Francuska je domaćin treće Konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima (UNOC3), od 9. do 13. juna 2025. godine. Ovaj značajan događaj u Nici okupiće oko stotinu šefova država i vlada i nekoliko desetina hiljada učesnika, istraživača, naučnika, ekonomista, građanskih aktivista iz cijelog svijeta. Francuska se ovom prilikom zalaže za jasan cilj – zaštitu okeana i mora kroz konkretne aktivnosti.
Okeani i mora su naše zajedničko dobro. Hrane nas i štite. Podstiču da maštamo i putujemo. Obezbjeđuju održivu energiju, sredstva za trgovinu, beskonačne resurse i naučna saznanja.
Egzistencija svake treće osobe zavisi od okeana i mora, koji su sve više ugroženi. U pitanju je površina, nama još uvijek u velikoj mjeri nepoznata, za koju još nije predviđeno globalno upravljanje ili finansijska sredstva neophodna za njeno očuvanje. Brojke su zabrinjavajuće: više od 8 miliona tona plastike ispušta se u okeane i mora svake godine, prema podacima studije časopisa „Science“. Ovome se dodaje prekomjerna eksploatacija koja pogađa više od trećine zaliha ribe, zakiseljavanje morske vode, porast nivoa mora i uništavanje morskih ekosistema. Ove pojave su sve intenzivnije i direktne su posljedice klimatskih promjena.
Vrijeme je za djelovanje. Više nego ikada moramo osigurati da multilateralno djelovanje bude srazmjerno izazovima zaštite okeana i mora.
Deset godina nakon COP21 i Pariskog sporazuma kojim je uspostavljen globalni obavezujući okvir za ograničavanje globalnog zagrijevanja, UNOC3 predstavlja istorijsku priliku. „Sporazumi iz Nice“ bili bi pravi međunarodni pakt o očuvanju i održivom korišćenju okeana i mora, direktno usklađen sa ciljevima održivog razvoja koje su usvojile Ujedinjene nacije 2015. godine.
Da bi se to postiglo, razgovori u Nici moraju biti konkretni i usmjereni na akciju u namjeri da se djeluje u pravcu boljeg upravljanja, većeg finansiranja i podrobnijeg poznavanja okeana i mora.
Što se tiče upravljanja, Sporazum o zaštiti biodiverziteta na otvorenom moru predstavlja instrument od suštinskog značaja. Otvoreno more, odnosno više od 60% okeana danas je jedina površina koja nije regulisana međunarodnim pravom. Nedostatak praćenja i zajedničkih pravila dovodi do prave socio-ekološke katastrofe: masovnog zagađenja ugljovodonicima i plastikom, ilegalnog i neregulisanog ribolova, lova zaštićenih sisara. Da bismo riješili ovaj pravni vakuum neophodno je angažovanje međunarodne zajednice kako bi se Sporazum o zaštiti biodiverziteta na otvorenom moru što prije ratifikovao i time garantovala zaštita 30% površine okeana i mora do 2030. godine.
Zaštita okeana i mora, takođe, zahtijeva mobilizaciju javnih i privatnih sredstava i podršku održivoj plavoj ekonomiji. Da bismo nastavili da crpimo iz njihovih ogromnih ekonomskih mogućnosti, moramo osigurati obnavljanje morskih resursa. U Nici će biti najavljeno nekoliko angažmana u oblastima međunarodne trgovine, pomorskog saobraćaja, turizma i investicija.
Na kraju, kako možemo zaštiti ono što ne poznajemo ili ne poznajemo dovoljno? Moramo steći više znanja o okeanima i morima i širiti ih. U stanju smo da možemo da mapiramo površinu Mjeseca ili Marsa, a okeansko dno koje čini 70% površine Zemlje nam je i dalje nepoznato! Mobilišimo zajedno nauku, inovacije i obrazovanje kako bismo bolje razumjeli okeane i mora i podigli svijest javnosti.
Suočeni sa ubrzanim klimatskim promjenama i prekomjernom eksploatacijom morskih resursa, okeani i mora nijesu samo još jedan problem. Oni se tiču svih nas. Preispitivanje o multilateralnom pristupu ne smije nas dovesti do toga da zaboravimo našu zajedničku odgovornost. Okeani i mora su naša univerzalna veza, od velikog značaja za našu budućnost. Zajedno možemo učiniti da treća Konferencija UN o okeanima (UNOC3) bude velika prekretnica za naše narode, buduće generacije i našu planetu.
Autorka je ambasadorka Francuske u Crnoj Gori
Bonus video:
