Monstat je objavio da je inflacija u septembru, u odnosu na septembar 2024. godine, iznosila 4,9 odsto, dok je u avgustu, takođe na godišnjem nivou, bila 4,6 odsto. Po inflaciji smo prvi u Evropi, iako je i u euro zoni stopa inflacije porasla sa 2 na 2,2 odsto. Analizirajući uzroke rasta inflacije u julu, mediji su objavili da su, od jula 2024. do jula 2025. godine, ljekovi poskupili za 14,5 odsto, a kirije za čak 21 odsto. O rastu cijena hrane, odjeće, obuće i svih životnih potrepština građani su upoznati kao potrošači.
Sindikalna potrošačka korpa za treći kvartal tekuće, iznosila je 2.075 eura, što je rast za 65 eura u odnosu na treći kvartal prošle godine. Poređenjem konstatujemo da je ovaj iznos veći od dvije prosječne, avgustovske, neto zarade (od 1.015 eura), jednak sa 3,9 prosječnih penzija za avgust (535 eura), 4,6 najnižih penzija, 2,6 minimalaca od 800 eura, 3,45 minimalca od 600 eura, 11 iznosa MOP-a za pet i više članova porodice i 12,4 iznosa MOP-a za četvoročlanu porodicu.
Prema podacima Monstata, u riziku od siromaštva, u 2024. godini, bilo je 20 odsto stanovnika, među kojima je 25,6 odsto djece do 17 godina, dok je 34,6 odsto djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. To znači da više od trećine djece živi u domaćinstvima koja nemaju osnovne uslove za dostojanstven život. Najteža situacija je kod samohranih roditelja. Sjeverni region prednjači po stopi siromaštva od 29,7 odsto, dok je u Južnom regionu ista 15 odsto. Ruralna područja su ugroženija od gradova.
Prag rizika od siromaštva za 2024. godinu (Monstat) iznosi 3.973 eura za jednog člana, odnosno 8.344 eura za dva člana sa dvoje djece. To je na mjesečnom nivou 331 euro, za jednog člana, odnosno 695 eura, za četvoročlanu porodicu, što znači da je manji minimalac od 600 eura daleko ispod praga siromaštva. Dvadeset odsto najbogatijih zarađuje 5,8 puta više nego 20 odsto najsiromašnijih.
Materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) je u junu primilo 4.910 porodica sa 16.605 članova. Nakon julskog usklađenja, iznosi za MOP su: za jednog člana 98,44 eura, za 2 člana 118,21 euro, za tri člana 141,91 euro, za 4 člana 167,51 euro i za porodicu sa 5 i više članova 187,17 eura. Zakonom o dječjoj i socijalnoj zaštiti 2013. godine, bilo je definisano da iznosi budu 33 odsto minimalne zarade, za pojedinca, do 63 odsto minimalne zarade, za porodicu sa 5 i više članova. Sada se ti procenti kreću u rasponu od 16 do 31 odsto minimalne zarade od 600 eura.
Programima „ES 1“ i „ES 2“ nijesu obuhvaćene najsiromašnije kategorije stanovništva, niti je, na bilo koji način, predviđeno povećanje njihovih primanja, mimo redovnog polugodišnjeg usklađivanja. Prilikom usvajanja budžeta za 2023, pa za 2024. godinu, Skupština je preporučila Vladi da razmotri ovo pitanje, dok je, prilikom usvajanja budžeta za 2025, Skupština odbila predlog Socijaldemokrata da se MOP poveća za oko 65 odsto, na 150 do 281 eura.
Siromašni najbolje znaju kako žive, a za one što vele da se „nikada nije bolje živjelo“, navodim mala poređenja. U septembru su isplaćene 34 naknade po prestanku funkcije, od kojih najveća iznosi 3.689 eura. Ta cifra iznosi koliko - 3,6 prosječnih zarada za avgust, 6,9 prosječnih penzija za avgust, 8,2 najniže penzije, 6,2 manja minimalca (od 600 eura), 4,6 većih minimalaca (od 800 eura), 22 iznosa MOP-a za četvoročlanu porodicu i 37,5 iznosa MOP-a za jednog člana.
Najveća, u medijima objavljena, neto plata iznosila je 7.029 eura. Ta cifra iznosi koliko - 6,9 prosječnih neto zarade za avgust, 13 prosječnih penzija za avgust, 15,6 najnižih penzija, 11,7 manjih minimalaca, 8,8 većih minimalaca, 50 iznosa MOP-a za četvoročlanu porodicu i 71 iznos MOP-a za jednog člana.
Mogli bismo uraditi na stotine sličnih poređenja, koja, kroz materijalni status, oslikavaju život siromašnih slojeva stanovništva. Kako li žive oni bez ikakvih primanja, za koje državni organi nemaju evidenciju?! Kako je nezaposlenim građanima, među kojima imamo magistara i doktora nauka?!
Kada spominjemo inflaciju, kao da smo zaboravili da je, u 2022. i 2023. godini hrana poskupila 47 odsto (objavljeno u medijima u januaru 2024.) Od januara 2022. do januara 2025. godine rente su porasle za preko 52 odsto (dr Gordana Radojević za Radio Slobodna Evropa).
Nije za potcjenjivanje povećanje minimalne zarade u dva navrata niti povećanje najniže penzije, ali je nemoguće dobiti utakmicu sa inflacijom i uskladiti standard građana sa „paf-paf“ ekonomskim tokovima! Tragično je da je trećina stanovnika Crne Gore „u nemilosti“ Vlade! Akcija „stop inflaciji“ u vrijeme prethodne vlade, koliko-toliko je značila za potrošače, dok je akcija aktuelne Vlade „limitirane cijene“ dala simbolične rezultate i trajala kratko. Trgovinski lanci su postali nemilosrdni, čemu djelimično doprinosi uvoz roba, a glad za brzom zaradom je nadmašila sve ljudske i ekonomske norme.
Rast cijena zdravstvenih usluga i ljekova teško je komentarisati. PZU, nakon pandemije kovida-19, niču „kao pečurke poslije kiše“. To je sektor bez ikakve kontrole, koji za svoje usluge, od pacijenata uzimaju „koliko im treba“. Bogati i dobrostojeći ljudi liječe se u inostranstvu ili po vezi, a siromašni teško dolaze do dijagnoze, jer na mala ili nikakva primanja ne mogu dići kredite za liječenje u PZU. Priča o potrošnji „iz džepa pacijenata“ je sramota i za javno zdravstvo i za nadležne u državi. Obična prehlada ili virus pacijentu „iz džepa“ odnesu 30-50 eura za liječenje, jer, osim antibiotika, sve kupujemo (vitamine, sirupe, sprejeve, itd). Primjera radi, umjesto da kod reumatologa čekamo po 6 i više mjeseci, odemo u PZU, platimo 50 eura i dobijemo spisak preporučenih suplemenata, koji koštaju i do 100 eura. Liste čekanja govore kolika je potreba stanovništva za zdravstvenim uslugama, a nadležni u državi ništa ne čine da te usluge budu lakše dostupne i da se ublaži udar „na džepove građana“!
„Moral je obrnuto srazmjeran statusu u društvenim slojevima!“ (ličnistav.rs, I. I.)
Bonus video:
