STAV

Superizborna 2024.

Građani širom svijeta očekuju od svojih izabranih lidera sposobnost da se suoče s složenim pitanjima kao što su ekonomska nejednakost, klimatske promjene, migracije, bezbjednost i zdravstvo

3636 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

U 2024. godini, sedam od deset najmnogoljudnijih zemalja svijeta suočava se sa ključnim nacionalnim izborima koji će imati dubok i dugoročan uticaj na politički pejzaž globalne zajednice. Ovi izbori ne samo što će oblikovati unutrašnje političke tokove ovih zemalja, već će imati i šire posljedice na međunarodne odnose, ekonomiju i geopolitičku stabilnost.

U Indiji, najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, izbori predstavljaju priliku za definisanje kursa zemlje u smislu ekonomskog razvoja, socijalne pravde, međunarodnih odnosa i rješavanja ekoloških problema. Izbori će biti održani u aprilu i maju, a biraće se 543 člana parlamenta.

Sjedinjene Američke Države, globalna supersila, suočavaju se sa pitanjima političke polarizacije, ekonomske neravnoteže i uloge u geopolitičkim rješenjima. Izbori u SAD će se održati 5. novembra, a sve izvjesnije da ćemo imati reprizu izbora iz 2020. godine i ponovno sučeljavanje Tramp-Bajden. Američko društvo je veoma polarizovano i sa dosta unutrašnjih problema. Ukoliko bi Tramp pobijedio na izborima, vjerovatno bi došlo do protekcionističke politike koja bi poremetila mnoge ekonomske tokove, a ona bi uticala i na sukob u Ukrajini jer bi Trampova politika bila da ogroman novac kojim se finansira Ukrajina ostane na raspolaganju SAD. Pored toga, pobjeda Trampa bi značila i promjenu migracione politike. To bi bio jedan od najvećih projekata repatrijacije ilegalaca ikada. U pitanju je oko 3,5 miliona migranata koji su ušli preko granice u posljednjih 3 godine. Ukoliko Bajden pobijedi na izborima, može se očekivati još veću podrška Ukrajini u ratu i nastavak liberalne migracione politike i, vrlo vjerovatno, amnestija za milione novopristiglih u SAD. Ovi izbori predstavljaju sučeljavanje dva sistema. Tramp predstavlja pokret America First, a Bajden liberalno-lijeve snage. Tramp predstavlja odraz ideologije pokreta America First koja zastupa nacionalizam i izolacionizam. Jedan od glavnih kreatora ovog pokreta je pokojni Endrju Brajbart kroz Tea Party i Citizen United koji vodi Dejvid Bosi.

Indonezija i Pakistan, sa svojim ogromnim stanovništvom, suočiće se sa izazovima razvoja, vladavine prava i upravljanja resursima. Glasanje u Bangladešu, osmoj zemlji na svijetu po broju stanovnika, proteklo je u bojkotu opozicije i pobjede premijera Šeik Hasina. Izbori na Tajvanu su bili jako osporavani u pozadini sve većeg pritiska Pekinga. Izbori su održani 13. januara, pobjedu je odnio Lai Čing-te iz vladajuće Demokratske progresivne partije što ukazuje ne jake sklonosti ka nezavisnosti unutar samog društva, ali i najavljuje nastavak napetosti između Kine i SAD.

Rusija, često predmet kontroverzi u međunarodnim odnosima, prolazi kroz važan trenutak u unutrašnjoj politici i spoljnim vezama. U poređenju sa SAD, u Rusiji se već zna pobjednik izbora. Vladimir Putin će obezbijediti novi mandat. To može biti prednost Rusije, jer neće doći do perioda tranzicije vlasti i time se kreira mogućnost da već sada utiču na geopolitičke odnose. Pobjeda Trampa bi moguće značila za Rusiju otopljavanje odnosa sa SAD. Takođe, težište američke geopolitike bi se pomjerilo ka Južnom kineskom moru i samoj Kini. Razlog otopljavanja bio bi ideološke prirode jer, Tramp kao predstavnik pokreta America First, u fokusu svoje politike ima rješavanje unutrašnjih problema i distribuciju sredstava za domaće potrebe. Uz manju podršku SAD, Ukrajina ne bi imala sredstva da nastavi rat. A to bi dovelo do okončanja rata u Ukrajini uz određene mirovne pregovore. Pitanje koje se postavlja je - da li je bolje ostaviti Rusiju u savezu sa Kinom ili otopljavati odnose kako bi se u budućnosti prednost dala dijalogu i nastavku ekonomskih projekata zapadnih zemalja sa Rusijom. Da li bi samo otopljavanje odnosa prikazalo Rusiju kao pobjednika, a SAD kao poraženog ili bi to bila pobjeda za mir u svijetu? Odgovore na ova pitanja možemo saznati nakon 2024. koja će kreirati geopolitički pravac.

Meksiko, zemlja sa bogatom istorijom i složenim društvenim strukturama, bori se sa pitanjima imigracije, bezbjednosti i ekonomskog razvoja. Izbori će se održati 2. juna i ovi izbori su istorijski jer će, kako se sada pretpostavlja, najvjerovatnije za predsjednicu biti izabrana žena. Šanse za pobjedu imaju Klaudija Šejnbaum iz ljevičarske partije Morena, izabrana nasljednica sadašnjeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, iz iste partije, i Šočitl Galvez iz konzervativne partije PAN.

Osim toga, izbori za Evropski parlament donose dodatne izazove, s obzirom na rastuću popularnost populističkih stranaka i povećanu fragmentaciju političke scene u Evropi. Buduće EU institucije moraju pokazati spremnost za proširenje i sprovođenje konkretnih poteza. Nakon izlaska Velike Britanije iz Unije, jedno mjesto je ostalo upražnjeno pa postoji mišljenje da je vrijeme da EU institucije ulože određene napore kako bi principom regate to mjesto zasluženo pripalo Crnoj Gori, koja je članica NATO-a i koja je uskladila svoju spoljnu politiku sa politkom EU. Period tranzicije vlasti je protekao mirno, i sada se nazire zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Pored toga, budući EU političari moraju imati veći uticaj u svojem dvorištu. Tu se misli na Republiku Srpsku, Kosovo i Srbiju.

Pored navedenih zemalja izbori će se održati u Austriji, Portugalu, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Južnafričkoj Republici, Tunisu, Tajvanu, Venecueli…

Svi ovi izbori imaju potencijal da oblikuju budućnost ne samo ovih zemalja, već i globalne političke dinamike i međunarodne saradnje. Zato se očekuje borba na svim mogućim frontovima od klasičnih političkih debata do internet kampanja i korišćenja vještačke inteligenciju u informisanju, i vrlo često dezinformisanju, stanovništva kako bi se građanima usadili određeni stavovi koji su bliži jednoj ili drugoj političkoj opciji. Očekivanja u vezi sa nadolazećim izborima su visoka, jer se svjetska zajednica suočava sa brojnim izazovima i promjenama koje zahtijevaju smislene i odgovorne političke odluke.

Građani širom svijeta očekuju od svojih izabranih lidera sposobnost da se suoče s složenim pitanjima kao što su ekonomska nejednakost, klimatske promjene, migracije, bezbjednost i zdravstvo. U ovom kontekstu, važno je da se izbori ne posmatraju samo kao sredstvo za dolazak na vlast, već kao prilika za građane da izraze svoje stavove, nadanja i očekivanja u vezi sa budućnošću svojih društava. Bez obzira na rezultate izbora, ključno je da politički lideri služe svojim građanima s poštovanjem, odgovornošću i predanošću. Samo takav pristup garantuje prosperitetan i miran život.

Autor je ekonomista

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")