NEKO DRUGI

Vidimo se poslije 2025.

Pregovori o članstvu Crne Gore u EU sigurno neće biti završeni u mandatu ove a, kako stvari stoje, teško i u mandatu sljedeće vlade. Ni nezainteresovanost Evropske unije za proširenje više ne može biti alibi za šefove Agencije za sprečavanje korupcije, tužilaštva, sudstva, Vlade, države i ostalih iz DPS-a
4596 pregleda 5 komentar(a)
Zoran Jelić, Foto: Savo Prelević
Zoran Jelić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 07.06.2019. 09:11h

Zorana Jelića ne treba posebno predstavljati. Čovjek zvani jedan zapošljeni (član DPS), četiri glasa (za DPS). Sinom afere „Snimak”.

Umjesto moguće pravosudne i, u konkretnom slučaju, sigurno političke odgovornosti - u pristojnom svijetu se podnosi ostavka ukoliko se i pomene zloupotreba javnog novca za partijske svrhe - Jelić je napredovao. Od direktora i savjetnika u Zavodu za zapošljavanje, što je bio u momentu kada je napravljen tonski zapis sa sjednice Savjeta DPS-a, preko poslanika, do člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).

Hajde sada da na primjeru pomenutog Zorana Jelića uradimo grubu računicu kada bismo mogli završiti pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom nakon novog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.

Svako ko se iole ozbiljnije bavio pregovorima sa EU zna da se teško ulazi u izvještaje EK, ali i da se iz njih teško izlazi. Komisija do kraja prati slučaj koji notira u svojim izvještajima o kandidatima i potencijalnim kandidatima. Recimo, od 2014. godine u svakom izvještaju pomene aferu „Snimak“ i konstatuje da nema pravosudne i političke odgovornost za nju. I to će raditi sve dok ona ne bude završena na adekvatan, evropski način.

A evropski bi bilo da Zoran Jelić podnese ostavku jer je novcem svih građana planirao, možda i zaposlio, članove DPS-a. To je prva, izgleda nerealna solucija.

Druga je da Zoran Jelić bude smijenjen. To se može desiti ako, kako je to predviđeno Zakonom o DRI, nesavjesno ili nestručno obavlja funkciju ili da opozicija dođe na vlast, što je opet politički osjetljivo s obzirom na to da je funkcija senatora stalna. Dakle, i ta solucija izgleda nerealna.

Treća mogućnost je biološke prirode. Da sačekamo da Zoran Jelić napuni 67 godina što je uslov da po sili zakona ode u penziju. I da nam Brisel da štrik za obavljen posao. I ta mogućnost je, kako sada stvari stoje, najrealnija.

To je za sedam godina.

Nego da ostavimo Zorana Jelića po strani. Da damo objašnjenje zašto pregovori o članstvu sigurno neće biti završeni u mandatu ove a, kako stvari stoje, teško i u mandatu sljedeće vlade.

Činjenica je da Crna Gora još nije ispunila prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24, iako je premijer Duško Marković očekivao da ćemo ih dobiti do kraja prethodne godine. Ili, iako je polovinom 2016. godine tada glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović, valjda u susret izborima, rekao da je Crna Gora ispunila 80 odsto od ukupno 83 prelazna mjerila za ova dva ključna poglavlja.

Posljednji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, osim po oštrijem tonu i dubini, ne razlikuje se puno od prethodnog. Novo je što je uvrštena afera „Koverat“, što je pitanje povjerenja u izborni sistem, drugi napad na Oliveru Lakić, te politička kontrola nad Javnim servisom i postupanje Agencije za antikoprupciju (ASK) u slučajevima smjene članova Savjeta RTCG i afere „Koverat“.

Dio prelaznih mjerila koji je trebalo ispuniti upravo se odnosi na borbu protiv korupcije sa posebnim osvrtom na ASK, i na slobodu medija, dok će pitanje povjerenja u izborni sistem pratiti Crnu Goru kao sjenka u procesu pregovora.

Sa vraćanjem RTCG pod partijski šinjel, u čemu je značajanu ulogu imala ASK koja je nevoljnim i slabašnom reakcijom u aferi „Koverat“ još više pod negativnim reflektorima, Crna Gora je tokom prethodne godine napravila više koraka nazad u ispunjavanju privremenih mjerila.

Vratili smo se negdje na 2016. godinu, kada je počelo da dolazi do napretka u nezavisnosti RTCG i kada je uspostavljana ASK. Možda na onih 80 odsto koje je pomenuo Pejović.

Džabe Vladi brojanje otvorenih i rijetko zatvorenih poglavlja.

Brzina pregovora sa EU je upravo uslovljena napretkom u dva ključna poglavlja - 23 i 24. Početna i prelazna mjerila su uglavnom zakonodavne aktivnosti i uspostavljanje institucija, u nekim slučajevima početni bilans rezultata, dok završna znače održive rezultate. Poslije sedam godina pregovaranja nismo istrčali ni pola manje zahtjevne dionice. A kad i brzinom puža istrčimo sva poglavlja, do cilja i članstva u EU slijedi ratifikacija u parlamentima ili na referendumima u članicicama EU, što može da traje i do dvije godine.

Nakon što su se na izborima za Evropski parlament stvari promijenile tako da će evropske snage biti ojačane zelenim i liberalima, koji su pobornici proširenja, i što je EK preporučila otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ni nezainteresovanost Unije za proširenje više ne može biti alibi za šefove ASK, tužilaštva, sudstva, Vlade, države i ostalih iz DPS-a.

I da na kraju parafraziramo Zorana Jelića - jedna godina zarobljenih institucija, četiri godine dalje od Evropske unije. Ona 2025. koju je EU pomenula kao moguću godinu članstva Crne Gore, već sada zvuči poželjno.

(Evropski puls)