STAV

Čekajući „bijeli dim“ iz Savjeta ASK

Treći konkurs je u najavi i postavlja se pitanje kakav je direktor potreban jednoj crnogorskoj antikorupcijskoj instituciji kakva je Agencija? Mladi reformator? Tiha struja kojom se lako upravlja? Srednji put?

1277 pregleda 36 reakcija 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Da je u zgradi Čelebića Sikstinska kapela, a ne Agencija za sprječavanje korupcije i da se tamo bira novi papa, a ne novi direktor Agencije za sprječavanje korupcije, iz te bismo zgrade u ponedjeljak drugi put od januara ove godine vidjeli crni dim. Treći konkurs je u najavi i postavlja se pitanje kakav je direktor potreban jednoj crnogorskoj antikorupcijskoj instituciji kakva je Agencija? Mladi reformator? Tiha struja kojom se lako upravlja? Srednji put?

Hajde da probamo ovako - kakvo bi bilo poželjno ponašanje i postupanje tog novog direktora u situaciji kada javni funkcioner, nosilac jedne od najviših, najuglednijih, najplaćenijih javnih funkcija, član Senata Državne revizorske institucije (DRI), kaže da mu je ta institucija uplatila skoro 13.000 eura, a ta ista institucija to odmah demantuje?

Prije nego odgovorimo na to pitanje, da se podsjetimo kako se s time nosi aktuelna v.d. struja, produžena ruka Sretena Radonjića i doskorašnji pretendent na upražnjenu direktorsku fotelju.

U avgustu 2019. godine, Zoran Jelić, član Senata DRI ostvaruje prihod od 12.935 eura. Agenciji za sprječavanje korupcije podnosi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, u kome, kao izvor prihoda navodi "Redovan posao, Ustanova". Taj je izvještaj jedan od ukupno 555 takvih dostavljenih Agenciji tokom 2019. godine, piše u Izvještaju o radu ASK za 2019. A Godišnji plan provjere imovinskih kartona u 2019. jasno kaže da će svi pristigli izvještaji koji se odnose na promjenu preko 5.000 eura biti provjereni. Vjerujmo da je tako i bilo.

Provjera se vrši upoređivanjem podataka izvještaja sa bazama podataka drugih organa vlasti i pravnih lica. Agencija je „ukrstila“ podatke iz Jelićevog kartona sa podacima institucija sa kojima je „umrežena“. Sa poslovnim bankama u kojima Jelić ima žiro-račune sigurno nije, jer za to treba saglasnost, a Jelić je nije dao.

Jelić u martu 2020. prijavi isti prihod u redovnom godišnjem izvještaju. Ovog puta kao osnov prihoda navodi Član Senata/DRI. PR Služba DRI javno kaže mi mu to nismo dali.

Prema Zakonu o sprječavanju korupcije, javni funkcioner je dužan da prijavi tačne i potpune podatke. Zato smo skrenuli pažnju Agenciji na ovu nelogičnost i zamolili da provjere o čemu se radi. Agencija kaže već smo mi to provjerili, sve je u redu.

Dajte nam, tražimo, kad već otvarate spise, da vidimo dokumentaciju koju je Jelić priložio da opravda prihod. Dajte i odluku kojom ste zaključili taj postupak što kažete da ste ga sproveli, tu gdje piše da Zakon nije prekršen. Agencija kaže ne može, odbijamo, po svim tačkama zahtjeva. Ako nas tužite, da imamo čime da se branimo. A odluku tvrde da nemaju. Navodno kontrolišu, ali ne ostavljaju tragove.

E sad kad smo prošli ovo kako ne treba, ono pitanje sa početka „kakvo bi u ovoj i sličnim situacijama bilo poželjno postupanje novog direktora?“, ne djeluje teško. Naprotiv.

Taj bi direktor možda isto rekao „hvala što ste nam ukazali, mi smo to već provjerili“. Ali tom bi direktoru obrazloženje moralo biti drugačije. Moralo bi sadržati sve informacije do kojih je Agencija došla u istrazi, a koje bi razuvjerile sumnjičave glave koje muče mnoga pitanja. Ko je uplatio, kada, zašto i za koji posao? Je li to prijavljeno kako treba? Zašto u izvještaju koji je javno dostupan piše DRI, a DRI tvrdi da nije? Šta piše u papirima kojima funkcioner pravda taj iznos? Da li je povrijeđeno slovo Zakona i ako jeste, koja je sankcija izrečena?

Tom direktoru ne bi morao ni da se šalje zahtjev za pokretanje postupka jer bismo već znali da je postupak sproveden. Ne bismo ni morali kroz slobodan pristup informacijama da tražimo dokaze o tome jer bi oni već bili podijeljeni sa javnošću. Taj bi i takav bio dostojan funkcije direktora Agencije za sprječavanje korupcije.

I dok se traži taj i takav, trećim ili petim konkursom, svim bi se kandidatima za direktora na intervjuu morala postaviti ovakva pitanja - šta biste uradili u ovoj i drugim sličnim situacijama? Neslavnim situacijama na kojima se prethodno, a i aktuelno v.d. rukovodstvo (između ova dva nema neke razlike) „okliznulo“ i iznevjerilo očekivanja javnosti. Što se kaže, „da sam ja neka vlast“…

*Ne isključujući mogućnost da se na čelu Agencije nađe žena, riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje, a koji se u ovom tekstu koriste, odnose se jednako na ženski i muški rod

Autorka je istraživačica javnih politika, Institut alternativa