Procjenjuje se da su tisuće Hrvata već prigrlile bitcoin, ili su se uključile u trgovinu tom kriptovalutom koja je prije šest godina vrijedila manje od dolara, a danas vrijedi fantastičnih 17 tisuća dolara. Mnogi čak podižu kredite kako bi kupovali bitcoin, vjerujući da će im vrtoglavi rast njegove cijene brzo vratiti početni ulog i da će pritom debelo zaraditi. Upozorenja tu puno ne pomažu. To što je Kina već zabranila trgovanje bitcoinom mnogi nisu shvatili kao opomenu, već kao dodatnu preporuku, jer vjeruju da državna represija nije najbolji put za rješavanje stvari. Međutim, nadobudni zagovornici bitcoina zavaravaju se ako misle da zapadne države podupiru kriptovalute.
Poznati financijski stručnjaci, šefovi banaka, nobelovci, međunarodne financijske institucije (MMF, BIS) i središnje banke, uključujući Europsku i Hrvatsku narodnu banku, već godinama upozoravaju na oprez prema kriptovalutama poput bitcoina, kojih u svijetu ima već više od 400. Kažu da one nisu legalno sredstvo plaćanja te da građanima i tvrtkama nitko neće nadoknaditi moguće štete od trgovine bitcoinom. Istina, financijske vlasti na Zapadu ne progone bitcoin, a ne nastoje ni regulirati kriptovalute, iako se šire poput gljiva nakon kiše. Vlasti često sjede prekriženih ruku zato što živimo u doba financijske liberalizacije i deregulacije.
“Slobodno poduzetništvo” u financijskom sektoru doživjelo je nepojmljive, gotovo zastrašujuće razmjere. Nekoć su države imale monopol na izdavanje valuta, a danas svaka dobro organizirana skupina ljudi, uključujući i kriminalce, može izdavati svoju valutu i širiti je svijetom. Može li to tako ostati, veliko je pitanje. Države zasad ništa ne poduzimaju, jer je raširenost kriptovaluta u ukupnim financijskim transakcijama u svijetu još razmjerno mala, pa nije prerasla u “sistemsku opasnost”.
Ne treba se zavaravati ni time što bitcoin već prihvaćaju poznate svjetske trgovačke kuće i banke. To ne znači da je bitcoin postao sigurna valuta, nego da mnogi u privatnom sektoru jednostavno ne mogu odoljeti izazovu velike zarade - dok im se ona smiješi. Međutim, kakve će posljedice biti kada najveći financijski mjehur u prošlih sto godina - koji je danas stvoren na bitcoinu - jednoga dana pukne i kada se vrijednost tog “novca” sroza? Zabrinuti stručnjaci izračunali su da je prenapuhanost bitcoina trenutačno veća od financijskog mjehura stvorenog na burzama dionica uoči Velike depresije iz 1929. te uoči Velike recesije iz 2008.
Nenadzirano širenje kriptovaluta mnoge stručnjake podsjeća na “Ponzi-she-me”, ili na “lance svetog Antuna”, u kojima će dobro proći samo oni koji su se među prvima uključili u “posao”, a nastradat će oni koji su u vlak uskočili naknadno. Povijesna iskustva pokazuju da svi financijski mjehuri na kraju pucaju, pa tu sudbinu zasigurno ne može izbjeći ni bitcoin. Kada stvari pođu po zlu, onima koji su prigrlili bitcoin državne institucije neće pokrivati gubitke, već će za njih morati sami snositi odgovornost.
Bonus video:
