana Njegošem, ističući da i sam planira da izradi ciklus slika inspirisanih “Lučom mikrokozmom”, a to zahtijeva nekoliko godina rada. Dimitrije Popović i Nacionalna zajednica crnogoraca i prijatelja Crne Gore u Hrvatskoj, poklonili su Cetinju i Crnoj Gori skulpturu Njegoša, rad Dimitrija Popovića, a izložba slika inspirisanih “Lučom mikrokozmom” bila je priređena u Biljardi.

O inicijativi Dimitrija Popovića bila je, od strane Ambasade Crne Gore u Zagrebu, obaviještena Vlada Crne Gore i nadležna ministarstva. Tom prilikom je ukazano da bi trebalo predložiti Generalnoj konferenciji UNESCO-a da se jubilarna godišnjica rođenja Petra II Petrovića Njegoša uvrsti u Kalendar godišnjica istaknutih ličnosti i događaja u oblasti kulture i nauke, kako bi se i u okvirima UNESCO-a, na uobičajen način za tu svjetsku organizaciju, obilježio taj jubilej. Takva akcija UNESCO-a potstakla bi interes i inicijative pojedinih država članica za saradnju sa Crnom Gorom u cilju upoznavanja njihove književne i šire javnosti sa djelom Njegoša, možda podstaklo nove prevode i neke druge oblike kojim bi svojoj javnosti približile ovu ličnost.

Ta je prilika, na žalost, propuštena, pa se ime Njegoša ne nalazi u ovogodišnjem UNESCO-vom Kalendaru godišnjica istaknutih ličnosti nauke i kulture, gdje se nalazi stotinak ličnosti ili događaja mnogih država, od Angole do Ukrajine ili Amerike. Tako su, inicijativom Republike Hrvatske, u Kalendar godišnjica unijete jubilarne godišnjice operske pjevačice Milke Trnine, slikara Andrije Medulića. Na inicijativu Bugarske inijete su godišnjice akademika i matematičara Ljubomira Ilieva; Francuske, pisca i filozofa Denisa Didroa; Njemačke 200 godina rođenja kompozitora Riharda Vagnera; Italije 200. godišnjica rođenja Đuzepea Verdija...

Opravdano je upitati - zašto je u Crnoj Gori došlo do takvog krupnog i nepopravljivog propusta i ko je za to odgovoran?