NEKO DRUGI

Ko je glavni?

Ubijediće Brisel da su u krivu. Teško će to ići, baš teško
8139 pregleda 9 komentar(a)
Marković i Đukanović, Foto: Boris Pejović
Marković i Đukanović, Foto: Boris Pejović

Odnos crnogorskih vlasti prema evropskim integracijama, i posebno prema Radnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24, podsjeća na porodicu u kojoj niko ni sa kim ne zbori.

Premijer Duško Marković, u prvom obraćanju prije zvaničnog objavljivanja tog non papera, rekao je da je izvještaj “generalno pozitivan”, uz napomenu da nije uspio detaljno vidjeti tekst. “Ono što je sigurno u ovom trenutku, mogu reći, da je Izvještaj generalno pozitivan, da on bilježi ozbiljne napretke u procesu pregovora, ali da u tom Izvještaju, kao i u prethodnom, nas EK upozorava na neke slabosti, nedostatke na kojima moramo raditi”, ocijenio je on.

Generalan stav. Ono što bi bilo ko, iz bilo koje vlasti, rekao neupućenom puku za bilo koji dokument EK.

Ubrzo, glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Drljević i pregovaračica za 23. i 24. poglavlje, Marijana Laković Drašković, pokušavaju u pink obojiti prilično siv izvještaj EK. Glavna poruka Drljevića glasi - ohrabruje Radni dokument EK jer predstavlja poruku da proces pristupnih pregovora nije zaustavljen i da država ostaje u fokusu EU. Promašena tema. Treba da nas ohrabri što je EK uopšte sačinila Izvještaj, a to niko nije ni dovodio u pitanje.

Laković Drašković kaže da je EK konstatovala jasan napredak u prevazilaženju izazova koje su notirani u Izvještaju EK iz maja i to u oblastima slobode medija, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima. Napredak možda jeste notiran, ali da je baš jasan i nije. Posebno, od onih koje je navela, u oblasti slobode medija.

Dodatno, pregovaračica za 23. i 24. poglavlje nije saglasna da stavom EK da je predsjednici Vrhovnog suda, Vesni Medenici, ovo treći a ne drugi mandat. “Ova tema, kao i još neke, biće predmet dodatnih razgovora sa evropskim partnerima i vjerujem da ćemo ih pravnom argumentacijom ubijediti da takvi stavovi nijesu zasnovani na činjenicama već utiscima i pogrešnoj percepciji dijela javnosti”.

Ubijediće Brisel da su u krivu. Teško će to ići, baš teško. Kao što nijesu mogli ubijediti Brisel da Sreten Radonjić radi svoj posao “sjajno” u Agenciji za sprječavanje korupcije. Ali, umjesto Radonjića, koji je prva žrtva non papera, stradala je samo njegova fotelja. I to sa zakašnjenjem od najmanje godinu dana.

Onda na pozornicu, ne na evropsku, već u sali Bemaksa, na Kongresu svog DPS-a, izlazi predsjednik te partije i države, Milo Đukanović. U stilu izvođača turbo folk ili pop muzike kaže “sve bi bilo lakše, kada bi na drugoj strani imali partnera koji podstiče”. Kao da ovakav Radni dokument EK, čija je suštinska poruka da Crna Gora još nije ispunila prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24, nije dovoljan podsticaj.

I, naravno, za to što nema dovoljnog napretka u borbi protiv korupcije, slobodi medija, nezavisnosti pravosuđa, sprječavanju pranja novca kriv je bregzit i migranti, dok su “važniji centri moći suštinski zaustavili ili prolongirali na duži rok” politiku proširenja koju afirmiše Brisel. “EU je suočena sa posljedicama kriza, migracijama, bregzitom, a još nema ni nagovještaja u kojem bi pravcu mogao da se razvija scenario prevazilaženja ugrožene globalne konkurentnosti Evrope”. Za svaki slučaj, dodao je da vizija evropeizacije Crne Gore ne gubi na aktuelnosti: „Članstvo u EU ostaje naš strateški cilj, sa punom sviješću da njegovo ostvarenje neće zavisiti od naše političke volje i posvećenosti reformama“.

I onda za kraj, neopravdano zanemarena, zvijezda večeri. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde, Zoran Pažin, sa sjednice Savjeta za vladavinu prava, kojoj je prisustvovao šef Delegacije EU, Aivo Orav, kaže: „Nalazimo se u fazi koja zahtijeva da institucije zadužene za vladavinu prava moraju iskazati mnogo više odgovornog rada, individualnog i institucionalnog kvaliteta i konkretne prepoznatljive rezultate u oblastima za koje su zadužene. To neće biti moguće ukoliko sve nadležne institucije ne pokažu odgovornost na svim nivoima, polazeći od starješina institucija, pa do svakog nosioca funkcije i svakog službenika“.

Pažin je naglasio da nema mjesta nikakvoj komociji u obavljanju dužnosti, niti olakom zadovoljavanju formalnim statistikama, već rezultati moraju biti suštinski, takvi da ih mogu osjetiti sami građani, kroz unapređenje pravne sigurnosti, kao najznačajnijeg atributa vladavine prava. Potpisujem svaku.

Samo se pitam pričaju li međusobno u toj kući i čija je glavna.

Neupućenog Markovića, euroskeptičnog Đukanovića ili obećavajućeg Pažina.

(Evropski puls/media.cgo-cce.org)