EVROPA KOD KUĆE I VANI

Veto za Skoplje i Tiranu - neuspjeh njemačkog predsjedavanja EU

Novi zastoj u procesu proširenja Evropske unije. Bugarska i Holandija koče početak pristupnih pregovora s Albanijom i Severnom Makedonijom. Kao predsjedavajuća EU, Njemačka je pokušala da posreduje. Bez uspjeha

3517 pregleda 9 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Ovo nije dobra sedmica za njemačko predsjedavanje EU. U ponedjeljak su Mađarska i Poljska blokirale usvajanje budžeta EU, a u utorak je Bugarska uložila veto protiv jednog već odavno „blagoslovljenog“ projekta - vlada u Sofiji protivi se otpočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom o ulasku u punopravno članstvo u Uniju.

Njemačka, kao zemlja koja trenutno predsjedava Savjetu EU i zemlja koja podržava novu rundu proširenja na zemlje na Balkanu, pokušala je da posreduje. Bez uspjeha. Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Mihael Rot apelovao je u utorak na samom početku video-konferencije šefova diplomatija EU da „proces pristupanja ne smije da postane talac bilateralnih zahtjeva pojedinih zemalja-članica“.

Bugarska od Sjeverne Makedonije zahtijeva da „prizna“ bugarske korijene makedonskog jezika i istorije. Neko vrijeme se spominjala i mogućnost da se od Skoplja zatraži da jezik u toj zemlji ubuduće ne označava kao „makedonski“, već kao - bugarski dijalekt.

Bugarski? Makedonski?

Sjeverna Makedonija, uz relativno oštru anti-bugarsku retoriku insistira na nacionalnoj samosvijesti. Radi se o sporu koji „tinja“ već godinama i za koji su ostale zemlje-članice EU u stvari mislile da je riješen. Sjeverna Makedonija je, nakon višegodišnje svađe s Grčkom, odustala od svog izvornog imena, „Republika Makedonija“. Zbog toga su se u Skoplju nadali da će konačno moći da otvore pristupne pregovore.

Veto iz Bugarske bi mogao da doprinese porastu razočaranja i sigurno neće doprinijeti popuštanju odnosa između dvije susjedne zemlje. A one su 2017. godine čak potpisale i bilateralni ugovor o prijateljstvu.

Tri istraživačka instituta iz Sjeverne Makedonije su još u ponedjeljak izdala saopštenje kojim su reagovali na bugarske zahtjeve: „Naša zemlje je čak promijenila svoje ime, podstaknuta obećanjima EU. Nova blokada ne samo da je prevara makedonskih građana, već je i izdaja evropskih vrijednosti“, navodi se u dokumentu Instituta za demokratiju, Evropskog instituta za politiku i trusta mozgova Jurotink u Skoplju.

Bugarska ministarka spoljnih poslova Ekaterina Zaharijeva je, uoči video-konferencije ministara zaduženih za odnose sa EU, izjavila da ona u principu nije protiv članstva Sjeverne Makedonije u Uniji, ali i dodala da pregovori ipak ne mogu još da počnu. „Niko im ne osporava pravo da sami definišu svoju naciju i da svoj jezik zovu kako žele. Ali mi ne možemo da pristanemo da to pravo počiva na mržnji, iskrivljavanju istorije i negiranju Bugarske“, rekla je Zaharijeva u intervjuu za bugarsku TV-stanicu BTV.

Neuspjeh njemačkog predsjedavanja

Šefovi država i vlada članica EU su još na sastanku u martu ove godine dali „zeleno svjetlo“ za početak pregovora s Albanijom i Severnom Makedonijom. Na to je podsjetio i Mihael Rot iz Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu: „U našem je interesu, u interesu je Unije, da s pregovorima počnemo što je moguće prije. Pragmatično i solidarno“.

Stabilnost i demokratija kroz članstvo u Evropskoj uniji su od ključnog, strateškog značaja na zapadnom Balkanu, rekao je Rot. „Želimo da pomognemo u potrazi za razumnim rješenjima“, obećao je njemački diplomata i naglasio da bilateralni problemi ne smiju da koče funkcionisanje EU. „Potreban je jasan signal da postoji pouzdanost“, dodao je Rot. On je podsjetio da su i Albanija i Makedonija uradile veoma mnogo toga kako bi se kvalifikovale za početak pregovora o članstvu.

U ovom trenutku nema naznaka da bi u skorije vrijeme pregovori mogli da počnu. Evropske diplomate polaze od toga da se ništa neće pomaći sa mjesta sve do kraja ove godine - do kada traje njemačko predsjedavanje. I da za sve to nije samo kriv spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Holandija protiv Albanije

Holandska vlada ima određenih rezervi i prema početku pregovora s Albanijom. Hag zahtijeva da Albanija prije početka pregovaračkog procesa obezbijedi funkcionisanje svog Ustavnog suda i da u praksi implementira zakon o medijima. Holanđani, istovremeno, nemaju nikakvih problema sa Sjevernom Makedonijom.

Albanski premijer Edi Rama je još prije dvije nedjelje u razgovoru s novinarima demantovao da još uvijek postoje rezerve prema pregovorima s Albanijom. Holandski stav može se objasniti predstojećim parlamentarnim izborima 2021. u toj zemlji. U Holandiji je na vlasti koalicija demohrišćana i liberala, a proširenje Evropske unije i nije baš tema na kojoj se mogu skupiti politički poeni.

Prije godinu dana, u oktobru 2019, Holandija, Francuska i Danska su već jednom spriječile početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuski predsjednik Emanuel Makron blokirao je početak pregovora sa zahtjevom da se, pre novih rundi proširenja, mora reformisati i pooštriti sam pretpristupni proces. Vrući krompir se tako sada „prebacuje“ Portugalcima, koji u januaru iduće godine preuzimaju predsjedavanje Uniji od Njemačke.

Osim Albanije i Sjeverne Makedonije, i druge zemlje Zapadnog Balkana već godinama imaju za cilj punopravno članstvo u Uniji. Srbija i Crna Gora već pregovaraju, a Kosovo i Bosna i Hercegovina prije početka pregovora moraju da riješe još uvijek brojne unutrašnje i spoljne sukobe.

(Deutsche Welle)