BRSKUT
Brskut (1900 m/nv), sa prekrasnim planinskim zaleđem Mokre i njenih katuna (1500-1600 m/nv), sa Bukumirskim i Rikavačkim jezerima (gorske oči), na pragu je glavnog grada i predstavlja desno i lijevo plućno krilo Podgorice, a zatim je i velika razvojna šansa Podgorice i Crne Gore, čija se vrijednost teško može izraziti brojkama. Nažalost, od svega ovoga nema ništa i Brskut je bez života i ekonomije.
Brskut čini pet sela sa manjim zaseocima: Stravče, Donji Brskut, Zaugao, Grudica i Prisoja, a nakon Drugog svjetskog rata bio je opština, sa preko 2.000 stanovnika, u sastavu tadašnjeg Podgoričkog sreza. U toku poslijeratnog razvoja zemlje, Brskut je doživio krupan preporod, koji se ogledao kako u oblasti infrastrukturnog razvoja, tako i u pogledu znalačkog upravljanja na čijem čelu su stajali znameniti ljudi u ličnostima kao što su bili Đukan Đolev Sekulović i Jovan Stanišin Dedić, čijim se likom i djelom ponosio ne samo Brskut, već Podgorica i Crna Gora.
Nemjerljivo je prirodno bogatstvo Brskuta i njegovog planinskog zaleđa, koje se danas ogleda u sljedećem: zapuštene njive, voćnjaci i bašte; istu sudbinu doživjele su brojne livade i pašnjaci bez čije se uloge nije mogao zamisliti razvoj stočarstva; Brskut raspolaže nemjerljivim vodnim resursom, koji predstavljaju bogata seoska i planinska izvorišta; Brskut sa njegovim planinskim zaleđem posjeduje ogromno šumsko bogatstvo cerovog i bukovog drveta i smrče; bajkoviti su tereni za rekreativne i sportske događaje; Brskut je sa svojim zaleđem očuvana i čista ekološka sredina sa primjerenom infrastrukturom izgrađenom većim dijelom u poslijeratnom periodu; očuvanim i rekostuisanim starim seoskim kućama; dosta dobrom glavnom cestom Nožica - Brskut, seoskim prilaznim putevima, elektrifikacijom, vodosnadbijevanjem, komunikacionim vezama, što predstavlja zalogu za njegov budući razvoj, i konačno, Brskut je blizu tržišta Podgorice sa okruženjem sa dobrim komunikacionim vezama, što ovaj rivredni revir čini rijetko atraktivnim za nove razvojne projekte i pregnuća, u vremenu koje je pred nama.
Prije petnaest ili i više godina u Brskutu su ljetovale dvije profesorice iz Bara, kod poznatog brskutskog domaćina Mila Labudova Čađenovića i njegove supruge Bose. Iz Brskuta su turistkinje iz Bara svaki drugi ili treći dan pješačile 5-6 kilometara do Bukumirskog jezera i Mokre, da bi u povratku umorne ali zadovoljne, bile domaćinski dočekane. I tako uzastopno tri godine. Odavno nema Mila i Bose, a seoskom turizmu u Brskutu više nema ko otvoriti vrata!
MOKRA
Bez obzira na tragiku koju je doživjelo crnogorsko selo, a time i Brskut, on sa planinskim zaleđem Mokre na domak Komova, čini vjekovnu neodvojivu cjelinu čiju draž predstavljaju prelijepi planinski katun i kao specifična staništa ljudi gdje se život u prošlosti odvijao šest mjeseci a potom selio u pitomu brskutsku dolinu. Riječ je o sljedećim Katunima: Katun od Mokre, Topli potok, Sjenička Mokta, Jezera, Širokar, Bušat, Crna rupa i Lošićevo, ovjenčani planinskim vijencem Đebeze, Lošićeva i Ćafe od prauša do magičnih planinskih visova Prosječenice i Magliča sa preko 2.000 m/nv.
Dakle, Brskut i njegovo planinsko zaleđe Mokre, iako su vjekovima predstavljali dva zasebna i specifična staništa za ljude, uvijek su bili “jedno tijelo i jedna duša”, bez čije životne veze ljudski opstanak na tom prostoru ne bi bio održiv. Idila takvog seoskog života izrodila je ljude osobenog mentaliteta i ljepote duha, kojim se vjekovima ponosilo ne samo brskutsko stanovništvo, već i povremeni posjetioci, koji su odlazili iz Brskuta i Mokre punog srca i duše, koje su im nesebično darivali kako prirodna ljepota pomenutog prostora, tako i ljepota duha i gostoprimstva brskutskog stanovništva.
Izgradnjom autoputa Smokovac-Mateševo, asfaltnog puta Nožica-Brskut, zatim asfaltnog puta Brskut-Mokra, danas se iz Podgorice do Brskuta stiže za nekih četrdesetak minuta, a iz Brskuta do Mokre i njenih prelijepih jezera i okolnih katuna za desetak ili petnaest minuta.
Posmatrano iz ugla sadašnjeg vremena, Brskut sa bogatim planinskim zaleđem Mokre, nikada više neće biti onakvim kakav je bio u viševjekovnoj prošlosti sa oko 2.000 stanovnika. Brskut i Mokra danas čekaju savremenu domaću i evropsku pamet, koja će svojim rješenjima (projektima) preobraziti ovaj prirodno bogati kutak Podgorice i Crne Gore, u proizvodne i turističke svrhe, poput bogatih država Evrope, Slovenije, Austrije, Švajcarske ili nordijskih zemalja, čiji je planinski prostor odavno postao ogledalo savremenog života i kulture ljudi, ili bolje, svetilište ovovremeinih turističkih nomada, koji hoće da vide planinsku prirodu i dožive njenu ljepotu i kulturu domicilnog stanovništva.
Kao zavičajac i zaljubljenik u planinu, imao sam priliku da, u ranijim godinama života, sretnem u Mokri kolone džipova sa turistima iz Izraela i Njemačke. S obzirom na to da smo bez problema riješili jezičke barijere, u predahu pored mučnog makadamskog puta na relaciji Mokra - Širokar i Rikavačko jezero, pružio sam gostima osnovne informacije o Mokri i Komovima, na što su oni uzvratili zadovoljstvom i zahvalnošću, uz pitanje zašto Crna Gora ne pridaje dovoljno pažnje razvoju ovako lijepim planinskim predjelima?
Da bi se izvukao iz neugodne situacije, kazao sam gostima da je Crna Gora je država u razvoju, sa mnogo prioriteta, i da očekujem da će ubrzo doći na red ovaj planinski prostor! Na rastanku pitali su ima li negdje blizu neki izvor gdje bi mogli popiti vodu? Pokazao sam im izvor, gdje će ih planinska priroda, častiti vodom izvanrednog kvaliteta. Bio je to prijatan susret i razgovor sa inostranim gostima sa okusom gorčine.
ŠTO I KAKO DALJE?
Paralelno sa istaknutim, bilo bi neophodno da dođe do poslovnog susreta i razgovora, između gradonačelnika Podgorice sa saradnicima i predstavnika Mjesne zajednice Brskut na temu - kako doći do Studije koja bi odgovorila na pitanja kako valorizovati prirodni i tržišni potencijal Brskuta i njegovog planinskog zaleđa Mokre uz obaveznu o d r ž i v o s t na dugi rok? Studija bi trebalo da posjeduje istraživački, interdisciplinarni i regionalni karakter na jednoj strani, i na drugoj, da počiva na stručno naučnim saznanjima i praksi zemalja razvijene tržišne ekonomije, poput Slovenije, Austrije, Švajcarske i nordijskih zemalja.
Bonus video:
