STAV

EU integracije ili balkanska incidentnost?

Čak i ako ne dođe do poslaničkog izjašnjavanja o prestanku mandata ministra pravde, što bi predstavljalo konačno demaskiranje euroskeptika u CG, odnos tokom rasprave o budžetu pokazaće ne samo da li ova vlada ima EU integracione namjere, već i kapacitete da odgovori na nataložene i nove izazove

1336 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Shuttestock
Foto: Shuttestock

Antički pjesnik Tirtej u “Eunomiji”, svojoj elegičkoj predstavci o stanju u tadašnjoj Sparti, poručio je svojim sunarodnicima da je božja blagost imati uređeno državno zajedništvo i dosljednu primjenu zakona. Najstarija Zevsova ćerka Eunomija, rođena u braku sa Temidom, boginjom pravde, oličavala je božansku presonifikaciju zakonitosti i sa svoje dvije sestre, Dikom, boginjom pravednosti, i Ejrenom, boginjom mira, simbolizovala je osnovne vrijednosti grčkih polisa. Mitološke Hore i danas određuju pojam dobrog društva - zakonitost, pravdu i mir, odnosno nastojanje da pravni poredak i pravednost, iako zasebne pojave, isključivo u svom spoju mogu ostvariti iskonski mir zajedništva.

Savremeno crnogorsko društvo samo u naznakama dotiče propoziciju državnog zajedništva, iako je u Evropi, kojoj težimo, nastalo mnogo stabilnih država koje u svom habitusu imaju duboke religijske, etničke, ideološke i ine podjele. Ove države su protokom vremena jasno potisnule ili u potpunosti riješile svoje istorijske konfrontacije jer su gradile zajedništvo slobodnih i jednakih građana! Do svog funkcionaliteta većina članica EU došla je zbog sprovođenje dva principa u organizaciji vlasti - socijalne uspješnosti zasnovane na zaslugama i sprovođenjem brige o ugroženim članovima društva. Ova dva principa, meritokratije i solidarnosti, uz efikasan (i pravedan) pravni poredak, mogu usloviti civilizacijsku putanju Crne Gore u pravcu stabilnog građanskog zajedništva i pored njenih kanjonskih podjela.

Improvizovanje izvršne vlasti i pasivnost Skupštine Crne Gore, uz vrntolomne dnevnopolitičke spinove, nakratko su ovih dana kvazireprizirale mučna zbivanja. Ponovno nas je binarno rezonovanje odvuklo u balkansku kaljugu i udaljilo od gorućih tema - borbe protiv pandemije i javnog finansiranja. Sva polemisanja i trvenja oko razrješenja ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava, izmjena dva zakona o državnom tužilaštvu i najavljenog usvajanja Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva predstavljaju ili ponovnu podvalu političkih elita ili namjerno neprihvatanje određenih pravila.

Kome u aktuelnoj vlasti treba da nikne rog ili izraste rep da bi shvatili da su politički uslovi za članstvo u EU strogo definisani? Da li će zajednica evropskih naroda negaciju odluke Međunarodnog suda pravde prihvatiti kao posvećeni i proaktivni pristup razvoju bilateralnih odnosa sa susjednim državama? Je li moguće da (ne)formalizovana parlamentarna većina očekuje da će EU svaku izmjenu legislative bez inkluzivnog načina i širokih konsultacija protumačiti kao nedvosmislenu unutrašnju volju zemlja kandidata za ostvarivanjem vladavine prava?

Ako su usvojene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o radu, pravdane birokratskom monopolizacijom ranije vlasti, onda ni za jedno naredno usvajanje pravnog akta ne treba da izostane konstruktivni dijalog i javna rasprava. Ovo tim prije, jer je sama dosadašnja primjena ovog zakona potvrdila da nije tačna konstatacija da se pri imenovanju javnih funkcionera nijesu rukovodili time “ko se kako zove i koja im je boja očiju”. Postavljenje državnih funkcionera i upravnih organa javnih preduzeća nije sprovođeno na osnovu javnih konkursa, već je obavljano po partijskom ključu i uz očigledan prizvuk političkog revanšizma. Možda bi ovakav pristup i mogao biti pravdan namjerom ukidanja klijentelističkih sprega ranijeg režima, ali će njegova “dara” kroz otpremnine i sudska utuženja enormno koštati poreske obveznike. I, moguće najvažnije pitanje ovog nedavnog legislativnog poduhvata - da li državna uprava koja u svom sastavu od 207 javnih funkcionera ima samo 7 predstavnika manjina predstavlja organizacionu formu koja priliči integrisanoj građanskoj zajednici ili konceptu “etničkog patriotizma”?

Možda i ne bilo ovakvih kontroverzi da je dosadašnja praksa u radu parlamentarne i izvršne vlasti ukazala javnosti na jasnu viziju i strategiju kvalitetnijeg oblikovanja Crne Gore. Iz pozitivne prakse EU zemalja, uloga državne uprave u pripremi prijedloga za donošenje najrazličitijih ekonomskih, tehničkih i pravnih odluka (zakona) suštinska je i nezamjenljiva, jer su njeni kadrovi neiscrpan rezervoar stručnog znanja. Strukovni potencijal uprave, koji u činovničkom sastavu ne prati u potpunosti političke promjene, uslovljava da njene incijative budu usmjeravajući impuls za odlučivanje političke vlasti - parlamenta. Ipak, određene odluke uprave koje dovode do demokratske krize, upućuju se na procjenu specijalizovanim tijelima (odborima, komisijama) parlamenta koji predlažu političke odluke zasnovane na alternativnim opcijama. Sve ovo, transparentno postupanje prate ozbiljne medijske analize i odgovarajuće učešće stručne javnosti i predstavnika civilnog sektora. Kako se ovih dana predstavnici većinskih partija izjašnjavaju o inicijativama koje dolaze iz Vlade Crne Gore? Šta je sve izazvao i mogao još da izazove podzakonski pokušaj regulisanjea upravne procedure o državljanstvu, dok je već odavno zamro rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva? Kada će “legislativno pozorište” ili “demokratski izabrani reality show” odlučivati o izmjena i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama? Ko je uslovljavao premijera da obećava medijske prenose sjednica Vlade? Hoće li tužilački zakoni biti potonja legislativna inicijativa o kojoj će javna rasprava biti sprovedena na osnovu Twitter odluke potpredsjednika Vlade Crne Gore ili shodno uredbi koja to jasno propisuje kada su u pitanju prijedlozi zakona i strategija?

Sumnje u vezi ovakvog lutanja aktuelne vlasti potvrdiće predstojeće i okašnjelo (ne)usvajanje Prijedloga zakona o budžeta za ovu godinu. I pored probijanja ustavnog roka od 31. marta Vlada CG će konačno saznati ima li podršku svog kontrolora, Skupštine Crne Gore, a građani Crne Gore koji su njeni stvarni i to kratkoročni ciljevi. Čak i ako ne dođe do poslaničkog izjašnjavanja o prestanku mandata ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava, što bi predstavljalo konačno demaskiranje euroskeptika u Crnoj Gori, odnos tokom rasprave o budžetu pokazaće ne samo da li ova vlada ima EU integracione namjere, već i kapacitete da odgovori na nataložene i nove izazove.

Privremeno javno finansiranje, koje nije detaljno regulisano važećom regulativom, po prvi puta se dešava na državnom nivou (na lokalnom nivou imali smo ranija iskustva opštine Ulcinj) i sprovodi se na osnovu zaduživanja koje, gle muke, za sada nije ispoštovalo niti jedan od tri principa zaduživanja koja postoje kod EU članica - povećanja bogatstva građana, zbog sinhronizacije tokova javne potrošnje (tzv. Cash flow statement) i strukturalnih razloga.

Preporučujemo za Vas