STAV

Ulcinj nekad i sad - kako dalje?

Ulcinj zaslužuje više od onoga što mu se daje. Ulcinj se voli djelima, a ne praznim političkim frazama i uskim ličnim i partijskim interesima

7611 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ulqini florin - Ulcinj Zlato Zlatnik

To nam je amanet od naših starih predaka, prvenstveno pomoraca aludirajući na sve čime nas je Bog podario - klimu, more, rijeku, jezero, potoke, izvore, reljef, topografiju, biodiverzitet, staru bogatu istoriju, tradiciju, kulturu, ponašanje, folklor, gastronomiju, običaje, vrijedne radne građane koji su vjekovima oplemenili, promovisali, razvijali, čuvali, štitili mitski, nebeski, magični, duhovni, građanski, multietnički, multikonfesionalni, multikulturalni gradić ribara, pomoraca, trgovaca, maslinara, zanatljija, poljoprivrednika, sa najvrednijim i najmarkantnijim lokalitetima, prvenstveno Kalaja - Stari grad i Pristan - Rana. Kroz vijekove Kalaja - Stari Grad ponosno stoji kao nasukani brod, čuva istoriju, tradiciju, kulturu, kolijevka je brojnih legendi i događaja, gusarsko gnijezdo, mjesto u kom su stolovali Iliri, Vizantija, Mleci, Balšići, Otomanska Imperija, robovao slavni španski pisac Miguel De Servantes, inspiracija za putopisce Arnolda von Harfija, Erlija Čelebija - navodi poznati intelektualac, poliglota, turizmolog, kulturolog, profesor Ismet Karamanaga, Starograđanin od glave do pete, osnivač dugododišnji i nadamo se vječni predsjednik NVO Prijatelji starog grada.

A moj Ulcinj i Ulcinj svih onih izvornih, pridošlih, gostiju, turista i dobrodošlica uvijek je manje ili više bio zapostavljen, zanemaren od centra moći nekadašnje Jugoslavije, potom države Crne Gore, a kada su Ulcinjani sami odlučivali o svojoj sudbini, najviše se razvijao. Privreda - Solana - turizam, GRO primorje, Agropogon - Agroulcinj, ULTEP Vladimir - prva fabrika - sve žene Albanke u Crnoj Gori bile su nosioci razvoja.

Eto, to je bio autentični, izvorni Ulcinj, prastaro mjesto čiji su korijeni iz vremena kad je Rim (grad na sedam brežuljaka) bilo selo (nastalo sedam vjekova prije Hrista), a Grci učili pomorstvo. U dokumentu Master plan za razvoj Velike Plaže DEG (Njemački investicioni fond - maj 2003. strana 42), upoređivan je Ulcinj sa pokrajinom Španije - Andaluzijom, gdje se ukrštaju arapska kultura, alhambra, hrišćansko i jevrejsko i živi od prošlosti - istorija, kultura folklor. Igra flamenko uz razvijeni turizam. Politička obiležja populacije su samo u domenu statistike.

Ali, avaj, rušenjem „prevaziđene“ dogovorne ekonomije - u jednopartijskom sistemu - monizmom i pojavom rušilačkog, štetočinskog, neoliberalnog sistema „tržišne privrede“ i političkog višepartijskog sistema, Ulcinj je doživio pravu havariju. Preko noći od Solane, turizma, Agropogona i drugih privrednih subjekata ostaše „ostaci ostatka“, izraz ulcinjskog novinara, turizmologa i NVO aktiviste Mustafe Canke.

Eto to je urušeni, uništeni, moralno, ekonomsko, socijalno, ambijentalno - betonirani, ekološko devastirani i demografsko izmijenjen Ulcinj. A jevrejska poslovica kaže: ako hoćeš da uništiš državu, opštinu, preduzeće, ne moraš ratovati, postavi na čelna radna mjesta nesposobne osobe - oni će obaviti posao.

Na političkoj sceni Ulcinja nastupiće „patriote“ partijski vojnici, populisti, mnogi od njih nedovoljno stručno obrazovani i nedokazani i uz koncept Ulcinj SAD, padobranski zdaj jurišaše na fotelje po dubini, radna mjesta po širini, zapošljavanje familije, rođaka, prijatelja po visini, upravne odbore javnih preduzeća po dužini i sa uništavanjem privrede poče urušavanje finansija opštinskih institucija u cjelini, a najizraženiji u posl,ednjih desetak godina.

Izbiše na vidjelo sumnjivi poslovi vezano za gradnju betonsko-željeznog monstruma Star grad Kalaja, slučaj K1, advokatske usluge, sudski sporovi, na štetu opštine, milionske i višemilionske štete, zapošljavanje radi političkog balansa, „prekovremeni rad“ članstva u raznim upravnim odborima, komisijama, slučajevi KFW i EIB, izvještaj DRI duplo negativan, česte posjete inspektora kriminalističke policije po raznim osnovama, itd. Niko nije kriv dok se ne dokaže, a kada će se dokazati ne zna ni Đekna.

Poseban slučaj je lokalitet na Pristanu, jedan od simbola ulcinjskog ribarstva i pomorstva, Bogom dan za izgradnju muzeja pomorstva i ribarstva (prijedlog tadašnjeg koalicionog partnera Force i dijela NVO sektora) koji je pod sumnjivim okolnostima - koncept IMT prodat kao na buvljaku upornim nastojanjem tadašnjih čelnika opštine čime je brutalno uništen ovaj simbol tradicije, istorije, običaja, profesije, folklora i stjecište naših predaka.

A očuvanje simbola, tradicije, istorije, običaja, profesije je temelj kulture društva. Grčka poslovica kaže: onaj (oni) koji ne znaju šta je bilo i šta se događalo na određenom lokalitetu prije njegovog rođenja ne zna i ne može da kreira budućnost tog lokaliteta. „Izgleda“ da ova poslovica ima „izuzetaka“ - štetu koju jedna neznalica napravi ne mogu popraviti 100 pametnih, veli narodna.

Zabrinut zbog postojeće ekonomske, socijalne, ambijentalno-ekološke, demografske situacije u Ulcinju, koristim priliku da se obratim svim dobronamjernim građanima, gostima, turistima, da iskažu svoje ideje za rješavanje životnih problema žitelja Ulcinja uz poruku, da se Ulcinj voli djelima a ne praznim političkim frazama i uskim ličnim i partijskim interesima.

Ulcinj zaslužuje više od onoga što mu se daje, a manje od onoga što mu je oduzeto u posljednjih 30-ak godina.

Kako dalje?

1. Sektorska, administrativna, kadrovska, fiskalna reforma organa uprave javnih preduzeća;

2. Popis opštinske imovine - prostor, građevinski objekti, vozila, vodene površine, akcije dugovanja, potraživanja i dr.

3. Da priliv i odliv - prihodi i rashodi po stavkama u budžetu opštine budu prikazani na web sajtu opštine svakog mjeseca;

4. Uključivanje opštine Ulcinj u razvojni koncept (EU standarda - Strategija pametne specijalizacije za oblasti održiva poljoprivreda održivi zdravstveni turizam, obnovljiva energija, zaštita životne sredine);

5. Formirati opštinski EKO agro fond;

6. Formiranje anketnog odbora za procjenu legaliteta i legitimiteta i načina prodaje (kao na buvljaku) ribarskog placa na Pristanu;

7. Da narednu sjednicu lokalnog parlamenta posvetiti stanju prostora i ekološkim problemima u opštini Ulcinj;

8. Da se u proces kreiranja javnih politika uključe relevantne predstavnike NVO sektora (uz priloženi CV);

9. Spisak parcela - opštinske imovine koje su pod hipotekom;

10. Procjena prirodnih i ljudskih resursa - potencijala, neophodnih kao uslov za pristup EU fondovima u narednom periodu.

E viva Ulcinj - E viva Montenegro!

Autor je dr vet. med & ecc; direktor je NVO Zeleni korak, Ulcinj

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")