Za brazilske građane je, možda, opšteprihvaćena istina da njihova država jeste i da će uvijek biti mirna. Na kraju krajeva, Brazil sa svojih deset susjeda nije imao sukob skoro 150 godina, a svoje granice je uredio putem pregovora. Posljednji put je ušao u rat 1942, nakon direktne agresije nacističkih podmornica u južnom Atlantiku. Odrekao se nuklearnog oružja, potpisavši sa Argentinom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju sporazum o nuklearnim garancijama. Preko Zajedničkog tržišta juga (Mercosur) i Saveza država Južne Amerike (Unasur), Brazil pomaže u integrisanju tog regiona politički, ekonomski, društveno i kulturno.
Međutim, da li je meka moć dovoljna za jednu od glavnih svjetskih ekonomija u usponu?
Brazilu je svakako dobro koristila njegova miroljubiva spoljna politika. On koristi svoj status u cilju unapređenja mira i saradnje u Južnoj Americi i šire. Njegov konstruktivni stav proizilazi iz svjetonazora koji usklađuje najbolji položaj sa vrijednostima demokratije, socijalne pravde, ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.
Jedinstveni pristup Brazila promovisanju tih ideala je važan izvor njegove meke moći, a odražava se u širokoj međunarodnoj podršci koja je dovela Brazilce na čelne pozicije u međunarodnim institucijama poput Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetske trgovinske organizacije.
Ipak, ni jedna država se ne može osloniti na meku silu u odbrani svojih interesa. Zaista, u nepredvidivom svijetu, gdje novi izazovi komplikuju stare prijetnje, kreatori politike ne mogu zanemariti tvrdu moć. Odvraćanjem prijetnji po nacionalnu bezbjednost, vojna moć podržava mir; a u slučaju Brazila, ona podupire konstruktivnu ulogu naše države u težnji ka globalnoj stabilnosti.
Ta uloga je potrebnija nego ikad. Tokom protekle dvije decenije, jednostrane akcije uz zanemarivanje primarne odgovornosti Savjeta bezbjednosti UN oko pitanja rata i mira, dovele su do veće neizvjesnosti i nestabilnosti. Isto tako, napravljen je mali napredak ka nuklearnom razoružanju, uz nepoštovanje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
Obilje energije, hrane, vode i biodiverziteta povećava ulog Brazila u bezbjednosnom okruženju, koje karakteriše jačanje borbe za pristup ili kontrolu nad prirodnim resursima. Kako bi se odgovorilo na izazove ove složene stvarnosti, miroljubiva spoljna politika Brazila mora imati potporu u jakoj odbrambenoj politici.
U Brazilskoj Strategiji nacionalne odbrane, ažuriranoj 2012, stoji da je modernizacija oružanih snaga suštinski povezana sa nacionalnim razvojem. Stoga ona naglašava potrebu za jačanjem domaće vojne industrije. U skladu sa Strategijom, Brazil jača svoje kapacitete konvencionalnog odvraćanja, uključujući izgradnju podmornice na nuklearni pogon kao dio pomorskog programa usklađenog sa njegovim odgovornostima u južnom Atlantiku.
Brazil tijesno koordinira vojna pitanja sa svojim susjedima, i bilateralno i preko Južnoameričkog vojnog savjeta Unasur-a, sa ciljem promovisanja izgradnje povjerenja, transparentnosti, zajedničke regionalne odbrambene industrije i, što je najvažnije, zajedničkog odbrambenog identiteta. Naš potencijalni mehanizam za unapređenje tih ciljeva je Vojni koledž Južne Amerike, koji se trenutno razmatra.
Južna Amerika postaje region u kojem je rat nezamisliv – što je politikolog Karl Dojč jednom nazvao „bezbjednosna zajednica“. Pošto sam tokom mandata ministra odbrane posjetio svaku južnoameričku državu, ubijeđen sam da je saradnja najefikasnije sredstvo odvraćanja.
Brazil istovremeno teži povećanoj bilateralnoj odbrambenoj saradnji sa afričkim partnerima. Sa našim susjedima na obje strane južnog Atlantika, Brazil blisko sarađuje na jačanju Zone mira i saradnje južnog Atlantika (ZPCSA), čiji je cilj da se okean sačuva od njemu stranih rivalstava i od nuklearnog oružja.
Brazil takođe pruža ruku drugim ekonomijama u razvojum poput ostalih članica BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i članica IBSA Dijalog Foruma (Indija, Brazil i Južna Afrika). Na primjer, Brazil predvodi IBSAMAR, redovne trilateralne pomorske vježbe, sa Južnom Afrikom i Indijom. Još šire, ispitujemo načine za saradnju u zajedničkom razvoju vojnih tehnologija.
Preko ovakvog angažovanja, Brazil se nada da će doprinijeti uravnoteženijem međunarodnom poretku, onom koji je manje podložan hegemonijama bilo koje vrste, a da ne izgubi iz vida važnost uzajamno korisnog partnerstva sa razvijenim zemljama.
Čak i dok ojačava svoju meku moć, Brazil ostaje posvećen putu dijaloga, sprečavanja sukoba i rješavanja sporova putem pregovora. Prisustvo brazilskih mirovnjaka u zemljama poput Haitija i Libana naglašava doprinos Brazila očuvanju mira i bezbjednosti širom svijeta. U 21. vijeku, istinski stabilni globalni poredak zavisiće od legitimnog i efikasnog Savjeta bezbjednosti, koji odražava pluralizam multipolarnog svijeta u usponu.
Bonus video:
