Dok Vlada traži formulu prema kojoj bi ublažila udarac skoka cijena energenata na životni standard građana nakon 1. travnja, na pomolu su nova poskupljenja. Čini se da će cijene rasti daleko brže nego što će vlasti biti u stanju poduzimati mjere za njihovo ublažavanje.
Usporedno s poskupljenjem struje i plina očekuje se dvoznamenkasti postotak rasta cijena mesa, a time i mesnih proizvoda. Proizvođači kave najavljuju 50-postotno povećanje cijene svojih artikala. To nije kraj priče jer će nove, više cijene s vremenom biti isticane na gotovo svim životnim namirnicama.
Nagovještaj za predstojeći cjenovni skok jesu i neslužbene informacije prema kojima su predstavnici ratara na nedavnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede upozorili da će troškovi ovogodišnje sjetve nezapamćeno porasti. Ratari će po hektaru morati potrošiti 3.000 do 6.000 kuna više nego lani. Samo cijene mineralnih gnojiva odskočile su oko 300 posto, da ne govorimo o skupljem gorivu, prijevozu i radu.
Jasno je da će ovogodišnja ljetina biti dodatno skuplja, pa će proizvođači hrane i trgovci do kraja godine biti pod stalnim pritiskom da i oni povećaju zaradu. Svjedoci smo puzajućeg lanca poskupljenja koje je nemoguće zaustaviti. Građanima do kraja godine prijeti težak udarac na životni standard.
Radi se o rastućoj inflaciji koja nije samo hrvatski, nego europski i globalni problem. Primjerice, godišnji rast potrošačkih cijena u SAD-u u prosincu je dosegnuo 7 posto, u europodručju 5, u Njemačkoj 5,3, Ujedinjenoj Kraljevini 5,4, a u Hrvatskoj 5,5 posto. Međutim, građani ne vjeruju službenim podacima o inflaciji koji zanemaruju stvarne posljedice rasta cijena na kućanstva.
Naime, cijene kruha, ulja, mlijeka, mesa, zajedno s prijevozom, energijom i ostalim režijama najčešće rastu daleko brže od prosjeka inflacije, u dvoznamenkastim postocima. Hrana, grijanje i ostale komunalije najveći su dio izdataka iz kućnih proračuna. Tome treba dodati da oko tri četvrtine kućanstava u Hrvatskoj, prema procjeni sindikata, jedva spaja kraj s krajem mjeseca. Više cijene opustošit će ljudima novčanike, a činjenica da se gospodarstvo u Hrvatskoj i posvuda u svijetu naglo oporavlja neće im tu bitno pomoći.
Naprotiv, nagli oporavak gospodarstva zapravo je jedan od razloga za povećanje cijena, za nagli rast globalne potražnje za proizvodima, koju proizvođači nigdje ne mogu namiriti. Na rast inflacije utječu i ograničenja kretanja ljudi, zastoji u prometu i proizvodnji. Dodatni uzrok su klimatske promjene koje sve češće izazivaju vremenske katastrofe uz pad uroda žitarica i ostale ljetine, pa su cijene hrane u svijetu u prosincu bile 34 posto veće nego godinu dana ranije, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Vlade su uglavnom nespremne za dolazeću lavinu poskupljenja i posvuda nastavljaju tješiti sebe i građane da su skokovi cijena samo privremena pojava dok se stanje ne normalizira. Međutim, mnogi stručnjaci upozoravaju da će viša inflacija biti dugoročniji problem. Već mjesecima tvrde da je vrijeme jeftine energije prošlo, a sada dodaju da je završilo i doba jeftine hrane. Čak i da se situacija na tržištu “normalizira”, hrana će zasigurno ostati skuplja nego danas.
Stoga će i vlasti morati naći dugoročnije odgovore na skok životnih troškova i na pad standarda većine građana. Dobro je davati subvencije siromašnima i privremeno snižavati PDV na hranu, energiju i ostale važne stavke u kućnim proračunima, ali to nije dovoljno.
Prema svemu sudeći, da bi prikupile dovoljno proračunskih prihoda, vlade će morati obaviti novu preraspodjelu nacionalnog bogatstva - povećati porezni teret bogatima, putem poreza na imovinu i zarade od kapitala. Ne mogu porezi na plaće i potrošnju - primjerice, PDV jednako pogađa milijunaše i siromašne starice s mirovinom manjom od 2.000 kuna - ostati glavni izvori prihoda državnih proračuna. Posvuda u svijetu vlade oklijevaju napraviti tu preraspodjelu tereta, ali na to će ih nagnati razvoj događaja, jer je pandemija bogate učinila još bogatijima, a siromašne još siromašnijima.
Bonus video:
