STAV

Da li Covid-19 ruši DPS vlast u Crnoj Gori?

Sve validne procjene izlaznosti birača na predstojećim izborima kreću se oko nekih 60%. Svaki procenat značajnije veći od tog biće siguran znak da se radi o neregularnostima

8642 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Ono što opoziciji u Crnoj Gori nije uspjelo svih ovih godina, odnosno decenija, možda uspije virusu Covid-19. Pri tom ne mislim na reakciju birača 30. avgusta na opljačkanu i uništenu privredu koju je epidemija samo dokusurila uništavajući njenu poslednju granu (makar onu legalnu) ostavljajući, već sad izvjesno, pustoš u džepovima turističkih radnika, a samim tim i u budžetu države. Ne mislim ni na ocjenu međunarodne zajednice, diplomatskim rečnikom kazano, da živimo u državi „hibridne demokratije“, koju mi vrlo dobro prepoznajemo kao autokratiju sa ogoljenim represivnim aparatom. Ako nam je išta pokazala ova epidemija onda je to svakako snaga policijske države. Ne. Jer da je predhodno navedeno važno, ova vlast ne bi trajala ni jedan mandat a kamoli 30 godina. Zašto je to tako, stvar je jedne dublje sociološke, psihološke i svake druge analize.

Mislim upravo na direktan uticaj epidemije izazvane virusom Covid-19 na izlaznost birača 30. avgusta.

Na posljednjoj sjednici parlamenta u ovom sazivu, odgovarajući na pitanja poslanika, ministar Nuhodžić je saopštio da birački spisak trenutno broji 540.656 birača. Usput, prije mjesec dana, po informacijama MUP-a, birački spisak je brojao 541.232 birača. Za tih mjesec dana izbrisano je, ako ne računamo da je određeni broj upisan, najmanje 576 birača. Po kom osnovu i koliki je stvarni broj izbrisanih u toku samo jednog mjeseca ne znamo, mada to niko nije ni pitao ministra da objasni. Vjerovatno je to rezultat rada one komisije koju je ministar formirao od predstavnika MUP-a i NVO sektora. Ne mogu da ne primijetim da ta komisija koju pominje ministar Nuhodžić neodoljivo podsjeća na mnogo napadanu komisiju od strane DPS-a i njegovih institucija, a koju je 2016. godine formirao tadašnji privremeni ministar MUP-a gospodin Danilović, čiji sam član i sam bio. Ona je bila sastavljena od predstavnika: svih parlamentarnih stranaka, nevladinih organizacija, MUP-a i Specijalnog državnog tužilaštva. Nažalost, ni ta komisija nije imala značajnijeg učinka jer se suočila sa „dubokim“ DPS-om unutar tog Ministarstva koji se svojski potrudio da gospodina Danilovića, pa samim tim i komisiju, spriječi u naumu da barem donekle uredi birački spisak. Nego, to sad po strani. Pretpostavimo da se broj i struktura birača neće značajnije mijenjati do njegovog zaključenja, odnosno do 20. avgusta.

Dvije su grupe birača koje čine veliki dio biračkog spiska a na čiju će izlaznost značajno uticati postojeća epidemija. Prvu čine birači stariji od 65 godina, a drugu oni koji žive i rade izvan Crne Gore.

Birači stariji od 65 godina u ukupnom broju birača Crne Gore učestvuju sa 22%. To je u odnosu na trenutni broj birača nešto malo manje od 120.000 ili tačnije 118.944 birača. Analizom knjiga sa biračkih mjesta ustanovljeno je da ova populacija birača ima prosječnu izlaznost od 66% odnosno nešto više od 78.000 ili tačnije 78.503 birača. Prosječna izlaznost birača u Crnoj Gori je oko 70% a od tog procenta biračima starijim od 65 godina pripada oko 20%. Prilično veliki broj.

Treba li reći da su to građani ubjedljivo najugroženiji epidemijom virusa Covid-19. Oni su, barem do sada, sami sebe najviše sačuvali. Što zbog potpuno opravdanog straha za svoj život, a što zbog mnogo ozbiljnijeg shvatanja realne opasnosti od svih drugih. Samim tim je za očekivati da ovi birači u ogromnom broju ne izađu na birališta 30. avgusta, bez obzira što će ih vlast ubjeđivati da su preduzete sve mjere za bezbjednost njihovog zdravlja. O nedavno pominjanoj ideji da svi ovi birači glasaju putem pisma ne želim ni da razmislim. Dovoljno je pogledati predhodno navedene brojeve tih birača da bi se zaključilo da je to čist idiotizam. Doduše, ne bi bio prvi.

Sa druge strane, to su birači koji tradicionalno i u velikom broju glasaju postojeću vlast. Donekle je to moguće objasniti činjenicom da je čovjek u tim godinama veoma malo sklon promjenama. Ili onom uvriježenom maksimom „ko nije bio revolucionaran u mladosti taj nema srca, a ko je revolucionaran u starosti taj nema mozga“, sa kojom se, budi rečeno, apsolutno ne slažem. Bilo kako bilo, činjenica je da su to dominantno glasači vlasti.

Drugu grupu birača čine građani koji žive i rade izvan Crne Gore a ipak se nalaze u biračkom spisku. Razne su informacije o kolikom broju birača se radi. Ali evo nešto podataka, pa sami rasudite. Prema zvaničnim informacijama MUP-a, u oktobru 2019. godine ukupan broj birača je bio 532.599. U novembru te iste godine, takođe prema zvaničnim informacijama MUP-a, broj punoljetnih građana sa važećom ličnom kartom (koja je po zakonu uslov, pored važećeg pasoša, da bi se moglo ostvariti biračko pravo) u Crnoj Gori bilo je 488.071. Što znači da se tada u biračkom spisku nalazilo 44.528 birača koji nemaju važeću ličnu kartu ili je imaju ali ne žive u Crnoj Gori.

Svjedoci smo svih proteklih godina da su DPS i Bošnjačka stranka davali ogroman novac iz ko zna kojih fondova tim biračima koristeći i državne resurse, kako bi doveli što veći broj na dan glasanja. I da nije u pitanju nezakonita rabota, pa čak po strani i ogroman epidemiološki rizik, postavlja se jedno moralno pitanje. Da li je u redu tim ljudima da dođu i glasaju za neku vlast, a onda odu da žive u drugoj državi?

Međutim, sasvim je izvjesno, pored svih zalaganja, novčanih fondova i propagande vlasti, da će broj takvih birača na izborima 30. avgusta biti znatno manji nego do sada. Nekoliko je razloga za to. Prvo normalan ljudski strah za svoje zdravlje i život. Neizvjesnost koju sa sobom nosi putovanje u vremenu opšte svjetske epidemije uz veliki rizik nemogućnosti povratka za neko vrijeme, a samim tim i svih posljedica po posao koji tamo obavlaju...

I na kraju - po svemu sudeći 30. avgusta doći će do velikog pada izlaznosti birača, barem kada su u pitanju ove dvije grupacije, a samim tim i do pada broja birača ove vlasti.

Sve validne procjene izlaznosti birača na predstojećim izborima kreću se oko nekih 60%. Svaki procenat značajnije veći od tog biće siguran znak da se radi o velikim neregularnostima ili krivičnim djelima poput zloupotrebe identiteta birača koji žive izvan Crne Gore, na šta intenzivno upozorava Demokratski front.