STAV

Treba li građani da izađu na izbore?

Interesi političkih partija, pa i onih opozicionih, se (neprijatno) prepoznaju na svakom koraku - sve ukazuje da će i oni pozvati birače da glasaju
500 pregleda 25 komentar(a)
Crna Gora, izbori, glasanje, Foto: Shutterstock
Crna Gora, izbori, glasanje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 10.01.2018. 07:12h

Partijski interesi vs. Izgradnja sistema i institucija

U susret mnogobrojnim lokalnim a onda i predsjedničkim izborima, predstavnici političkih partija, uz povremeno uključivanje manjeg broja predstavnika nevladinih organizacija koji se bave političkim analizama, vode javnu debatu da li treba izaći na izbore ili ih treba bojkotovati. Interesi političkih partija, pa i onih opozicionih, se (neprijatno) prepoznaju na svakom koraku - sve ukazuje da će i oni pozvati birače da glasaju. A da li opozicione političke partije pitaju građane da li žele da izlaze na izbore i koriste svoje pravo u uslovima koji nisu demokratski? Te iste neregularne uslove pod kojima se održavaju izbori već dan nakon još jednog izbornog poraza koristi opozicjia kao argument da ospori legitimitet i legalnost onih koji su pobijedili na takvim izborima. A pobjednik je svih ovih godina, uz manje „incidente“ na lokalnom nivou, isti-DPS.

Za prethodne parlamentarne izbore najveći dio opozicije postavio je uslove pod kojima se izbori moraju održati kako bi bili priznati od svih zainteresovanih strana. Jedan dio postavljenih uslova imao je smisla, ali se na njima nije istrajalo pa se u izbornu utakmicu ušlo sa potpuno partijski kontrolisanim institucijama koje bi zapravo morale da garantuju legitimitet izbora. Odgovornost za ovakvo stanje treba da preuzme i opozicija. Od novembra 2016. do danas gotovo se ništa nije promijenilo:

1. birački spisak nije prečišćen i u njemu se nalaze desetine hiljada onih koji nemaju prebivaliste u Crnoj Gori i samim tim nemaju pravo glasa prema sadašnjem zakonu. Poznato je, pa i dokazima potkrijepljeno, da ove “birače” DPS dovodi sa raznih destinacija van CG da glasaju, svakako za njih.

2. Državna izborna komisija (DIK) u ovakvom sastavu i sa ovakvim zakonom nikad neće priznati rezultate izbora u kojima pobijedi opozicija. Podsjetiću - ovu instituciju ne vode profesionalci već predstavnici političkih partija a vladajuća koalicija ima većinu. Opozicija sa ovakvim zakonskim rješenjem ne može očekivati da se od ove institucije potvrdi izborna volja građana u slučaju njihove eventualne pobjede;

3. sa ovakvim Savjetom i direktorom Agencije za sprečavanje korupcije, tj. ovakvim Zakonom o sprečavanju korupcije, nema kontrole svih političkih partija i javnih funkcionera, pa je realno očekivati da će se u predizbornom periodu pojavljivati nove- naručene „afere“, čija su meta predstavnici opozicije;

4. sa ovakvim Savjetom Agencije za elektronske medije i ovakvim zakonom, Pink M će protivno svim profesionalnim standardima nastaviti da blati sve kritičare vlasti i utiče makar na jedan dio biračkog tijela. Ponavaljam, protivno svim standardima novinarstva i elementarne etike. A načelno, privatna televizija ima pravo da «navija» za koga želi.

5. sa novim Savjetom i potencijalno novim rukovodstvom RTCG, neće biti svima stvorene iste šanse za predstavlanje političkih stavova a naručeno, isključivo pozitivno, izvještavanje o radu Vlade i institucija će doprinijeti obmanjivanju javnosti i uticati na izborni rezultat.

Ovom spisku neregularnih uslova treba dodati i najveći problem a to je nemogućnost ostvarivanja biračkog prava i izbora stvarnih predstavnika građana u Skupštini CG. Sadašnji izborni sistem nije u Skupštinu doveo najbolje, one u koje građani imaju najveće povjerenje i koji mogu sa punim ličnim integritetom štiti interse tih istih građana bez obzira na interese partije. Bez otvorenih listi i mogućnosti da građani izaberu svoje predstavnike imenom i prezimenom, nema oporavka i izgradnje institucija u Crnoj Gori. Građani moraju dobiti mogućnost da kazne, uskraćivanjem ponovne podrške, one poslanike (bez obzra iz koje su partije) koji ne rade u njihovom interesu a to može da osigura samo novi izborni sistem - sa otvorenim listama. Kada bi se u Skupštini CG našli najbolji predstavnici DPS-a i opozicionih pratija, Crna Gora bi sigurno bila više razvijena a manje surova zemlja nego što je danas. Dok god građani ne budu dobili moć koja im po Ustavu pripada, takozvani poslanici-partijski činovnici se neće plašiti građana već će se ponašati kao mali bogovi koji se svojim poltronstvom preporučuju svojim partijskim šefovima za novi mandat. Izborni sistem mora biti promijenjen i novi propisi donijeti.

A gdje su u svemu tome građani?

Opozicija je u CG probala sve osim da se izbori za fer i demokratske uslove za održavanje izbora. Ono što su nekad započeli nisu nikada dovršili. Ukoliko opozicione partije žele da pozovu birače da izađu na birališta, onda treba da im obećaju i stvore fer uslove. Ukoliko nema fer uslova za održavanje izbora, čemu onda izbori? Od takvih izbora korist imaju samo lideri vlasti, ali i opozicionih partija koji će dobiti poslaničke plate i druge privilegije. U Makedoniji je upravo opozicija uz pomoć građana izborila fer uslove za održavanje izbora. Kada naši opozicioni političari govore o iskustvu Makedonije izbjegavaju da pomenu činjenicu da su u toj zemlji oni koji su pozvali narod na ulice imali vrlo preciznu listu zahtjeva za stvaranje uslova za fer izbore.

Ako se izmjenom i primjenom pomenutih zakona, uspostave institucije koje ne kontrolišu političke partije i time stvore pretpostavke za demokratske i fer izbore, onda izbori imaju smisla. Sve drugo je obmanjivanje javnosti.

Ukoliko se opozicija izbori za novi izborni sistem, uspostavljanje samostalne Državne izborne komisije, Agencije za sprečavanje korupcije, Agencije za elektronske medije, RTCG, onda i u slučaju ponovne pobjede DPS ipak ostaju institucije a postojanje samostalnih institucija je najveći interes svih građana bez obzira za koga će se opredijeliti na izborima. Time bi opozicija više doprinijela demokratizaciji i izgradanji institucija u CG nego što je DPS za 27 godina vlasti. Više čak i od predsjednika DPS-a koji se više puta „povlačio“ sa javnih funkcija upravo da bi dao podršku izgradnji institucija. Umjesto insistiranja na datumu prijevremenih parlamentarnih izbora, natezanju oko predsjedničkog kandidata, treba uraditi mnogo na pripremi izmjena zakona i sprovesti usvojene izmjene. Taj posao iziskuje značajno vrijeme a i znanje. Vjerujem da će građani mnogo lakše razumjeti bojkot svih izbora do ispunjenja uslova za održavanje demokratskih, nego ukoliko ih opozicija poziva da izađu na izbore - unaprijed izgubljene.

Autor je građanski aktivista

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")