Vjerovatno bi sve bilo mnogo drugačije da 1959. nije došlo do Kubanske revolucije. Neposredno nakon što je diktator Fugensijo Batista prebjegao u Dominikansku Republiku, a Fidel Kastro preuzeo vlast, nacionalizovao poljoprivredu i konfiskovao američku imovinu - u Havani se rodio Alehandro Nikolas Majorkas.
Kada se ubrzo poslije toga Kuba okrenula SSSR-u, njegovoj porodici je bilo jasno, revolucija će morati dalje bez njih. Roditelji Jevreji, otac Kubanac a majka Rumunka, koja je 1940-ih izbegla pred nacistima, na brzinu donose odluku da pobegnu u SAD, kao i mnogi drugi Kubanci. Alehandro Majorkas, ili kako su ga kasnije zvali Ali Majorkas, imao je godinu dana kada je stigao u Majami. Poslije ovakvog djetinjstva postoje dvije mogućnosti: ili postanete mrzitelj komunista, poput stotina hiljada Kubanaca u egzilu, ili se to iskustvo shvati kao obaveza da se založite za sve one koji žele da idu istim putem kao vi.
Kreator programa „Dreamer"
Majorkas se odlučuje za ovo drugo. Zašto? Šezdesetjednogodišnjak prilično patetično citira nikog drugog do Roberta F. Kenedija: „Naš stav prema useljavanju odražava naše povjerenje u američki ideal. I nadam se da ćemo ga opravdati."
Našlo bi se više od 700.000 ljudi koji potpisali da je Majorkas opravdao ovaj ideal. To je broj „Dreamera" koji žive u SAD - ljudi koji idu u školu, studiraju, rade - iako su kao djeca, bez ikakvih dokumenata, ilegalno ušli u zemlju. Oni su od deportacije zaštićeni programom „Deferred Action for Childhood Arrivals" (DACA).
Jedan od onih koji su za rekordnih 60 dana razvili taj program i zbog toga važi kao i strateg DACA je upravo Majorkas. Predsjednik B. Obama ga je unaprijedio i postavio na mjesto drugog čovjeka u Ministarstvu za nacionalnu bezbjednost. Majorkas je tako postao prvi američki Kubanac, koji je došao na tako visoku funkciju u Obaminoj administraciji.
Uspješna karijera pravnika
Majorkas je 1985. u 26. godini doktorirao prava u Los Anđelesu. Nepune četiri godine kasnije postaje najmlađi državni tužilac u SAD, koji zastupa državu Kaliforniju u krivičnim i građanskim procesima.
Već tada je važio za jednog od najuticajnijih pravnika u zemlji. Borio se protiv pranja novca, korupcije i kriminala povezanog sa drogom. Logično da je ambiciozni pravnik upao u oči američkim predsjednicima. Majorkas se 1998. u vrijeme B. Klintona bacio u lov na meksičku mafiju, prije nego što je na nekoliko godina bio u privatnom sektoru.
„National Law Journal" ga 2008. proglašava jednim od 50 najboljih advokata koji zastupa manjine u SAD. Obama imenuje Majorkasa za direktora Imigracione službe SAD (USCIS). Tada, pored DACA programa, nakon zemljotresa na Haitiju 2010. osniva i Inicijativu za pomoć deci koja su ostala bez roditelja - i sam je otac tri ćerke.
Nazad u domovinu Kubu
Pored mnogih poslovnih vrhunaca, za Majorkasa 2015. dolazi i jedan emotivni: tokom istorijske normalizacije veza SAD i Kube za vrijeme Obame i Raula Kastra službeno odlazi u svoj rodni grad Havanu.
„Vjerujem da je angažman za Kubu u interesu SAD i istovremeno će poboljšati život kubanskog naroda", rekao je tom prilikom.
Normalizacija odnosa prema Kubi biće jedan od Majorkasovih zadataka u naredne četiri godine. Ali, prije svega će morati da uspostavi mir u svom ministarstvu, kao i mnoge njegove kolege. A to su već pune ruke posla. Ili kako je istakao Džo Bajden: "Biće to herkulovski zadatak nakon četiri godine haosa, nereda i apsolutne grozote".
„Najkvalifikovanija osoba u zemlji"
D. Tramp se nije ustezao da na granici sa Meksikom rastavlja porodice i djecu zatvara u kaveze. Još uvijek stotine djevojčica i dječaka traže svoje roditelje i obrnuto. Majorkas ima zadatak da spoji svaku rastavljenu porodicu.
On bi trebalo da bude novo lice američke migracione politike, koja bi trebalo da se humanije odnosi prema potražiocima azila. Biće potrebno regulisati status 11 miliona migranata bez dokumenata, obustaviti deportacije na jedno vrijeme i ponovo dozvoliti ulazak u zemlju većem broju izbjeglica. U Obamino vrijeme 2016. u zemlju je ušlo 110.000 migranata, a za vrijeme Trampa taj broj je opao na 15.000.
Ali, onaj ko misli da će se ratni poklič „Gradite zid", sada promijeniti u „Rušite zid" grdno se vara. Jer, Ministarstvo za nacionalnu bezbjednost, koje je osnovano 2001. nakon terorističkih napada, prije svega treba da zaštiti američke građane od terorističkih napada i kriminala.
Majorkas mora dobrano da balansira između humane migracione politike i jasnog prioriteta da SAD moraju da štite svoje granice. Džej Donson, koji je istu funkciju obavljao od 2013-2017. uopšte ne sumnja da će Majorkas to uspjeti: „U cijeloj zemlji nema kvalifikovanije osobe za ovaj izazov".
Bonus video:
