NIŠTA NIJE SLUČAJNO

Energetski okviri

Vlada se sprema da potroši dodatne stotine miliona na Moraču, Ternu i dalekovode ka trećim zemljama. Ne znamo tačno koliko će se novca poreskih obveznika potrošiti u ovoj fazi. Premalo informacija, prekasno da bi se uticalo na ključne odluke koje će imati uticaja na buduće generacije ovdašnjeg stanovništva
0 komentar(a)
Ažurirano: 04.07.2011. 11:36h

Jedino iznenađenje u vezi sa prošlomjesečnim člankom o premijerskom okviru bilo je to da se niko uopšte nije iznenadio; jedan komentar ostavljen ispod teksta objavljenog na portalu „Vijesti“ glasio je: „A mi to ionako znamo!“, čak je i ono Dijete elite kazalo „Dobar je članak, ali je to javna tajna“.

Dakle, okvir nije velika tajna, međutim da li on upravlja aktuelnim ponašanjem u odnosu na energetski sektor?

Energetski sektor predstavlja oblast u kojoj postoji potencijalni politički okvir koji bi bio dobar za građane (njihove džepove, zdravlje njihove djece i njihovu prelijepu zemlju) zasnovan na energetskoj efikasnosti, naprednim mrežama i različitim obnovljivim izvorima (što znači više solarne energije i energije vjetra), a sa druge strane postoji drugi okvir koji bi bio „dobar za druge“.

Međutim, to nije slučaj. Montenegro Inc je, kao što se i predviđalo u izvještaju britanske konsultantske kuće Lend juz konsalting u vezi sa Nacionalnom strategijom za razvoj energetike, zauzeta pretvaranjem Crne Gore u jednu platformu za izvoz energije. Pitanje je - u čiju korist?

U prošlosti, kada je vlada svim silama pokušavala da progura plan da se izgradi brana Buk Bijela na Tari, USAID je podnio izvještaj u Bosni u kome je navedeno da ugovor o koncesiji Buk Bijela nije urađen tako da od njega imaju koristi snabdjevači strujom u BiH ili Crnoj Gori, niti građani ovih dviju država, već onaj ko dobije ugovor da gradi i upravlja branom Buk Bijela.

U izvještaju je dalje navedeno da je tender konstruisan tako da postoje indicije da je skrojen za određenog ponuđača; u to vrijeme se naširoko smatralo da je pobjeda u „nadmetanju“ namijenjena EFT-u, na čijem su se čelu nalazili Vojin Lazarević – bivši savjetnik predsjednika Filipa Vujanovića – i Vuk Hamović.

Na osnovu sadašnjih aktivnosti u vezi sa Moračom, Terninog podvodnog energetskog kabla i trase dalekovoda koja presijeca dva nacionalna parka u Crnoj Gori da bi isisala još „čiste energije“ iz BiH (uz oživljavanje brane Buk bijela) i Srbije, da li smo svjedoci primjene nečeg što izgleda kao još jedan „okvir“?

Lorenco Valoreja, lider pokreta „Niko neće dirati našu budućnost“ (Nessuno tocchi il nostro futuro) iz Peskare, koji je osnovan da bi se suprostavio gradnji podvodnog kabla Tivat-Peskara, misli da jesmo. „Od početka govorimo da su ovi (energetski) dogovori prilično čudni. Govorim kao Italijan... u našim očima ovaj projekat je beskorisan i za nas (Italijane) i za vas (Crnogorce) ... govorimo o koristi samo nekolicine ljudi.“

Ipak, vlada se sprema da potroši dodatne stotine miliona na Moraču, Ternu i dalekovode ka trećim zemljama. Ne znamo tačno koliko će se novca poreskih obveznika potrošiti u ovoj fazi, jer konkretne činjenice moraju da se cijede od nadležnih kap po kap. Premalo informacija, prekasno da bi se uticalo na ključne odluke koje će imati uticaja na buduće generacije ovdašnjeg stanovništva.

A pozadina protiv koje su tako zdušno usmjereni svi ovi napori državnih institucija, koristeći novac poreskih obveznika, jeste da je Crna Gora jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u regionu; EPCG bukvalno baca novac – novac onih koji plaćaju račune.

Prema procjenama Svjetske banke, potencijalna ušteda energije za region bi mogla iznositi od 10% do 35% u domaćinstvima i 35% do 40% u javnom sektoru. Potencijal za uštedu energije je vjerovatno najviši u Crnoj Gori, kao jednoj od zemalja regiona koja traći najviše energije.

Druga ključna činjenica je da će Ugovor o energetskoj zajednici koji je potpisala svaka vlada u regionu, stupiti na snagu 2015. računajući na regionalno tržište energije. Kako je trenutna prosječna cijena kilovat sata u EU oko 17 centi, a u Crnoj Gori oko 7 centi, očite su dvije stvari: da će biti veoma profitabilno izvoziti električnu energiju u EU i da će se građani Crne Gore suočiti sa značajnim povećanjem cijena.

U zemljama koje su spremne za ovo slobodno tržište, investiraće se u domove građana i preduzeća kako bi ih učinili energetski efikasnijim, tako da će uticaj povećanja troškova biti minimalan. A prema stručnjacima iz EBRD, investiranje u uštedu kilovat-sata električne energije je 100.000 puta ekonomski učinkovitije nego stvaranje kilovat-sata nove energije. Jednostavno, trošenje novca poreskih obveznika na uštedu energije je, za državne službenike koji brinu o svojim građanima, razumniji izbor.

Takođe, pošto cijene rastu, obnovljiva energija poput solarne i energije vjetra će postati ekonomska potreba i pametne vlade koje brinu o svojim građanima će donijeti propise i poreske olakšice kako bi bile sigurne da će budućnost biti topla, čista i da vas neće gurnuti u energetsko siromaštvo. Rašće broj ekološki prihvatljivih radnih mjesta i na njima će raditi domaći stručni radnici.

Međutim, prenesimo ovo na ljudski nivo, naravno, hipotetički. Recimo da živite u Bloku GC čiji je zvanični vlasnik Igor B, ali kruže priče da je stvarni vlasnik Milo A ili Aco A2. Niko nije potpuno siguran koji, ali je javna tajna da je taj blok stanova nekada bio državna svojina u vlasništvu građana.

Rečeno vam je da oni (A, A2 i B) – preko svojih agenata – namjeravaju da izvrše određene adaptacije što se tiče vaše „energetske situacije“ i da žele da dostavite svoje primjedbe u roku od 30 dana. Nažalost, oni u ovom momentu nisu u mogućnosti da vam daju bilo kakve konkretne detalje o tome šta planiraju, osim da će to biti „dobro za radna mjesta i ekonomski razvoj“.

Vi ste podnijeli pismo u kome ističete svoju zabrinutost u vezi sa „agentima“ jer je vaš stan, na kraju krajeva, vaš dom. Učtivo vas ignorišu. Vi pođete na sud i tražite detalje i, nakon što je čak i sud primoran da prizna da bi vi trebalo da znate šta ti „agenti“ namjeravaju da urade u vaše ime, vašem domu, vas i dalje ignorišu. Ignorišu zakon. I samo da bi vam pokazali koliki prezir gaje prema vašem mišljenju i zakonu, kažu da će vam poslati neke detalje, na stranom jeziku, dan nakon što je istekao rok za konsultacije.

Agenti stižu, traže vam 1.000 eura koje dugujete za struju, uzimaju 300 eura i bacaju ih kroz prozor... To je ono što predstavljaju gubici energije i krađa, novac bukvalno bačen kroz prozor.

Onda vas obavijeste da postoji jedan italijanski restoran prekoputa kome je potrebna vaša fina i čista energija – on je u vlasništvu jednog starog, uobraženog, bivšeg zabavljača na krstarenjima. Međutim, on ima neke informacije o vlasnicima stambenog bloka zbog kojih je njegov zahtjev teško odbiti, naročito jer on, takođe, sarađuje sa Omega bankom Aca A2.

Agenti priključuju kabl u vašu utičnicu i pruže ga kroz vaš prozor. Dok to rade, polome nešto što vam pripada i što je za vas od neprocjenjive vrijednosti. Onda vam ispostave račun koji iznosi 30% instalacije kabla. Radnici su bili iz Bosne, a stručnjaci iz Italije.

Vi pogledate kroz prozor i vidite kako jedna aktovka prelazi iz jedne u drugu ruku, u prilično grandioznom kafeu, gdje se nazdravlja povodom nekog dogovora; rukuju se, smiju se svi... osim vas.

Zima je 2015. i novo „slobodno energetsko tržište“ je na snazi, tako da su vaši računi za struju skočili do neba. Italijanski restoran je u punom sjaju, iako se šuška da je njegov vlasnik u zatvoru.

Sjedite i smrzavate se u svome stanu, djeca vam kašlju jer su vlasnici u podrumu ugradili novu peć na ugalj kako bi vam nadoknadili gubitak energije koja je otišla u restoran preko puta.

Smrdi vam odjeća, smrdi vam hrana, sve su vam biljke uginule. Ne možete da zatvorite prozor zbog kabla – da ne pominjem da nemate para da ugradite prozore sa duplim staklima i tako smanjite nove račune za struju koji su ogromni.

Sjedite tamo drhteći i gledate u glasački listić za predstojeće izbore za udruženje stanara Bloka GC. Gledate u listić i mislite: „Ono što nam treba je snažan lider udruženja stanara i život će biti bolji“.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")