Američki dolar je pod lupom investitora širom svijeta. Banke, kompanije i vlade koje se na njega oslanjaju kao na međunarodno sredstvo plaćanja i čuvara vrijednosti, zabrinute su zbog politike nepredvidivog i neprijateljski nastrojenog predsjednika koji zastupa princip "Amerika na prvom mjestu". Oni se plaše novih koraka koji bi američku valutu još snažnije pretvorili u političko oružje. Brine ih i to što je javni dug SAD na putanji koja nije održiva, kao i mogućnost da će Federalne rezerve - čija nezavisnost visi o koncu - biti pod pritiskom da te obaveze umanje inflacijom.
Dolar je možda trenutno dominantna svjetska valuta, ali se postavlja ozbiljno pitanje koliko će taj trenutak potrajati.
I sada, u pomoć - vjerovali ili ne - priskaču stejblkoini vezani za dolar, digitalni tokeni zasnovani na blokčejnu i usidreni u odnosu jedan prema jedan sa zelenom novčanicom. Zakon GENIUS ("Guiding and Establishing National Innovation for US Stablecoins" - Vođenje i uspostavljanje nacionalnih inovacija za američke stejblkoine), koji je predsjednik Donald Tramp potpisao u julu, obećava da će "procvjetati hiljadu stejblkoina". Ministarstvo finansija SAD i njegovi regulatorni partneri naredne godine će razrađivati pravila, nakon čega će početi da izdaju licence privatnim izdavaocima stejblkoina. Sudeći po svemu, kandidata za licence neće nedostajati.
O posljedicama kod kuće već se mnogo raspravlja. Hoće li stejblkoini zaista biti u potpunosti pokriveni sigurnim, likvidnim kolateralom, ili će regulisani izdavaoci - koji imaju sve razloge da teže ka unosnijim, rizičnijim ulaganjima - stalno biti korak ispred regulatora? Hoće li se uvijek i svuda moći mijenjati jedan prema jedan za dolar? Ako dođe do panike i masovnog povlačenja sredstava, hoće li regulatori intervenisati, kao što su to učinili 2008. kada su garantovali obaveze Reserve Primary Fonda, trećeg najvećeg fonda tržišta novca na svijetu? Hoće li baza bankarskih depozita biti zaštićena zabranom da stejblkoini isplaćuju kamatu, ili će izdavaoci zaobići ovu zabranu tako što će kamatne isplate preusmjeriti preko berzi na kojima se njihovi tokeni trguju - čime bi ugrozili opstanak samog bankarskog sistema?
To su dobra pitanja, a odgovori, nažalost, nisu nimalo ohrabrujući.
Ipak, neki će tvrditi da su to sve vrijedno rizika, jer će stejblkoini, navodno, očuvati globalnu hegemoniju dolara. Upravo tako je, početkom ovog mjeseca, na kripto konferenciji u Singapuru, tvrdio niko drugi do Donald Tramp Mlađi.
Argument počinje zapažanjem da je 99% cirkulacije stejblkoina u svijetu vezano za dolar. Ako se ti dolar-stejblkoini drže i koriste van SAD, oni će obezbijediti potpuno novi set međunarodnih platnih kanala, odvojenih, i u principu bržih i jeftinijih, od prekograničnog bankarstva i zastarjelog bankarskog sistema poruka, SWIFT-a.
Ako ovo poveća atraktivnost plaćanja u dolarima, finansijski direktori kompanija biće podstaknuti da održavaju zalihe dolara. Centralne banke će, na sličan način, biti motivisane da drže devizne rezerve u dolarima, jer im to omogućava da djeluju kao zajmodavci u dolarima i provajderi likvidnosti posljednje instance. Ove komplementarnosti učvrstiće dominaciju dolara.
Međutim, ovaj argument počiva na nizu pretpostavki koje treba detaljno razmotriti. Prvo, ideja da će dolar-stablkoini biti atraktivni za plaćanja podrazumijeva da će oni zaista biti stabilni (evo ponovo tih važnih pitanja), i da će druge vlade dozvoliti slobodnu upotrebu dolar-stablkoina njihovim stanovnicima.
Neke vlade bi mogle oklijevati, plašeći se da bi supstitucija valute mogla narušiti efikasnost njihove domaće monetarne politike. Druge će brinuti o olakšavanju pranja novca, izbjegavanju poreza i zaobilaženju kontrola kapitala. Vlasti Evropske unije će detaljno ispitati usklađenost dolar-stejblkoina sa odredbama o zaštiti potrošača i integritetu tržišta u okviru njihove regulative o tržištima kripto-imovine (MiCA). Evropska unija je već označila Tether, vodeći stejblkoin, kao neusaglašen sa propisima.
Protivargument je da vlade nemaju moć da zaustave ovaj digitalni talas. Ali svako ko ima iskustva sa "Velikim kineskim zaštitnim zidom" zna da nacionalne vlasti zadržavaju značajnu moć da ograniče digitalne transakcije svojih građana. Istina, Evropljani će moći da pristupe dolarskim stejblkoinima u inostranstvu, čak i ako su zabranjeni u samoj Evropi. Ipak, velike banke i kompanije će oklijevati da se upuste u takvo zaobilaženje regulative, s obzirom na to da će cijena za eventualno otkrivanje biti visoka.
Treća pretpostavka je da jurisdikcije u kojima cirkulišu druge valute neće izdavati sopstvene stejblkoine. Ali Kina je upravo napravila korak u tom pravcu, usvajanjem uredbe koja ovlašćuje izdavanje stejblkoina vezanih za renminbi u Hongkongu.
Na kraju, pretpostavlja se da stejblkoini privatnih izdavača neće biti nadmašeni od strane digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC). One su u suštini isti instrument, samo što ih izdaju centralne banke, koje mogu garantovati njihovu konverziju u centralnobankarski novac. Više od 100 centralnih banaka kreće putem uvođenja CBDC-a. Samo su SAD to izbjegle, što odražava istorijsko nepovjerenje zemlje prema centralnom bankarstvu, kao i lobiranje kripto industrije.
Istorija pokazuje da novac centralnih banaka ima duboke prednosti u odnosu na privatni novac. To daje dobar razlog za mišljenje da SAD možda stavljaju ulog na pogrešnog "konja".
Autor je profesor ekonomije i političkih nauka na Univerzitetu Kalifornija u Berkliju; bio je viši savjetnik za politiku u Međunarodnom monetarnom fondu
Copyright: Project Syndicate, 2025. (prevod: N. R.)
Bonus video:
