U MREŽI

Čuvari mračnih tajni

Mnogi primjeri kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama dokazuju da su štete od skrivanja podataka od javnosti ogromne
92 pregleda 0 komentar(a)
zakon, Foto: RFE
zakon, Foto: RFE
Ažurirano: 05.01.2011. 18:03h

Mrak je njihovo prirodno okruženje. U mraku se švercuje, ubija, otima. U mraku su prodali državne resurse. “Svjetlost najbolje dezinfikuje”, kaže poznati citat jednog od sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. Drugim riječima, najveći neprijatelj korumpiranih političara je svjetlost i oni će učiniti sve da njihove mračne tajne ostanu daleko od očiju javnosti.

Tračak svjetlosti ili pravo na slobodan pristup informacijama, crnogorski građani su dobili posljednji u regionu, krajem 2005. godine, kada je nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice konačno usvojen zakon kojim se svakome garantuje pravo da zna kako radi državna administracija. 

Počelo je sa ugovorima o privatizaciji. Još u decembru 2005, zatražili smo od Agencije za privatizaciju da objavi ugovore o prodaji KAP-a, Željezare, Telekoma i Jugopetrola. Tadašnji direktor Agencije, Branko Vujović ih je proglasio tajnom.

Podnijeli smo tužbu i nakon par mjeseci Upravni sud je presudio u našu korist. Vujović ih je ponovo proglasio tajnom. Sud je ponovo presudio u korist javnosti, Vujović ponovo zabranio pristup, a sud ponovo utvrdio da je time ponovo prekršen zakon.

Onda je, u četvrtom krugu, Vujović rekao da ne može objaviti tražene ugovore jer ih ne posjeduje. Sud je ponovo utvrdio da je to kršenje zakona, jer kako neko godinama može tvrditi da su tajni podaci koje nema. Nakon pet godina pravnih zavrzlama, ugovori su konačno objavljeni. Tako smo saznali da građani plaćaju veći dio cijene struje koju troše KAP i Željezara, a da će godinama nakon privatizacije te kompanije biti iznad crnogorskih zakona.

Saznali smo i da su obaveze novih vlasnika po pitanju ulaganja, prava zaposlenih i zaštite životne sredine, brutalno kršene, bez bilo kakvih posljedica. Javnost, radnici i manjinski akcionari nisu znali šta u tajnim ugovorima piše, pa nisu mogli ni da zahtijevaju njihovo sprovođenje.

Samo grupica izabranih funkcionera je znala šta su ugovorene obaveze novih vlasnika, ali nije imala interes da ih natjera da potpisano sprovedu. Umjesto toga, brojnim aneksima su mijenjali osnovne uslove ugovora, ali ta dokumenta i danas kriju iza zatvorenih vrata.

Vlasnike KAP-a, Boksita i Željezare tajni aneksi su poštedjeli višemilionskih ulaganja u modernizaciju, pa te kompanije danas opstaju samo zahvaljujući ogromnim subvencijama iz budžeta koji pune crnogorski građani. Dok radnike šikaniraju i prijete im otkazima, država grca u dugovima.

Sjetićete se da smo prodali Telekom jer nam je objašnjeno da je to uslov za ulazak u Evropsku uniju. A onda se na tender za privatizaciju prijavio slovenački Telekom, u većinskom državnom vlasništvu.

Zatim nam je rečeno da Telekom prodajemo da bismo obezbijedili novac za izgradnju autoputa i da svi koji su protiv privatizacije rade protiv razvoja sjevera.

Puta nema, a niko ne zna kako je potrošen novac. To je i danas tajna. Zna se samo da novi vlasnici svake godine ostvaruju sve više profita, dok zaposleni imaju sve manje prava, a korisnici sve veće račune.

Zna se i da Telekom nema konkurenciju u fiksnoj telefoniji, ali se ne zna da li im je nekim od aneksa prodata i infrastruktura, pa time i obezbijeđen monopol. Ne zna se ko je tako nešto uradio, ali se zna da su milioni eura potrošeni za podmićivanje političara. Je li se isplatilo?

Nekadašnjem direktoru Agencije za privatizaciju, čuvaru mračnih tajni domaćih i stranih tajkuna, sigurno jeste. Danas je ministar ekonomije. Neki ga zovu i grobarem crnogorske privrede.Mnogi drugi primjeri kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama dokazuju da su štete od skrivanja podataka od javnosti ogromne. Zato je to jedan od ključnih antikorupcijskih zakona koji nepoštenim političarima i službenicima ograničavaju prostor za malverzacije.

Zahvaljujući tom zakonu otkrili smo slučaj Zavale, prodaje zemljišta kompaniji Carine, Lipce, neke biznise familija Đukanovića, Marovića, Mićunovića, Kalamperovića...

Otkrili smo skrivenu imovinu brojnih funkcionera, saznali da policija tajnim sporazumima definiše uslove pod kojima nekontrolisano prisluškuje građane, uhvatili u laži Ministarstvo inostranih poslova oko stotina hiljada eura koje daju za lobiranje u američkom Kongresu... to se mnogima nije dopalo.

Ipak, “Crna Gora je spremna da se uhvati u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom”, kaže premijer, a horski ponavljaju ministri. Neupućeni i lakovjerni bi mogli pomisliti da će Vlada zato učiniti sve da unaprijedi postojeće zakone i smanji prostor za njihovo kršenje. Umjesto toga, krećemo se krupnim koracima unazad.

Izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je Vlada izradila bez učešća javnosti i uputila Skupštini na usvajanje, Ustavom garantovano pravo građana da znaju se značajno ograničava. Poslanici će glasati za svjetlost ili mrak. Onima koji nemaju mračnih tajni biće lako da donesu odluku. Da li će biti u većini?

Preporučujemo za Vas