Paralelno sa napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, sve češće se postavlja pitanje da li se, uz institucionalne reforme, dešava i političko sazrijevanje crnogorskog društva. Evropske integracije nijesu samo tehnički proces usklađivanja zakonodavstva, već i test političke zrelosti - sposobnosti političkih aktera da jasno artikulišu svoje ideje, preuzmu odgovornost za svoje odluke i djeluju u okviru demokratskih pravila.
U posljednjih nekoliko godina politička scena u Crnoj Gori prolazi kroz vidljiv proces promjena. Period nakon promjene vlasti 2020. godine obilježen je političkom fragmentacijom, čestim promjenama vlada i složenim odnosima između partija koje su ranije djelovale u širokim koalicionim okvirima. U takvom ambijentu sve jasnije dolazi do izražaja činjenica da politički savezi formirani oko jednog dominantnog cilja - smjene dugogodišnje vlasti - teško mogu dugoročno opstati bez jasnih programskih i ideoloških osnova.
Različite političke ideologije, politički prioriteti i vizije razvoja države prirodno vode ka diferencijaciji političke scene. Narodna izreka kaže: "Svaka ptica svome jatu leti". Upravo takav proces danas se može primijetiti i na političkoj sceni Crne Gore. Stranke sve otvorenije definišu svoje političke pozicije, a razlike među njima postaju vidljivije i jasnije.
Takav razvoj događaja često se u javnosti tumači kao znak političke nestabilnosti. Međutim, u demokratskim sistemima političke razlike i otvorena konkurencija između ideja predstavljaju normalan dio političkog života. Demokratski pluralizam podrazumijeva postojanje različitih političkih pravaca, ali i sposobnost institucija da upravljaju tim razlikama kroz politički dijalog i demokratske procedure.
Istovremeno, važno je naglasiti da politička fragmentacija sama po sebi ne znači automatski političko sazrijevanje. Ona može biti i rezultat političkih kalkulacija, kratkoročnih interesa ili nedovoljno razvijene političke kulture. Upravo zato je razvoj stabilnih institucija, jasnih političkih programa i odgovornog političkog djelovanja ključan za dugoročno jačanje demokratskog sistema.
Crna Gora je tokom dužeg istorijskog perioda prolazila kroz političke modele u kojima je prostor za stvarni politički pluralizam bio ograničen - bilo kroz jednopartijski sistem socijalističke Jugoslavije ili kroz dugotrajnu dominaciju jedne političke strukture u savremenom višepartijskom sistemu. Takvo nasljeđe neminovno utiče na tempo razvoja političke kulture i demokratskih institucija.
Upravo zbog toga proces političke diferencijacije, iako ponekad djeluje konfliktno ili nestabilno, može predstavljati jednu od faza demokratskog razvoja. Stranke i politički akteri postupno definišu svoje političke identitete, dok građani dobijaju jasniji izbor između različitih političkih vizija i programa.
Suština političkog sazrijevanja ne ogleda se u odsustvu političkih sukoba, već u sposobnosti društva da te sukobe rješava kroz institucije i demokratske procedure. U stabilnim demokratijama vlast i opozicija funkcionišu kao prirodni i legitimni djelovi političkog sistema.
Ako se proces političkog diferenciranja bude razvijao paralelno sa jačanjem institucija, vladavine prava i političke odgovornosti, Crna Gora ima realnu priliku da tranziciju pretvori u stabilan demokratski sistem. Evropska unija u tom smislu ne traži samo formalno usklađene zakone, već i političku kulturu u kojoj su odgovornost, transparentnost i smjenjivost vlasti sastavni dio političkog života.
Zato političko sazrijevanje Crne Gore ne zavisi samo od političkih partija. Ono zavisi i od spremnosti društva da prihvati pluralizam kao trajnu vrijednost - i da vlast nikada više ne bude monopol jedne političke ideje, već rezultat slobodnog političkog takmičenja.
Riječ autora
Ono što u političkom smislu nekima može izgledati kao "raspad sistema", kako često čujem u razgovorima sa građanima Crne Gore, često je zapravo dio procesa političke transformacije društva. Ljudi koji su veliki dio života proveli u političkom sistemu sa stabilnijim, ali i zatvorenijim političkim strukturama nerijetko teže prihvataju dinamičniju i neizvjesniju prirodu demokratske politike.
U takvim okolnostima političke promjene često djeluju haotično. Vlade se mijenjaju, političke koalicije se raspadaju i ponovo formiraju, a političke razlike postaju sve otvorenije. Međutim, upravo u toj dinamici nalazi se suština demokratije - u stalnom političkom nadmetanju ideja, programa i vizija razvoja društva.
Crna Gora danas prolazi kroz politički period koji mnogima djeluje nestabilno i nepredvidivo. Česte političke krize i promjene vlada stvaraju utisak sistema koji još traži svoju ravnotežu.
Međutim, takvi procesi nijesu nepoznati društvima koja prolaze kroz demokratsku tranziciju. Demokratija rijetko nastaje kao potpuno stabilan i uređen sistem. Ona se razvija postepeno, kroz političke sukobe, institucionalne promjene i društveno prilagođavanje novim pravilima političkog života.
Možda ono što danas mnogi nazivaju političkom nestabilnošću nije znak slabosti sistema, već znak da se politički sistem Crne Gore tek oslobađa navike da vlast bude trajna.
U demokratiji vlast nikada nije trajna - ona je uvijek samo privremena odgovornost.
Autor je nosilac Ordena za zasluge za narod SR Njemačke (Bundesverdienstkreuz); dobitnik je Plakete "30. septembar", najvišeg priznanja grada Rožaja
Bonus video:
