Kad na Zapadnom Balkanu nekoliko zemalja pristupi vojnom sporazumu, onda se na to ne gleda s aspekta jačanja njihove obrane, nego protiv koje su države formirani. Takav je slučaj i s Deklaracijom o vojnoj suradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske, koja je potpisana u Tirani 18. ožujka 2025, a u kojoj je Srbija pronašla opasnost za svoju sigurnost i suverenost. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je zajedno s albanskim kolegom Pirrom Venguom i ministrom obrane Kosova Ejupom Maqedoncijem, potpisao ovaj sporazum, tvrdi da u njemu nema ništa prijeteće prema nekome, nego da se radi isključivo o suradnji triju potpisnica.
Ova Deklaracija ima četiri točke, a prva se odnosi na promociju suradnje u obrambenoj industriji - kako bi se povećala spremnost vojnih snaga. Deklaracija govori i o unapređenju suradnje u oblasti obrazovanja i obuke vojnih kadrova, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Europske unije. Jedna od točaka Deklaracije jest i razmjena informacija i obavještajnih podataka, te istraživanje mogućnosti odgovora na široki spektar potencijalnih prijetnji. Navodi se i usklađivanje politika i stavova u euroatlantskim sigurnosnim institucijama, te obavezivanje na bližu suradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne asocijacije
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da su Hrvatska i Albanija potpisivanjem vojnog sporazuma s Kosovom stvorile novu realnost i dodao: “Otvorili su utrku u naoružanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumeli njihovu poruku. Sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvek uspešno odbraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog”, izjavio je Vučić. Također je istaknuo da su Hrvatska i Albanija potpisivanjem ovog sporazuma prekršile subregionalni sporazum o kontroli naoružanja iz 1996. godine, te izrazio uvjerenje da NATO o tome nije bio obaviješten.
“Reč je o kršenju tzv. subregionalnog sporazuma o kontroli konvencionalnog naoružanja iz 1996. godine, ali videli smo po reakcijama iz Hrvatske i nekih drugih delova regije da ih to previše ne zanima. Gotovo sam siguran da NATO nije bio ni obavešten i da mu nisu čak ni rekli koji su sporazumi prekršeni”, poručio je Vučić.
U Beogradu se nije dugo čekalo na odgovor na vojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova i odlučeno je ono što se i očekivalo - dalja suradnja s Mađarima. Kristóf Szalay-Bobrovniczky i Bratislav Gašić, ministri obrana Mađarske i Srbije, u Beogradu su 8. travnja 2025. potpisali dokument kojim se konkretizira sporazum o strateškoj saradnji Mađarske i Srbije u oblasti obrane iz 2023. Saopćeno je da su u 2025. Budimpešta i Beograd dogovorili 79 obrambenih aktivnosti u koje spadaju zajedničke obuke, helikopterske i druge vježbe, suradnja u sektorima namjenskih industrija, sajber-bezbjednosti, mirovnih operacija, vojnog obrazovanja i medicine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da vjeruje da će novi ugovor Beograda i Budimpešte u oblasti obrane imati nastavak u daljem približavanju ka stvaranju vojnog saveza Srbije i Mađarske. “Mađarska je uvijek na strani očuvanja mira i Srbija joj je uvijek saveznik u tome”, rekao je mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da razumije da u Srbiji pokušavaju tražiti probleme negdje drugdje, ali da njih nema u memorandumu o suradnji u području obrane, koji su potpisale Hrvatska, Kosovo i Albanija.
Objektivni analitičari smatraju da su ovim sporazumima svi dobitnici jer kada surađujete u bilo kojem smislu, znači da svi pronalaze svoje razloge zašto je to korisno. Memorandumi o suradnji nisu pravno obavezujući, tako da su tipičan međudržavni sporazum, prema pravilima međunarodnog javnog prava, ali to ne znači da se ne mogu komentirati i da se iz pojedinih odredbi ne mogu izvlačiti neki zaključci.
Bonus video:
