Ljudi u državnim tijelima koja se bave regulacijom financijskog tržišta zabrinuti su zbog širenja pomame za bitcoinom i ostalim kriptovalutama. Boje se da će mnogi obični ljudi, koji su odlučili ulagati u kriptovalute, ostati kratkih rukava - bez novca.
Zebnja stručnjaka osjetila se potkraj prošlog tjedna kada je Ante Žigman, direktor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), objavio da se promet u kripto-mjenjačnicama u Hrvatskoj ove godine toliko popeo da se izjednačio s prometom na Zagrebačkoj burzi. Do kraja svibnja porastao je na 900 milijuna kuna, a do kraja godine mogao bi se popeti na dvije milijarde.
Očito je da u ovoj krizi ulaganje u dionice na burzama više ne donosi dovoljnu zaradu, pa su mnogi ljudi u Hrvatskoj i svijetu odlučili svoju ušteđevinu ubaciti u bitcoin, jer je njegova cijena tijekom pandemije išla u nebo, barem privremeno.
Hanfa nije iznijela podatke o broju ulagača u kriptovalute u Hrvatskoj, ni kakva je njihova struktura. No, prema istraživanju u Ujedinjenoj Kraljevini, u trgovinu virtualnim valutama uključeno je već gotovo dva milijuna Britanaca, svih slojeva i obrazovanja. U tu igru sve se više uključuju mladi s manje od 30 godina. Mnogi ne znaju što rade, ne razumiju se u financijski sektor i ne znaju kakve mogu biti posljedice takve trgovine.
Preciznije, većina ljudi ne ulaže izravno u bitcoin, kao najpopularniju kriptovalutu. Ne kupuje ga. Bitcoin postoji samo u virtualnom svijetu, a “otkopava” ga vojska ljudi sa snažnim kompjutorima koji troše golemu energiju. Ovdje govorimo o građanima koji su se uključili u trgovinu financijskim instrumentima vezanim uz kretanje vrijednosti bitcoina i ostalih kriptovaluta, a ponekad i dionica privlačnih tvrtki. Te poslove trgovine obavljaju putem tvrtki posrednika, ili na svoju ruku putem različitih aplikacija za mobitele, na kojima mogu stalno pratiti koliko su novca zaradili ili izgubili.
Brojni su se građani uključili u trgovinu videći reklame u kojima ushićeni pojedinci tvrde kako debelo zarađuju svaki dan, kupujući automobile i kuće s bazenom. Međutim, vjerodostojnost njihovih tvrdnji nemoguće je provjeriti. Nema sumnje da su se neki već obogatili, posebno oni koji su smislili bitcoin i još tisuću sličnih kriptovaluta u svijetu. Za neke je to odličan posao.
Međutim, naivne ljude koji se slabo razumiju u financijske labirinte ta igra s kriptovalutama, koja podsjeća na kockanje, mogla bi skupo stajati. Ako taj “najveći financijski špekulativni mjehur u moderno doba”, kako ga nazivaju neki komentatori MarketWatcha, bliskog Wall Streetu, jednog dana pukne, ostavit će puno žrtava. Gubitnika ima već i sada, ali njihove su ispovijesti nedostupne. Oni koji su izgubili novac šute jer ih je sram, a prema pisanju Guardiana, ponekad završavaju kod psihijatra.
Problem je što kriptovalutama i njihovim financijskim izvedenicama nitko ne čuva leđa. Njima se gotovo ništa ne može kupiti, osim ako se ne pretvore u dolar, euro ili neku treću tradicionalnu valutu. Iza kriptovaluta ne stoje države sa snagom svojih gospodarstava i centralnih banaka, što tradicionalnim valutama jamči kakvu-takvu sigurnost. Kriptovalute postoje samo u virtualnoj stvarnosti i one vrijede toliko dugo koliko ljudi vjeruju da vrijede. Dok ljudi imaju povjerenja u kriptovalute, njihova cijena skače, a kada se pojavi sumnja, mogu se pretvoriti u dim. Ljudi su privučeni bitcoinom jer je njegova vrijednost u desetak godina fantastično skočila.
Istodobno, njegova hirovita cijena i silno pada, što se pokazalo ovog proljeća, kada je u jednom danu izgubio 20 posto vrijednosti, a u mjesec dana 50 posto. Budući da su kriptovalute razmjerno nova pojava, države ih još nisu regulirale, pa treba imati na umu da nitko neće biti odgovoran ako dožive slom i ako ljudi uključeni u igru izgube. Nitko ih neće spašavati. Ako ne znaju u kakvu igru ulaze, bolje da se drže po strani. Kako je rekao Andrew Bailey, guverner Engleske banke, “kupujte bitcoin samo ako ste spremni izgubiti sav svoj novac”.
Bonus video:
