STAV

Čega se pametan stidi... (2)

Ili malo drugačije o istom: ekonomija Crne Gore mora herojski da se bori da ne uđe u depresivne procente pada BDP-a (-10% i više) u preostalim mjesecima tekućeg izvještajnog perioda
2655 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock

Čemu služi isprazno “barjačenje“ poreskog direktora? Zna li uopšte šta je ekonomija zemlje? Šta su novčani i javni tokovi u zemlji? Zašto ponižava instituciju države Crne Gore?

O čemu se radi? Pred vikend, van konteksta odgovornog kriznog liderstva, Poreska uprava Crne Gore se obratila javnosti Crne Gore: “SAOPŠTENJE: Rekordna naplata od 127 miliona eura u martu, plan i ostvarenje iz prošle godine premašeni za 10 miliona eura (naslov); (tekst)... Imajući u vidu napore Vlade Crne Gore da u maksimalnoj mogućoj mjeri podrži privrednike, kako bi se omogućio opstanak istih na tržištu i očuvanje radnih mjesta tokom trajanja epidemije, Poreska uprava očekuje da će i naredni period obilježiti visok stepen poreske discipline, te da će obveznici izmirivati obaveze u skladu sa zakonskim rokovima ili u roku od 90 dana u slučaju odlaganja obaveza shodno Uredbi... (izvor: http://www.poreskauprava.gov.me /vijesti/223520/...) Slajd, koji prati obavještenje, sadrži sljedeću poruku: “282 miliona eura naplata prihoda u prvom kvartalu 2020. godine za finansiranje zdravstvene zaštite, bezbjednosti, odbrane i ostalih potreba građana Crne Gore.“ (Prim.aut. - skraćeno bez mijenjanja suštine).

Ovakva nestrateška paškvila je pokazatelj nezaustavljive panike. Kako? Prvo, dobrovoljna obaveznost svakog poreskog obveznika Crne Gore je jedina garancija održivosti sistema poreskog obračuna i plaćanja. Poreska uprava je državni organ, koji to mora da sprovede kroz sistem. Zato im je sistemska i strukovna obaveza da se svakog mjeseca zahvale poreskim obveznicima zemlje. Nikome drugom...

Drugo, u drugoj polovini marta značajna većina crnogorske ekonomije je hibernirana zbog krize javnog zdravlja. Rade prehrambeni lanci, telekomunikacione kompanije, javne službe (na minimalnom nivou), mediji, proizvodnja električne energije. I, rade zdravstveni radnici, kao i policajci i radnici čistoće. Prvi prave novu vrijednost. Drugi doprinose očuvanju srži sistema za buduće privređivanje.

Treće, prvi “paket“ onoga što je trebalo da odigra potrebno ohrabrenje u ekonomskoj sferi, završilo je u samoporaženosti CBCG, interesnoj ćutljivosti bankara, i ogromnom prilivu zahtjeva za odlaganje plaćanja kreditnih obaveza (preko 62.000, većinom fizička lica). Ako poreski direktor nije umio da pravilno pročita takav podatak, onda nije dostojan odgovorne pozicije, koju pokriva.

Četvrto, nedavno je Monstat objavio publikaciju “Broj i struktura poslovnih subjekata u Crnoj Gori 2019. godine (izvor: https://www.monstat.org...) U Crnoj Gori je prethodne godine poslovalo 34,7 hiljade privrednih subjekata. Procenat učešća privatnih kompanija je 99,4%. Trećinu čine preduzeća koja se bave trgovinom, popravkom motora i motocikala, dok je u ugostiteljstvu (turizmu) 12,4%, a u građevinarstvu oko 11%. Malih preduzeća je 98,9 % (manje od 50 zaposlenih); srednjih je 305 (do 250 zaposlenih), a velikih 54. U privatnim privrednim društvima radi 58% (112,7 hiljada) zaposlenih (izvor: Anketa radne snage 2019, Monstat). Preko 40% je zaposleno u trgovini, turizmu (ugostiteljstvu), građevinarstvu i transportu. Na kraju 2018. broj privrednih subjekata, koji su predali finansijske izvještaje se povećao na 23,7 hiljade (izvor: https://100najvecih.me/2020/03/...) I, ključni podatak u konačnici: lična potrošnja domaćinstava učestvuje sa tri četvrtine (74,4%) u BDP-u (2018), saglasno potrošnom metodu izračuna.

Ili malo drugačije o istom: ekonomija Crne Gore mora herojski da se bori da ne uđe u depresivne procente pada BDP-a (-10% i više) u preostalim mjesecima tekućeg izvještajnog perioda. Ove i naredne godine nam neće biti svejedno ako godinu(e) završimo što bliže ostvarenom u 2019, na nivou svakog privrednog subjekta pojedinačno. A, to se neće desiti u trgovini, jer desetak prehrambenih lanaca i male prehrane, kao i apoteke ne mogu pokriti za doprinos ukupnog korpusa; odnosno, šta će biti sa ostalim trgovinama i trgovačkim centrima, a tamo je najveći broj zaposlenih? Čime će se turistička sezona 2020. uopšte baviti? Kako će se vraćati kvalitet našeg izuzetnog ugostiteljstva? Iako transport nije zaustavljen, značajno je usporen. Građevinarstvo, isto tako.

Ovo su podaci o poreskim obveznicima Crne Gore, kojima odgovorni poreznici služe. Ovo su podaci, koji će se dramatično i drastično promijeniti u narednim mjesecima. Iskustveno, a kroz konkretan primjer: mnogi u Crnoj Gori rade iz svojih kuća, ne očekujući zahvalnost ili pohvale, niti trče u skute bilo koga. Dodatno, u dva dana prije uvođenja stroge socijalne distance i zatvaranja većine trgovačkih objekata, građani su u lancima prehrambenih proizvoda kupili robe za “četiri mjeseca“ (citat ministrice ekonomije). Ako se od poreskog direktora odokativno identifikovao priliv unutar poreskih tokova, onda su tom prilivu doprinijeli građani, potrošači. Zato je potrebno pitati: kad će zaposleni u PUCG ovo naučiti da poštuju? Ili, suštinskije o kredibilnosti: poreske prijave marta još uvijek nisu cjelovito obrađene, i dosljedno provjerene. PDV prijava za mart se predaje 15. aprila. IOPPD prijave za isplate zarada i pripadajućih poreza i doprinosa predaće se velikim dijelom do kraja aprila. Takva odgovornost privrede je logična posljedica, ako se očekuje da će eventualni “drugi paket“ pomoći iz javnih tokova prema privredi uključivati ozbiljniju podršku poslodavcima, kao i zaposlenima, koja se mora pratiti kroz transparentno uknjižene podatke.

Stoga, još malo o surovim životnim podacima u CG: sedamdeset procenata je umanjena zarada zaposlenima, koji su ostali sa djecom mlađom od 11 godina, u udarnom sektoru poslovanja, a gdje ima dosta para. Privatni sektor je morao, zbog ograničene likvidnosti, da smanji zarade na kraju marta (posebno dio koji nije unutar IOOPD-a) za više od 50%. Ili, o takvoj surovosti iz srca globalne ekonomije, SAD: tokom Velike depresije iz 30-ih godina prethodnog stoljeća nezaposlenih je bilo do 15 miliona (izvor: https://www.thebalance.com/unemployment-rate-by-year-3305506). Na biro su stizali u periodu od više godina, do stope nezaposlenosti od 25%. U prethodne dvije sedmice na šalter nezaposlenih je stiglo 9,9 mil, a od toga četiri miliona je iz sektora ugostiteljstva, dok će narednih par sedmica iz ovog sektora na biro možda stići dodatnih 6-7 miliona (uk. broj zaposlenih je 14 mil.) (izvor: crookedmedia.com; “Lovett or Leave It“, 04.04.2020). Kakva se kriza u ekonomiji dešava, i ovakvi uznemirujući podaci neće zvučati nerazumno. Sve ovo je vjerovatno privremeni sistemski efekat. Međutim, na nivou svake životne egzistencije, jedan dan bez posla je veliki šok.

Ublažavanju takvog šoka, a ne “promociji“ besprizorne post-istine, teorijski i sistemski služe poreznici zemlje. Zato kad se sve svede: Poreska uprava Crne Gore se značajno obrukala citiranim obavještenjem. I sa njima tako samoporaženim, iskobeljaćemo se. Ali, kad će premijer Vlade CG zahtijevati od članova-nica svojeg tima da ga jačaju i čine strateškim liderom u ime svakog građana-nke Crne Gore?