Nedavno je Kolašin bio domaćin diskusije o održivom razvoju u Crnoj Gori. Ujedno je to bila jedna od prvih konferencija održanih u Crnoj Gori u kojoj su stotine građana učestvovale u realnom vremenu putem Twitter-a, a sam dijalog je pokrenuo neka teška pitanja.
Iz diskusije je proistekla i jedna ključna dilema – da li Crna Gora treba da usmjerava posebnu pažnju na velike, infrastrukturne projekte u budućnosti ili da sistemski pruža podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u raznim sektorima koji se odnose na 'zelenu' ekonomiju. Saglasnost u smislu rješenja nije postignuta i nije bilo konkretnih odgovora.
S druge strane, možda i ne iznenađuje veoma mali broj konkretnih odgovora, tako da se potraga nastavlja. Partneri iz nevladinog sektora, Nacionalni savjet za održivi razvoj i UNDP simbolički će nastaviti dijalog 5. juna, na Dan životne sredine. Odvijaće se u vidu nekoliko Mini Rio samita, na kojima će građani biti uključeni u niz pitanja koja se odnose na održivi razvoj, nastaviće se tokom mjeseca juna i završiće se promišljanjima o konferenciji Rio+20.
NVO „Dom ljudskih prava“ će 5. juna u Herceg Novom okupiti građane, opštinske organe i centre za socijalni rad radi diskusije o tome da li zelena ekonomija i održivi razvoj mogu ispuniti dato obećanje društvene jednakosti, uz konkurentnost i nizak nivo emisija.
S druge strane, u Podgorici NVO Green Home uz angažovanje partnera iz privatnog sektora - Merkator, u okviru promovisanja prednosti reciklaže, organizovaće edukativni skup za djecu u Mall of Montenegro.
Istoga dana, Agencija za zaštitu životne sredine, Opština Mojkovac i UNDP će organizovati akciju sadnje drveća pokraj jalovišita rudnika 'Brskovo'. Na ovaj način, m ćemo obilježiti uspješne napore uložene u razvoj ovog grada i postignuća u prevazilaženju posljedica zagađenja i industrijskog nasljeđa.
Svojevremeno poznat po industriji, Mojkovac sada može da se pohvali proizvodnjom organske hrane, raznim vidovima turizma orijentisanog na prirodu, a jednom godišnje je domaćin Avanturističke trke koja okuplja entuzijaste iz zemlje i regiona, a koja je nekoliko puta nagrađivana u zemlji i u regionu.
NVO Ozon iz Nikšića će 13. juna organizovati javne aktivnosti u dva grada (Nikšić i Podgorica) kako bismo čuli šta građani misle o sljedećim pitanjima:
- Da li mislite da je zelena eknomija izvodljiva u Crnoj Gori?
- Kakav uticaj na održivi razvoj ima nastavak rada Kombinata aluminijuma i Željezare, bez vođenja računa o životnoj sredini?
- Koje bi trebalo da budu osnovne poruke crnogorske delegacje na Rio+ konferenciji?
- Kad biste mogli da postavite jedno pitanje liderima okupljenim na Rio+ samitu, koje bi to pitanje bilo?
Centralne teme i zaključke sa ovih skupova pretočićemo u jednu video priču, koja će biti poslednji komadić slagalice za platformu Vlade na Konferenciji Ujedinjenih nacija o održivom razvoju, čime će se osigurati da se glas lokalnih zajednica čuje i u Riju.
U nekim važnim aspektima, svijet nakon konferencije u Riju se neće razlikovati u odnosu na svijet prije konferencije koja se završava 24. juna 2012. godine. Cijene resursa će nastaviti da rastu – litar goriva u Crnoj Gori je 2000. godine koštao 50 centi, a danas košta oko 1,5 eura.
U pogledu cijena električne energije, zamislite uticaj po stanovništvo i privredni sektor kad za nekoliko godina budu plaćali tržišne cijene električne energije (trenutno je cijena električne energije u Crnoj Gori upola manja nego u Evropi).
Već smo svjedoci i nastavićemo da se suočavamo sa porastom učestalosti i intenziteta prirodnih katastrofa – poplave koje su se desile 2010. godine Crnu Goru su koštale skoro 2% njenog budžeta (poređenja radi, istraživanje UNDP je pokazalo da je iste godine Crna Gora prihodovala od zaštićenih područja nešto manje od tog iznosa).
Crna Gora ne može da utiče na cijene resursa u svijetu više nego što može da utiče na promjene u vremenskim prilikama. Ali može da kontroliše u šta ulaže svoje ograničene resurse. Pripreme za Rio potvrdile su ono što smo već znali o rentabilnosti investicija u “čistu” energiju. Danas na Cetinju, 10 ljudi koji su donedavno bili bez posla radi na rekonstrukciji nekadašnje ambasade Velike Britanije, što će rezultirati uštedom od oko 30% već na sljedećem računu za struju (u odnosu na trenutne cijene). Domaćinstva u neformalnim naseljima mogu da uštede čak do 60% na računima za struju uz minimalna ulaganja, i da tako ušteđen novac ulože da bi pokrili troškove formalizacije – čime se istovremeno rješava nekoliko važnih pitanja razvoja. Omogućavanjem lokalnim proizvođačima hrane da nadomjeste polovinu trenutnog uvoza, uz povezivanje sa razvojem turizma, stvorila bi se mogućnost za otvaranje čak do 16.000 radnih mjesta do 2020.
Krajem juna, NVO Green.me iz Budve zaključiće Mini Rio samite jednom emisijom koja će se baviti implikacijama koje po Crnu Goru može da ima sporazum i dostignuća samita u Riju. Ovi skupovi neće riješiti teška pitanja sa kojima se suočavamo danas - sve većim cijenama resursa, rastućim društvenim nejednakostima, sve učestalijim i sve intenzivnijim prirodnim katastrofama. Ali nas moraju dovesti bliže nekim odgovorima.
Bonus video:
