STAV

Megaprojekat „srpskog sveta“

Sastanak dvojice zvaničnika koji nemaju nadležnosti za rješavanje problema s kojima su se uhvatili u koštac pokazuje da je neprolazan kategorički imperativ vladavina ljudi a ne vladavina prava. Hoće li aktivisti znati da prepoznaju mogućnost uticanja na crnogorske vlasti nakon posjete Milorada Dodika?

8571 pregleda 10 komentar(a)
Foto: Vijesti/Boris Pejović
Foto: Vijesti/Boris Pejović

Koju nadležnost imaju Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kada je riječ o projektima HE "Buk Bijela" i Bilećko jezero? Nijednu. Nije to spriječilo Andriju Mandića da se Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje pohvali da je sa Miloradom Dodikom razgovarao o "Buk Bijeloj" i Bilećkom jezeru, te putu Šćepan polje - Foča. Nije to spriječilo ni Olivera Varheljija da pohvali dijalog o "valorizaciji hidroenergetskih potencijala kroz velike infrastrukturne projekte", ni da ocijeni da je ovaj pristup usmjeren na jačanje regionalne saradnje, inače "jednog od ključnih faktora na putu pristupanja Evropskoj uniji".

Kako je izgledala posjeta Milorada Dodika iz perspektive Andrije Mandića, to nećemo saznati. Predsjednik crnogorskog parlamenta nije čak ni objavio saopštenje o ovoj posjeti. Niti je iskoristio šansu za monetizaciju ovog razgovora, niti se taj razgovor što se tiče biroa za odnose s javnošću crnogorskog parlamenta ikad desio. Pogledate li zvanični i objavljeni izvještaj Kabineta predsjednika Republike Srpske, bit će vam jasno i zašto: Milorad Dodik u Podgoricu je došao kao komesar za proširenje srpskog svijeta i da pokaže nadu da će crnogorska unutrašnja i spoljna politika konačno početi da uvažavaju interese srpskog sveta. Ne samo u pogledu zaštite Srpske pravoslavne crkve, srpske nacionalne manjine u Crnoj Gori, srpskog nacionalnog identiteta, već i u političkom i ekonomskom smislu. Ako pitate Milorada Dodika, Crna Gora trebala bi odustati od hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera i priključiti se megaprojektu HE "Buk Bijela".

Podsjetimo, HE "Buk Bijela" je pribransko akumulaciono postrojenje koje će se sastojati od gravitacione betonske brane od 57 metara s mašinskom zgradom, a ukupna dužina akumulacije trebala bi biti oko 11,5 km. Hidrocentrala bi trebala imati najveću instalisanu snagu 93,52 megavata i očekivanu godišnju proizvodnju od 332 gigavat sata.

Centar za životnu sredinu i Aarhus centar (BiH), Green Home i Ozon iz Crne Gore podnijeli su u junu 2020. godine žalbu Sekretarijatu Konvencije o prekograničnom uticaju na životnu sredinu (ESPOO) zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Prva ekološka dozvola za pomenuti projekat istekla je 2018. godine, a potom je izdata i nova ekološka dozvola. Iako je Okružni sud u Banjaluci presudio u korist Aarhus centra, nadležno ministarstvo u bh. entitetu Republika Srpska izdalo je novu ekološku dozvolu baziranu na staroj studiji uticaja na životnu sredinu. Ekološka dozvola za HE "Buk Bijela" poništena je 2019. godine, a nova ekološka dozvola izdata je u februaru 2020. godine isključivo zato što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore 1. avgusta 2019. godine iskazalo namjeru učešća u postupku procjene uticaja na životnu sredinu, dokazujući da je crnogorska javnost upoznata sa studijom uticaja na životnu sredinu iz 2013. godine.

Dok u Bosni i Hercegovini nema saglasja po pitanju kome treba dodijeliti koncesiju (državi ili entitetu), bosanskohercegovački političari nemaju problem sa narušavanjem životne sredine i biodiverziteta. No, aktivisti imaju potpuno drugačije mišljenje. Sada je na potezu Vlada Crne Gore koja bi - prema mišljenju aktivista - trebala hitno da podnese prijavu o usaglašenosti ESPOO Sekretarijatu i traži stvarnu procjenu potencijalne štete na životnu sredinu za HE "Buk Bijela", čuvajući životnu sredinu i biodiverzitet Nacionalnog parka "Durmitor" i okoline.

Sudeći prema izvještaju Kabineta predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik bio je u posjeti Andriji Mandiću, predsjedniku Skupštine Crne gore iz jednog razloga: da ponudi učešće Crnoj Gori u megaprojektu "Buk Bijela", i da zamoli da Crna Gora prestane da "postavlja problem" u slučaju eksploatacije Bilećkog jezera. Nedopustivi uticaj predstavnika izvršne vlasti na konkretne donosioce odluka o energetskim projektima jedan je u nizu sastanaka koji će biti održani između predstavnika bh. entiteta Republika Srpska, Republike Srbije i Crne Gore.

Da li će organi izvršne vlasti sačuvati kredibilitet i spriječiti projekat HE "Buk Bijela" koji bi mogao uništiti biodiverzitet Nacionalnog parka "Durmitor" - to ostaje ključno pitanje upravljanja integritetom vladavine prava u Crnoj Gori. Publicitet borbe aktivistkinja i aktivista za zaštitu životne sredine biće presudan, kao i rezultati te borbe. Ipak, mizanscen sage o takozvanom "srpkom svetu" ima veći publicitet, i to bi moglo negativno uticati na koncept upravljanja integritetom vladavine prava a ne vladavine ljudi.

Autor je novinar

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")