dilema ostala neriješena

Okrugli sto o problemu "gađanja kokota": Sa kojim namjerama se pokušava ukinuti vjekovni običaj?

Na okruglom stolu su o svim tradicijskim, identiteskim, kulturološkim i etnološkim aspektima običaja gađanja kokota u Perastu govorili arhivistkjnja Istorijskog muzeja Kotor i članica Društva prijatelja Perasta, profesorica Tina Braić-Ugrinić, predsjednik UO Bokeljske mornarice 809 i član rukovodstva zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, predsjednik Društva prijatelja Perasta i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i mještanin David Braić

5437 pregleda 193 reakcija 12 komentar(a)
Foto: Siniša Luković
Foto: Siniša Luković

Iskrena briga NVO sektora i države za zaštitu prava životinja ili pokušaj da selektivnim "treniranjem strogoće" ugroze osnovna ljudska prava, običaji i identitet žitelja Boke i Perasta dilema je koja je neriješena ostala nakon sinoć održanog okruglog stola na temu "15. maj 1654. godine i očuvanje peraškog viševjekovnog običaja Gađanje kokota”.

Okrugli sto su u Muzeju grada Perasta priredili Društvo prijatelja Perasta i MZ Perast koji inače, svakog 15.maja sa izuzetkom prošle i ove godine zbog pandemije koronavirusa, organizuju i tradicionalni običaj gađanja kokota.

Ovaj drevni narodni običaj u Perastu kontinuirano traje već skoro 400 godina, u spomen na 15. maj 1654. godine i tadašnju veličanstvenu pobjedu Peraštana nad risanskim i hercegovačkim Turcima koji su pod vođstvom Mehmed -age Rizvanagića, napali Perast.

U spomen na junaštvo nekoliko stotina branilaca hrišćanskog Perasta koji su se uprkos malim izgledima na uspjeh, tada odbranili od napada sa kopna i mora između pet i sedam hiljada Turaka na ovaj mali bokeljski gradić, u Perastu se do danas sačuvao običaj gađanja na dasci vezanog živog pijetla -kokota koji se postavlja nu moru na oko 200 metara od obale i kojeg onda Peraštani ali i turisti, sa kopna gađaju malokalibarskom puškom.

Ovo je jedan od inače, samo četiri drevna običaja koja su se sačuvala u Perastu uz podizanje mađa, fašinadu i proslavu Velike Gospe, ali je gađanju kokota u zadnje vrijeme zaprijetila odlučnost dijela crnogorskog NVO sektora da na primjeru tog simboličnog i za lokalnu istoriju, kulturu i identitet izuzetno značajnog događaja, dokažu svoju dosljednost u sprovođenju odredbi Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.

Do tada javnosti malo poznata NVO za zaštitu prava živiotinja "Korina" iz Nikšića naime, 2018. godine pozvala je Peraštane da prekinu običaj koji je do tada trajao već 365 godina, a godinu kansiuje aktivisti ove NVO su protiv organizatora i učesnika gađanja kokota podnijeli i krivične prijave pa se u sve uključili kotorska policija i tušilaštvo koji su privodili na informatvne razgovore i sankcionisali mještane.

Međutim, ne zbog navodno surovog načina ubijanja jednog pijetla, već zbog "nedozvoljene upotrebe vatrenog orušja na javnom mjestu", iako je ovaj događaj bio tada a i svih ranijih godina, uredno prijavljivan policiji i održavan pod njenom prismotrom.

Na okruglom stolu sinoć su o svim tradicijskim, identiteskim, kulturološkim i etnološkim aspektima običaja gađanja kokota u Perastu govorili arhivistkjnja Istorijskog muzeja Kotor i članica Društva prijatelja Perasta, profesorica Tina Braić-Ugrinić, predsjednik UO Bokeljske mornarice 809 i član rukovodstva zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, predsjednik Društva prijatelja Perasta i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i mještanin David Braić.

Oni su pritom naglasili da je se jedino još u Perastu sačuvao ovaj drevni narodni običaj sa elementima sakralnog i profanog nasljeđa, a koji se ranije praktikovao u mnogim mjestima u Boki.

Peraški kokot simbolizuje neprijatelja koga su preci današnjih Peraštana savladali u borbi za svoj i opstanak tog grada 15. maja 1654., a koja ih je proslavila širiom tadašnje Mletačke Republike kojoj je Perast pripadao i donijela im brojne priznanja i privilegije za iskazano junaštvo u borbi sa Turcima.

Kako se čulo, nijedna od država koje su od tada do danas upravljale Bokom, počev od Venecije, preko Austrije, Francuske, Rusije, Austro-Ugarske i nekoliko Jugoslavija, nije se miješala u ovaj običaj, niti ga je prekidala ili ometala, a to sada u 21. vijeku, radi Crna Gora koja se deklarativno, zalaže za očuvanje kulturne baštine, pa i one nematerijalne u koju spadaju i četiri drevna peraška pučka običaja, među kojima je i gađanje kokota.

Sada se pod izgovorom borbe za prava životinja, kažu domaćini skupa, "pokušava modifikovati, a u suštini satrti" ovaj drevni i za lokalnu zajednicu izuzetno kulturološki i simbolički važan običaj i manifestacija.

"Boka,- puno hvaljena, a malo pažena, naročito danas živi od prošlosti, tradicije i naslijeđenog duha. Žitelji, a naročito okolica, sve manje imaju sluha za svoju povijest i nasljeđe. Ovaj običaj je zavjetom nam ostavljena čast u obliku svečanosti. Nekada iluminacije i velike svečanosti uz izgru, a danas jedva da se i sjetimo ko smo", kazala je Braić-Ugrinić, dok je Dender ukazao na izuzetnu povezanost Bokelsjke mornarice i ovog drevnog peraškog običaja ističući da nešto što traje skoro četiri vijeka, danas problematizuje jedna NVO koja nije iz Boke niti razumije ovdašnju kulturu, običaje i tradiciju.

On je istakao da "nije problem u ubijanju kokota, već u javnosti tog čina" i zapitao se zašto NVO "Korina" i Uprava policije jednako strogo kao prema Peraštanima koji godišnje zbog tradicije usmrte jednog pijevca, ne postupe na identičan načn protiv svih onih koji svakodnevno muče, sakate i ubijaju mnogo veći broj životinja u lovu.

"Dok postoje dozvole za odstrel životinja po lovištima, mora postojati i dozvola za odstrel jednog kokota godišnje u Perastu. Ovako, ostaje utisak da se želi uniziti jedan običaj i lokalna tradicija, pa sve ovo dobija i druge konotacije", smatra Dender poručujući da se "samo borbom za očuvanje tradicije može podstaći reakcija na ubrzani process globalizacije i otpor prema homogenizaciji koja je trenutno na djelu kod nas, a koja dovodi do gubljenja i nestrajanja specifilnosti i identiteta našeg kraja".

Peraštanin David Braić ističe da "treba gledati sa poštovanjem na nešto što je mnogo starije od nas poput ovog običaja" i da je suština gađanja kokota "slavljenje slobode".

"To treba biti zaštićeno nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Ne smiju se dozvoliti zahtjevi za modifikacijom, jer se ne može dopustiti mijenjanje viševjekovnog običaja. Ako ga ne sačuvamo u izvornom obliku, pašće u zaborav i ovaj običaj ali i sam istorijski događaj na koga je on uspomena", istakao je Braić dodajući da su zakonodavci u Crnoj Gori koji se na papiru zalažu za prava i dobrobit živiotinja, napravili izuzetke pa su dozvolili masovna obredna klanja određenih životinjskih vrsta koja se praktikuju od nekih religija, a problematizuju usmrćivanje iz puške jednog peraškog kokota godišnje.

On i drugi učesnici u raspravi izrazili su bojazan da država smisleno ide na to da "Perast pretvori u praznu ljušturu - grad hotel bez njegovih ljudi, a mi to branimo čuvajući naše običaje i način života."

Andro Radulović je kazao da je gama koja se u crnogorskoj javnosti digla oko gađanja kokota u Perastu, rezulat nedovoljnog poznavanja od strane šire javnosti istorije, kulture i tradicije Boke, a za što je on okrivio loše nastavne priograme u našim školama gdje se Boki i njenog bogatoj povijesti ne pridaje mnogo pažnje.

"Smatram da mi kao mještani-starosjedioci, udruženja i pojedicii, igramo važnu ulogu u održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine i tako pomažemo kulturne raznolikosti i kreativne aktivnosti. Na tom nam je putu međutiom, potrebna pomoć i razumijevanje cijelog društva, institucija i države", istakao je on.

Mještani su istakli da je gađanje kokota počelo u vrijeme kada je u Perastu bilo par hiljada stanovnika, a danas ih ima samo par stotina starosjedilaca koji neće dopustiti da se njihov za turiste atraktivni grad, pretvori u "novi Sveti Stefan, grad hotel i grad duhova", već će nastaviti da poštuju zavjet svojih predaka i da brane i čuvaju prebogatu perašku kulturnu i istorijsku baštinu jer je ona dio njihovog identiteta.

U raspravi su pored ostalih, učestvovali i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, kao i konzul Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, te lokalni javni poslenici i kulturni radnici koji su ukazali da država ne razumije niti ovaj drevni običaj koji je do sada našao svoje mjesto i u književnosti, likovnoj i filmskoj umjetnost, niti uopšte razumije međunarodnu simboliku pijetla kao živiotinje.

Sva njihova argumentacija međutim, "razbila se o stijene" kakvima su se pokazali predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić i Stefan Šljukić iz NVO za zaštitu prava životinja "Korina".

Dok je Čelebić u maniru aktera filmova Živka Nikolića, policijski odsječno i nefleksibilno, iz pravno-kriminallstičkog ugla govorio o načinu života i običajima Bokelja, dotle je Šljukić na interesovanje učesnika rasprave, priznao da iako se bavi zaštitom prava i dobrobiti životinja, ipak bez problema svakodnevno konzumira njihovo meso.

On je kazao da NVO "Korina" nema ništa protiv Perasta i njegovih običaja, ali mora da ukazuje na eklatantno kršenje zakona i najavio da će oni to i dalje raditi, prijavljujući policiji i tužilaštvu sve koji budu učestvovali u ovoj tradicionalnoj manifestaciji.

"Način na koji se ovaj običaj odvija je u suprotnosti sa pozitivnim pravnim propisima. Vi treba sami da prepoznate štetnost ovog običaja jer je on protivzakonit sa stanovišta mučenja životinja i upotrebe vatrenog oružja na javnom mjestu. Nama nije cilj da se on ukine, već da se adekvatno modifikuje da bi bio bezbjedan i human prema životinjama", kazao je Šljukić dodajući da živimo u 21.vijeku gdje važe zakoni koji takve običaje ne dozvoljavaju.

On nije odgovarao na prozivke mještana da je njegova NVO na "peraškom gađanju kokota našla način svoje medijske i promocije kod donatora" i da nije transparentna, niti da je javnost upoznata sa bilo kakvim drugim njenim aktivnostima osim pokušaja da po svaku cijenu, ukine skoro četiri vijeka staru maniefestaciju u Perastu.

Šljukić se složio da je put za pevazilaženje problema da se u Zakon o zaštiti i dobroniti životinja koji se upravo mijenja, unese i izuzetak koji će dozvoliti odžavanje gađanja kokota u Perastu u njegovom autentičnom i nepeomijenjenom obliku, ali je kazao da NVO "Korina" neće ni predložiti, niti podržati takav eventualni predlog druge zainteresovane strane.

Preporučujemo za Vas