stav

Korona i milioni, milijarde, bilioni - šta dalje?

Teško je u ovom trenutku dati preciznu cifru o tome koliko je štete na globalnom nivou nanijela korona. Ipak, jasno je da su u pitanju bilioni
1600 pregleda 0 komentar(a)
Privreda ne može sama da se izbori sa problemima, Foto: Shutterstock
Privreda ne može sama da se izbori sa problemima, Foto: Shutterstock

Najljepša igra je igra sa brojevima. Ta igra najbolje pokazuje gdje smo i šta smo, ali nekad ona može da zaboli, nekad i da prestraši. Nekad zna da bude laka i onda je samo potrebno posmatrati te brojeve kao nešto što jeste i nešto što treba da nas uputi u kom smjeru treba da idemo. Činjenica, to ne bi trebalo da bude teško, zar ne?

Onda hajde da se zaigramo. Tekst će se uglavnom baviti milionima, često i milijardama, jer u ovoj situaciji samo spominjemo milione, kao da su hiljade postale male. Ovdje ćemo posmatrati tri dimenzije: ljude, ekonomiju i države (vlade).

Šta se dešava sa ljudima? Kako žive u aprilu 2020?

Uglavnom sjede kući... Da je neko u januaru rekao da će se desiti ono što se dešava ovog trenutka, vjerovatno bi svi pomislili da nije pri zdravom razumu ili da je rođeni pesimista... Ipak, od veoma malog broja ljudi koji su bili zaraženi korona virusom krajem 2019. godine, već početkom aprila 2020. cifra doseže 1 milion. Šta će biti u maju? Da li će toplota smanjiti širenje virusa, da li će opet život zakucati na naša vrata? Ja na to pitanje ne mogu odgovoriti, ali jedno sigurno mogu pretpostaviti, i u maju i u junu, a i mnogo kasnije, korona će se spominjati, možda ne kao pandemija, ali hoće kao ekonomska oluja!

Da ne zaboravimo još jedan milion, a to je da su projekcije međunarodnih organizacija da će usljed pandemije preko 25 miliona ljudi ostati bez posla. Koliko je to miliona ljudi, ako znamo da većina od ovih 25 miliona ljudi hrani svoje porodice od ovih poslova. Veliki problem u situaciji pandemije, gdje vlada velika svjetska histerija, a još veći problem za budućnost, gdje će očigledno vladati ekonomska histerija. Sad treba malo posmatrati bilione... Najbolje je krenuti od ekonomija. I to onih najvećih...

Teško je u ovom trenutku dati preciznu cifru o tome koliko je štete na globalnom nivou nanijela korona. Ipak, jasno je da su u pitanju bilioni. Jasno je da je donijela usporen ekonomski rast, čak ispod nivoa onog 2008. godine kada je finansijska kriza „razorila“ globalno tržište, jasno je da će donijeti i usporen ekonomski rast i naredne godine. Sad je situacija takva da se obustavljaju proizvodnje, turizam ne funkcioniše, sve ostalo je na rubu egzistencije. A za kasnije treba vidjeti, zavisi kada će pandemija usporiti i kako će reagovati najveće ekonomije svijeta, koje u ovom trenutku pokušavaju „urgentnim mjerama“ da održe privredu u životu. Jer to je jedino što jeste okosnica razvoja društva u cjelini i jedino što može stvarati realni novac, koji nam je sada potreban više nego ikada!

Država - preuzimanje odgovornosti, finansiranje neplaniranog... Do kada?

Ako bismo posmatrali sa strane ulogu države, moramo priznati da je u ovom dijelu možda i najkomplikovanija situacija. Gledano iz ugla moći, očigledno je da država dobija sve veću podršku i da učvršćuje svoju poziciju. Sa druge strane, države su „razapete“ između sanacionih mjera i tekućih troškova. Jasno je da su i u ovom slučaju potrošene milijarde eura iz budžeta, koje nisu planirane, kako bi se uticaj korone, kako na ljude, tako i na ekonomije ublažio.

Jedno je očigledno, ove godine se ne mogu očekivati veliki investicioni rashodi od strane država, ne mogu se očekivati pozitivni trendovi u dijelu povećanja zarada. Ali, sa druge strane, može se očekivati da dođe do smanjenja tekućih troškova, to može dovesti do smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi, što bi u ovoj situaciji izazvalo još veće probleme.

Šta je ekonomski najpametnije? Teško je prognozirati. Ali jedno sigurno nije dobro - donositi mjere bez ekonomske analize. Težak je period ispred nas, težak je period za sve ekonomije svijeta, ali ako budemo igrali loše u ovom periodu i ako budemo „trošili“ više nego što imamo, težak period će nam tek doći. Nije se lako oporaviti od ovog udarca koji je korona nanijela globalnom tržištu, pa kako li će se onda oporaviti oni koji osim korone treba da plaćaju mjere podrške, za koje nema sredstava u budžetima.

Svaka ekonomija koja planira svoj razvoj na principima održivog razvoja, mora pomoći u ovoj situaciji, kako privredi tako i najugroženijim građanima. Moraju se implementirati mjere podrške posebno za mala, mikro i srednja preduzeća koja su u ovoj situaciji najugroženija, a koja zapošljavaju veliki broj zaposlenih. Sa druge strane, podršku treba pružiti građanima, onim najugroženijim, kako bi na najlakši mogući način prevazišli ovaj period. Za sve ove mjere socijalni dijalog i uključivanje svih relevantnih činilaca društva predstavlja glavnu polugu za donošenje odluka.

I na kraju, ne treba zahtijevati od Vlade nerealne, kao i mjere, koje su u prethodnom periodu odbačene kao ekonomski neopravdane, pod izgovorom sanacije od pandemije. Moramo biti realni i u ovim teškim trenucima i naše vidike ne ograničavati samo na danas i narednih nekoliko mjeseci, već upravo posmatrati mnogo dalje.

Ovdje treba završiti ovu igru brojeva, jer možemo ovako još dugo. Sad osim OSTANI DOMA - što je sad prioritet, moramo malo i razmišljati o tome što raditi kad izađemo vani, nadamo se brzo! Ne treba dopustiti situaciju da kad izađemo vani bude mnogo manje radnih mjesta. Zbog toga, treba dobro osmisliti mjere podrške kako za privredu tako i za građane i na najbolji način u ovim teškim trenucima održati socijalni mir, ali i održati što je više moguće radnih mjesta. 

Mjere koje se sprovode na sprečavanju širenja virusa su skupe, a dodatni troškovi su i razne evakuacije i slično, zbog toga moramo biti racionalni i na prvom mjestu brinuti o sebi i o drugima, ali takođe i o javnim finansijama koje mogu da budu problem kasnije.

Autor je ekonomski analitičar