Crna Gora danas slavi Njegošev dan, nacionalni praznik kulture.
Slavimo duhovnu vertikalu naroda koji je kroz vjekove znao da prepozna svjetlost u sebi, da se uzdigne iznad tamnih dolina prolaznosti i sačuva ono što nas čini ljudima slobodu i dostojanstvo.
Njegoš je pjesnik i vladika koji je svojim djelom oblikovao naš kulturni i duhovni identitet.
Njegova riječ nije zatvorena u istoriju, ona je živa, pulsira u svakom vremenu, podsjeća nas da je borba između svjetlosti i tame vječna, ali i da se svaka pobjeda duha rađa iz čovjekove unutrašnje borbe.
Ovo je četvrta godina otkako Crna Gora praznuje kulturu kao državni praznik, a treća u mandatu ove, 44. Vlade, sa mnom na čelu resora kulture. Izuzetno sam ponosna na činjenicu da sam kao poslanica bila potpisnica tog predloga Zakona.
Čast mi je što smo postavili ozbiljne temelje pozicioniranja ovog datuma ne samo u kulturnom kalendaru Crne Gore, već i u svijesti svih nas, kroz institucije, budžet i sistem.
Njegošev dan je više od praznika, on je prostor sabiranja, promišljanja i stvaranja, dan kada kultura zauzima mjesto koje joj pripada.
Proglašenje državnog praznika posvećenog kulturi, pomaže nam da dodatno skrenemo pažnju na kulturu i njen značaj za društvo, kao temelj identiteta, odgovornosti i društvene snage.
Mnoge ustanove kulture širom Crne Gore pripremile su programe za Njegošev dan, i naš je kalendar iz godine u godinu sve bogatiji, što raduje.
Kultura sve više zauzima javni prostor i svakodnevni život građana čini bogatijim, sadržajnijim i kvalitetnijim. Ona razvija društvenu koheziju, razumijevanje različitog, podstiče kritičko mišljenje i uvijek je faktor mira.
Svjetlošću pažnje koju kultura dobija ovim praznikom, ove godine smo obasjali i 180 godina od objavljivanja “Luče mikrokozma”.
Zato smo štampali izdanje “Luče”, i slogan praznika “Zraka sjajna ognja besmrtnoga” posvetili stihu iz “Luče”.
“Luča mikrokozma” nije samo pjesnički spjev, ona je svjedočanstvo o čovjeku koji traži istinu o sebi, o biću koje ne pristaje na tamu neznanja, neslobode. Njegoš nas uči da prava spoznaja počinje tamo gdje prestaje samouvjerenost, gdje počinjemo da sumnjamo, da preispitujemo, i da tako dolazimo do istine. Jer razum je - pravo biće duše i on nas “s besmrtnima ravni”!
Praznici su i vrijeme da se osvrnemo na svoj rad od prošlog Njegoševog dana.
U protekloj godini, Ministarstvo kulture i medija učinilo je važne korake u institucionalnom jačanju sistema kulture. Usvojeni su izmijenjeni Zakoni o bibliotečkoj i muzejskoj djelatnosti, a na javnoj raspravi su Zakoni o pozorišnoj djelatnosti i kinematografiji. Priprema se i inovirani Zakon o kulturi, najvažniji okvir koji će savremeno urediti cijeli sistem, za koji je urađena Analiza potreba. U izradi je i nova Uredba o festivalima od nacionalnog značaja, koja će dodatno ojačati domaću kulturnu scenu.
Kultura Crne Gore danas je dinamična i raznovrsna - i mnogo veće države bi se mogle podičiti brojem i kvalitetom programa koje stvaraju naše ustanove kulture, umjetnici i nezavisna scena.
Podržali smo rekordan broj projekata iz oblasti stvaralaštva i zaštite kulturne baštine, otvorili nove programe za kreativne industrije i mlade, i započeli rekonstrukciju Tvrđave Španjola u Herceg Novom, pod pokroviteljstvom Evropske unije. Pokrenuti su i prvi konkretni koraci ka izradi glavnih projekata za Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej Crne Gore.
Na međunarodnom planu, Crna Gora je pokazala da njena kultura ima glas koji se čuje. Završili smo predsjedavanje Savjetom ministara kulture Jugoistočne Evrope, potpisali Sporazum o filmskoj koprodukciji sa Francuskom, a u okviru Berlinskog procesa bili domaćini sastanka ministara kulture Zapadnog Balkana.
Danas se s ponosom možemo osvrnuti i na priznanja koja su stigla sa svjetske mape kulture: Nikšić je osvojio titulu Evropske prijestonice kulture 2030, dok su Cetinje i Nikšić uvršteni u Uneskovu Mrežu kreativnih gradova, Cetinje u oblasti dizajna, a Nikšić kao grad muzike.
Jer, kao što se Evropska unija zasniva na uvažavanju kulturnih izraza i raznolikosti, kao zajednica koja uključuje, tako i Crna Gora na polju kulture ima mnogo da uči, ali i mnogo da ponudi.
Drago nam je da pristupamo razgovorima o evropskim kulturnim tendencijama, kao što je inicijativa “Kulturni kompas” Evropske unije.
I u Crnoj Gori, javnim politikama u oblasti kulture, trudimo se da obezbijedimo što širi pristup publike kulturnim događajima i da pružimo stvaraocima podršku u kreiranju programa. Nastojimo da pokažemo da kultura pripada svima i publici i stvaraocima. To znači da nema isključenih iz kulturnih politika, da kultura pripada svima nama, kao zajednički prostor slobode, dijaloga i stvaralaštva.
Kao što “Luča mikrokozma” opisuje lik Satane kao simbol zla, ali i podrivanja slobode, tako smo i danas dužni biti budni pred svakim oblikom jednoumlja i netolerancije. Pozvani smo da kroz umjetnost i dijalog njegujemo ovu svijest, i da suživot gradimo na temeljima otvorenosti i razumijevanja.
Njegoš ne dijeli, već sabira. On pita i odgovara. Čovjeku najveća tajna je sam čovjek, jer “čovjek sam sobom čuda sačinjava”. Zato, naš um jeste “zraka sjajna ognja besmrtnoga”.
A svaka zraka, svojim sjajem, daje svjetlost svijetu u kojem vjera i razum podrazumijevaju hrabrost i činjenje koje prevazilazi prepreke. Zato, budimo dostojni nasljednici tih velikih riječi, i gradimo svojim postignućima svijet svjetlosti, umnosti, toplote i ljepote.
Srećan Njegošev dan, crnogorski praznik kulture!
Autorka je ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore
Bonus video:
