Fabrika aluminijuma pristupa gašenju svog cjelokupnog postrojenja 17. juna. To je najveći izvoznik u državi i 900 radnih mjesta će biti izgubljeno. Dugovi od prošle godine, koji iznose preko 30 miliona eura zatim, kako uprava kaže, visoka cijena električne energije kao i pad cijene aluminijuma na svjetskom tržištu, doveli su do toga. Direktor Društva kaže: “Ovo je jedina razumna odluka. Ne mogu dozvoliti da Aluminij Mostar (AM) završi u stečaju”.
A samo preko granice, u Crnoj Gori, postoji još jedna fabrika, fabrika u kojoj pravila razboritog finansijskog upravljanja i političke hrabrosti za rješavanje neugodnih pitanja nemaju vrijednost.
Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) doslovno je u deset puta goroj situaciji nego Aluminij Mostar (AM): sa preko 350 miliona eura duga, neplaćenim računom za električnu energiju koji iznosi preko 60 miliona eura – račun koji će, ukoliko ne bude plaćen, odvojiti Crnu Goru od Evropske energetske mreže – Kombinat će, prema riječima premijera Crne Gore Mila Đukanovića, biti spasen. Uprkos činjenici da potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, kako je izjavio, nikada nije vidio studiju ili izvještaj koji pokazuju da je KAP održiv i uprkos izjavama iz MMF-a da Crna Gora treba da ugasi KAP, koji proizvodi samo gubitke.
"U posljednje tri godine, KAP je (naglasak) glavni problem za privredu. Tu bi trebalo da postoji jasan plan da se fabrika likvidira, "izjavio je MMF-ovac Nadim Ilahi na konferenciji za novinare.
Možda je 2005. godine, kada su premijer Đukanović i ruski oligarh Oleg Deripaska proslavili prodaju KAP-a za 48,5 miliona i - prema balkanskim teoretičarima zavjere - što god da je predato u kafeu Grand, kada je bio posluživan Chivas Regal - dogovor izgledao vrlo dobro.
Međutim, postoje znakovi koji su upozoravali i prije prodaje. U avgustu prošle godine Rockefeller Brothers Foundation i UNDP su sa Vladom Crne Gore organizovali posjetu svjetski poznatog ekonomiste, profesora Džefrija D. Saksa Crnoj Gori kako bi razgovarao sa ključnim liderima o razvoju njihovog bankarskog sektora i mogućnosti za budući ekonomski rast.
Na konferenciji, kojoj je prisustvovao tadašnji zamjenik premijera Branimir Gvozdenović, i privatnoj večeri sa Đukanovićem - od kojih sam prisustvovao na oba događaja - dr Saks je preporučio Crnoj Gori da razmišlja o ulaganju u sektore budućnosti, a ne u dinosaurus industriju iz prošlosti. On je ispričao "horor priče" o tome kako su postrojenja aluminijuma u Africi isisala energiju i gotovo uništila ekonomije nekih zemalja. Očigledno, niko u to vrijeme ta upozorenja nije uzeo za ozbiljno.
Ali katastrofa i uticaj potpunog nedostatka političke volje imaće još kobnije posljedice za budućnost. Ove sedmice počinje javna rasprava o SEA Crne Gore za Strategiju razvoja energetike i čak se u tom izvještaju, finansiranom od strane Vlade, problem KAP-a nazire kao veliki.
Prema izvještaju: “Budućnost KAP-a je politički osjetljivo pitanje koje se trenutno nalazi u ćorsokaku. Objekat je bio u stanju smanjenog proizvodnog kapaciteta više od pet godina i postoji opšta nespremnost Vlade da donese odluku o njegovoj budućnosti. Ovo stavlja crnogorske energetske aktere u vrlo tešku situaciju. KAP–ovi energetski zahtjevi su toliko uticajni na energetsku strategiju da, ukoliko više ne budu potrebni, zemlja može brzo postati samoodrživa. Stoga, izbor strategije može biti odlučujući".
Bonus video:
