Malo ko je mogao da predvidi da će korisnici TikToka u Sjedinjenim Državama, prkoseći zabrani američke vlade, masovno preći na kinesku aplikaciju RedNote (Xiaohongshu). Ipak, samo u toku dva dana, prošle sedmice, RedNote je postala najpreuzimanija aplikacija u SAD - 700.000 novih korisnika, većinom bivših korisnika TikToka.
Pošto je bezbjednost podataka u SAD bila razlog za zabranu TikTok-a, migracija američkih korisnika na druge kineske aplikacije samo pojačava te brige. Za razliku od TikToka - platforme koja ne posluje u Kini i nije podložna kineskim zakonima - RedNote je domaća kineska aplikacija koja podliježe strogim kineskim propisima. Uz to, dok TikTok tvrdi da podatke korisnika iz Amerike skladišti isključivo unutar SAD-a, uz nadzor američkog tima za bezbjednost, RedNote podatke u potpunosti čuva - u Kini.
Tokom posljednjih godina, Kina je uvela niz zakona o zaštiti podataka, koji su navodno usmjereni na zaštitu korisničkih informacija. Ovi se propisi, međutim, prvenstveno odnose na poslovne subjekte, dok vladi pružaju daleko veću slobodu u pristupu ličnim podacima korisnika. Kineske vlasti tako imaju široka diskreciona ovlašćenja da zatraže korisničke podatke i pristupe im.
Pored pitanja privatnosti podataka, američke vlasti brine i to što bi TikTok mogao biti korišćen za uticanje na javno mnjenje u SAD. Međutim, TikTokovi algoritmi su pod strogim nadzorom kompanije Oracle, što je dio sporazuma o rješavanju bezbjednosnih problema. Nasuprot tome, algoritmi RedNotea su pod pažljivim nadzorom kineske vlade, a aplikacija podliježe strogim kineskim zahtjevima za moderaciju sadržaja, što bi moglo dodatno oblikovati stavove „izbjeglica“ sa TikToka koje sada prelaze na ovu platformu.
Imajući u vidu obrazloženje zakona koji zabranjuje TikTok, teško je zamisliti da će RedNote izbjeći slično ispitivanje. Sada, kada je Vrhovni sud SAD potvrdio zakon o zabrani TikToka, predsjednik će imati ovlašćenje da i RedNote označi kao prijetnju po nacionalnu bezbjednost. Ali, ovaj proces može brzo da se razvije u beskrajnu igricu poput “Whac-a-Mole”. Budući da američki korisnici prelaze sa jedne kineske platforme na drugu, regulatori će se naći u beskonačnom ciklusu zabrana kineskih aplikacija.
Kako lista zabranjenih aplikacija bude rasla, SAD rizikuju da izgrade sopstveni „Veliki zaštitni zid“ - ogledalo strategije za cenzuru koju Kina već dugo koristi. Čak i ako kineske aplikacije budu uklonjene iz američkih prodavnica aplikacija, tehnološki vješti korisnici lako mogu zaobići takve restrikcije pomoću VPN-a, baš kao što kineski korisnici koriste VPN za pristup stranim platformama. To znači da će se američka vlada uskoro suočiti sa granicama svojih mogućnosti da zabrani kineske aplikacije.
Osim toga, svaka nova restrikcija rizikuje da podstakne prkos, tjerajući još više korisnika ka platformama pod kineskom kontrolom. Umjesto da ublaži zabrinutost za nacionalnu bezbjednost, ova strategija bi mogla nenamjerno da je pogorša, uvodeći upravo onu vrstu ranjivosti koju je prvobitna zabrana trebalo da riješi.
Zabrana TikToka tako stavlja američku vladu u gotovo neodrživu poziciju, što možda i objašnjava zašto Donald Tramp navodno razmatra opcije za ukidanje zabrane TikToka (uprkos tome što je sam pokrenuo zabranu tokom svog prvog mandata). Ali, i poništavanje zabrane nosi sopstvene rizike.
Kako je riječ o zakonu koji je usvojio Kongres, zabrana ne može biti povučena izvršnom uredbom. U teoriji, Tramp bi mogao da naložiti agencijama za sprovođenje zakona da ne primjenjuju zabranu, ali bi to imalo dalekosežne posljedice - dovelo bi, između ostalog, u pitanje posvećenost Amerike vladavini prava (što opet odražava optužbe koje su SAD dugo upućivale Kini).
Alternativa zabrani TikToka moglo bi biti prinudno ukidanje operacija ove aplikacije u SAD, ali to rješenje zavisi od jednog ključnog faktora - odobrenja Kine. Naime, Kina je 2020. godine uvela ograničenja na izvoz tehnologija kao što su algoritmi za preporuke - koji su suština TikTokovog poslovanja - čime je praktično omogućila kineskoj vladi pravo veta na svaki potencijalni sporazum.
Dilema oko TikToka sada predstavlja moćan pregovarački adut za kineske lidere i daje im značajnu prednost u odnosima s Trampom, koji je svoju kampanju zasnovao na obećanju da će uvesti više carine na kinesku robu. Nije iznenađujuće što se Tramp obratio kineskom predsjedniku Siju Đinpingu za pomoć samo nekoliko sati prije nego što je Vrhovni sud trebalo da donese odluku o zabrani.
Istovremeno, saga o TikToku donijela je Kini još jedan strateški poklon. Prijateljska interakcija između „izbjeglica“ sa TikToka i kineskih korisnika na platformi RedNote stvorila je neviđenu priliku za kulturnu razmjenu - nešto čemu su kineski lideri odavno težili, ali što im je bilo teško da ostvare.
Više od dvije decenije kineska vlada agresivno pokušava da promoviše svoju kulturu i proširi uticaj u SAD. Iako je kupovala mjesta za reklame na Tajms Skveru i osnivala Konfučijeve institute na američkim univerzitetima, ovi napori su uglavnom ostajali bez većeg efekta. Zanimljivo je da je ono što je RedNote postigao za samo nekoliko dana pomračilo kumulativni uticaj svih ovih prethodnih inicijativa.
Kao što sam zaključila u svojoj nedavno objavljenoj knjizi High Wire, centralizovano donošenje odluka često dovodi do krhkih a ne do snažnih regulatornih ishoda. Saga o TikToku je ubjedljiv podsjetnik na to da prevelika koncentracija predsjedničke moći u oblikovanju spoljne politike SAD - naročito prema Kini - može dovesti do sličnih rezultata.
Pošto se očekuje da će Tramp tokom svog drugog mandata dodatno konsolidovati izvršnu vlast, okružiti se lojalistima i djelovati uz manje institucionalnih ograničenja, čini se da će se ovaj trend pojačati, stvarajući ogromne neželjene posljedice.
Autorka je profesorica prava na Univerzitetu Južne Kalifornije
Copyright: Project Syndicate, 2025. (prevod: N. R.)
Bonus video:
