SVIJET U RIJEČIMA

Tramp velikom brzinom promijenio izgled američkog pravosuđa

Dvjesta konzervativnih, prije svega mladih bijelaca, predsjednik SAD je već imenovao kao sudije saveznih sudova: doživotno. Time je još više učvrstio svoje nasljeđe

2298 pregleda 3 komentar(a)
Sjedište Vrhovnog suda SAD u Vašingtonu, Foto: Reuters
Sjedište Vrhovnog suda SAD u Vašingtonu, Foto: Reuters

Postavljanje konzervativnih sudija Bretta Kavanagha i Neila Gorsucha za sudije u Supreme Court u javnosti je, prije svega, izazvalo lavinu komentara. Tako je prije godinu i po dana učvršćena konzervativna većina u devetočlanom gremijumu američkog Vrhovnog suda i potvrđeno strahovanje opozicionih demokrata da će republikanci postavljenjima novih, desnih sudija zamencentrati svoj uticaj na pravosuđe decenijama dugo: sve sudije Vrhovnog Suda SAD se postavljaju doživotno.

Do sada je predsjednik Trump postavio i 143 sudije u prvostepenim District Courts kao i 53 sudije u Courts of Appeals, saveznim apelacionim sudovima. Uz to i dvojicu sudija u Međunarodnom trgovinskom sudu. Time je na kraju svog prvog mandata republikanac Donald Trump postavio duplo više sudija od svog prethodnika demokrate Baracka Obame, a po broju postavljenih sudija prevazišao je i republikanske prethodnike Georga W. i Georga H.W. Busha.

Svaki peti od 890 saveznih sudija sada je sudija odlukom predsjednika Trumpa. U posljednjih 40 godina to u prvom mandatu nije uspjelo ni jednom predsjedniku prije njega. Imenovanje sudija je u SAD definisano ustavom: predsjednik ih nominuje a Senat potvrđuje. Viši sudovi u Americi imaju posebno značenje, jer finalno donose presude u skoro svim kontroverznim temama poput zdravstvene zaštite, imigracije ili biračkog prava. Dok Vrhovni sud godišnje donosi oko 80 presuda, apelacioni sudovi donose prosječno oko 55.000 i to najčešće kao posljednja instanca. District Courts, kao prva savezna instanca, obrađuju godišnje oko 370.000 slučajeva.

Sva upražnjena mjesta biće popunjena

Nakon što su 2015. republikanci u Senatu osvojili većinu, njihov šef poslaničkog kluba Mitch McConnell je svima stavio do znanja da mu je najveći prioritet u radu Senata davanje saglasnosti na postavljenja konzervativnih sudija. Vrijeme do kraja mandata demokrate Baracka Obame je ovaj senator iz Kentuckyja iskoristio da blokira Obamine kandidate za sudije ne bi li izazvao najveći mogući broj praznina do predsedničkih izbora 2016. Njegov poker protiv Obame je doživio svoj vrhunac kad je uspio da godinu dana blokira Obaminu nominaciju za mjesto iznenada preminulog sudiju Antonina Scaliu u Vrhovnom sudu: dok Donald Trump nije pobijedio na predsjedničkim izborima. Strategija mu je uspjela: po anketi Washington Posta, četvrtina republikanskih birača se odlučila za Trumpa jer je obećao da će postaviti konzervativne sudije u Vrhovni sud SAD.

Kad je izabran za predsjednika, Trump je zatekao 100 upražnjenih sudijskih mjesta po raznim sudovima. Brojka se uvećala tokom četiri godine njegovog mandata jer je puno sudija pošlo u penziju ili prosto umrlo. Ni Trump ni senator McConnell nisu pokazivali nikakve znake umora u popunjavanju ovih pozicija. Trenutno ima 81 slobodno mjesto među sudijama: za 51 je Trump već dao nominaciju. McConnell je obećao da će ih Senat potvrditi još prije izbora, što je obznanio i u jednom intervjuu: “Moj moto za ovu godinu je da nijedno sudijsko mjesto u SAD ne ostane nepopunjeno. Pandemija korone me neće spriječiti da taj cilj ostvarim.”

Demokrate čak pomogle Trampu

Predsjednik je izuzetnom brzinom svojim ljudima zaposjeo sudijska mjesta po apelacionim sudovima, pri čemu mu je pomoglo pravilo koje su izglasale upravo demokrate 2013. Godine. Ono predviđa da Senat potvrđuje predsjednikova sudska imenovanja prostom većinom od 51 senatora, a ne kao prije toga apsolutnom od 60. U ovom momentu republikanci imaju većinu od 53 mandata i nisu zavisni od podrške bilo kog demokrate u Senatu.

A o kakvim je sudijama predsjednika Trumpa riječ? Dobar primer je 50-godišnji Cory Wilson iz Misisipija: bijelac, muškarac, član “Federal Society” (FS). To je moćna konzervativna asocijacija advokata koja smatra da je pravosuđe Amerike izbušeno “ideološki sluđenim ljevičarima”. FS se stoga zalaže za strogo originarno čitanje važećih zakonskih tekstova, bez ikakvih ideoloških interpretacija. A to znači: američki Ustav ima da se čita, intepretira i primjenjuje tačno onako kako su to njegovi autori 1789. napisali, propisali i shvatili. Ta “teorija originalizma” direktno pogađa prava LGBT, žena i manjina i u koliziji je sa ljevičarskom interpretacijom, koja kaže da je Ustav “živa zakonska materija”, koja u presudama mora biti prilagođena različitim istorijskim i društvenim kontekstima.

Sto devedeset od dvjesta sudija koje je Trump postavio su ili direktno članovi FS ili su povezani sa ovom asocijacijom. Sedamdeset odsto njih su bijeli muškarci, svaki treći mlađi od 45 godina: i svi postavljeni na doživotne sudijske pozicije, iz kojih ih može ukloniti samo smrt, ostavka ili impičment Kongresa.

Preciznije demografsko sagledavanje sudijskog Trumpovog kora sem toga pokazuje veliki pad broja žena, Afroamerikanaca, Hispanaca i Azijata kao sudija u američkim saveznim sudovima. Od vremena Georga H.W. Busha, 1993. godine, nikad nije bilo manje sudija iz etničkih manjina u sudovima. Broj afroameričkih sudija je Trump sveo na samo 4%. Pod Obamom ih je bilo skoro 20%.

Nominovanje dvijestotog sudije - bijelog, konzervativnog i mladog Cory Wilsona - je u opozicionim demokratskim redovima u Senatu izazvalo opštu uzbunu a šef njihovog poslaničkog kluba je zahtijevao da se nominacija poništi jer ih je osobito iritirala činjenica da je sudija Wilson “dugo i zabrinjavajuće” podržavao promjene u izbornom zakonu koje prije svega pogađaju afroameričku manjinu.

Opoziciona demokratska senatorka Feinstein je Wilsona optužila da je protivnik ravnopravnosti LGBT populacije, da je protivnik abortusa, da je protiv strožih zakona o posjedovanju oružja i da je protivnik Obaminog zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je sudija Wilson javno označio kao “ljevičarsku ilegitimnu perverziju”. Nju je osobito pogodilo što je sudija Wilson ultra-lijevu opozicionu zvijezdu SAD Kongresa, Alexandriju Ocasio-Cortez, u tvitu opisao kao “žensko blebetalo”, predsjednika Obamu kao “sitnog i nebitnog” a bivšu ministricu spoljnih poslova Hillary Clinton kao “kriminalnu prevarantkinju”. Sudija je poslije protesta ugasio svoj tviter konto.

Konzervativni apelacioni sudovi

Za SAD konzervativce postavljenje C. Wilsona je i stoga bilo od istorijskog značaja jer su sada sva sudijska mjesta po američkim apelacionim sudovima popunjena. Što je od ogromno značaja: na izborima 3. novembra bira se i predsjednik SAD i novi senatori. Trumpu je uspjelo i da postavi većinu sudija u apelacionim sudovima demokratskih država Floride, Njujorka i Pensilvanije. Zbirno gledano: u 7 od 13 apelacionih sudova republikanci sada imaju većinu. Ako Tramp dobije i drugi predsjednički mandat, obećao je i da će i u preostalim sudovima postaviti konzervativce.

Neue Zürcher Zeitung (NZZ)

Prevod: Mirko Vuletić