Iako se BiH iznutra hrva s promjenama izbornog zakona kao preduvjeta za održavanje redovnih parlamentarnih izbora najesen ove godine, izvana je došla vijest velika kao kuća za budućnost te države. Naime, usvojen je "Strateški kompas" - dokument o viziji Europske unije za razvoj obrambeno-sigurnosnih kapaciteta, koji je usvojen na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i obrane EU-a u Bruxellesu.
Tim dokumentom spominje se konstitutivnost sva tri naroda, a isto tako se i jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, što je jasna poruka strujama u toj državi koje imaju separatističke ambicije, prije svega lideru Srba u BiH Miloradu Dodiku. Time se cijela priča vraća na "početne postavke" onoga na čemu je sazdana BiH danas, a to je Daytonski sporazum. Iako ta kuća ponekad izgleda kao kuća od karata, često tijesna, u kojoj i čeljad zna biti bijesna, daytonska bosanska kuća doista i danas, gotovo 25 godina kasnije, jedina može biti okvir za opstanak i razvoj te komplicirane i slojevite državne zajednice, sastavljene od amalgama entiteta, nacija i polu-državnih tvorevina koje ipak sve žive unutar jedne zajedničke granice.
Kako je poznato, dogovori oko izbornog zakona zasad su propali, mada se država priprema za jesenske izbore, jer tako nalaže bosanski ustav. Naime, predstavnici četiri bošnjačke i dvije hrvatske političke stranke u nedjelju su bez dogovora okončali još jedan krug pregovora, a čelnik HDZ BiH Dragan Čović nakon toga je izjavio kako sada "apsolutno nema uvjeta" za provedbu izbora. Da se pokuša shvatiti kompleksnost bosanskog unutarnjeg ustroja, treba reći da Ćović to temelji na tumačenju po kojemu je odlukom Ustavnog suda BiH stavljen izvan snage dio izbornog zakona kojim je definiran način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH. Ustavni je sud 2016. godine konstatirao kako Dom naroda nije tijelo koje predstavlja interese županija nego konstitutivnih naroda i ostalih, pa je ukinuo dotadašnji način biranja zastupnika. No, hrvatske političke stranke sada traže da se ovo pitanje izrijekom uredi izmjenama izbornog zakona - o čemu još nema dogovora. Za propast pregovora Čović je naravno optužio SDA i Bakira Izetbegovića, a ovaj je, u očito jako "pozitivnom" raspoloženju, novinarima ovih dana umjesto izjave dao - srednji prst.
Nad BiH visi i sivi oblak zbivanja u Ukrajini. Jer ona je oduvijek mjesto na kojem se prelamaju interesi istoka i zapada, uostalom zato i jest toliko komplicirana. Ako bi se rat iz Ukrajine prelijevao van granica te države, BiH bi sigurno bila prva žrtva takvog procesa. Svaka od strana unutar te države vukla bi u svom smjeru, a krhko zajedništvo koje u zadnje vrijeme postoji između predstavnika srpskog i hrvatskog naroda u BiH sigurno bi tada puklo, jer bi se Srbi opredijelili za "majčicu Rusiju", a Hrvati za zapad i politiku EU-a.
No, unatoč tome svemu, sada je EU putem svojih ministara vanjskih poslova i obrane država članica napokon ponovo stao "na pravu stranu povijesti" kad je u pitanju BiH, te je unutar "Strateškog kompasa" potvrđena opredijeljenost da se izrijekom navode i jednako tretiraju sva tri konstitutivna naroda u BiH. No, to nije došlo s kišom, kako se to kaže, nego je rezultat hrvatske diplomacije i ljudi koji su u Vladi na tome radili dulje vrijeme. Otpori su bili dosta veliki, posebno u Berlinu, ali i u Nizozemskoj i Švedskoj, ali je lobiranje bilo uspješno i dogovoren je koncept koji sva tri naroda stavlja u jednakopravan položaj. To je naravno najvažnije za najmanju narodnosnu zajednicu u BiH, a to su Hrvati, a da se radi o velikoj stvari, pokazuju i reakcije hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića od jučer. U jeku novih sukoba s Vladom, premijerom i ministrom obrane oko drona i drugih pitanja, Milanović je podržao ovu akciju hrvatske diplomacije. Dapače, rekao je kako su ovime ne samo zaštićeni Hrvati u BiH, nego i osigurana europska budućnost države, koja sada itekako može biti i validni kandidat za članstvo u EU-u, barem u jednakom rangu kao i Ukrajina koja vozi brzim vlakom k Bruxellesu. Iako je Milanović iznio i jednu nepreciznost, da je slično bilo i na NATO summitu na kojem je on sudjelovao, ipak je zajednička reakcija hrvatskih vlasti i oba brda itekako važna za opću klimu prema BiH.
Bonus video:
