Taj novac ne uzima pojedinac, već razgranat sistem interesa koji korupciju proizvodi, štiti i umnožava: blokira reforme, brani haos jer iz njega crpi moć, profit i rentu, a javne finansije pretvara u polugu političke kontrole, rentijerske korupcije i malignog, društveno destabilizujućeg uticaja.
KLJUČNE BROJKE
Ukupna godišnja javna potrošnja: skoro 3 milijarde eura, oko 40% BDP-a.
Iznos koji prolazi kroz javne nabavke: gotovo 1 milijarda eura.
Nabavke sa samo jednim ponuđačem: 40–52%.
Procijenjeni godišnji gubitak ukupno: najmanje 550 do 826 miliona eura.
Crna Gora svake godine gubi više od pola milijarde eura zbog neefikasnog upravljanja budžetom i javnim nabavkama. Međunarodni indeksi pokazuju koliko zaostajemo za Danskom i Estonijom – i šta treba uraditi.
U javnoj raspravi o budžetu Crne Gore gotovo se nikad ne pominje jedna ključna računica. Država svake godine potroši skoro tri milijarde eura javnog novca, a više od trećine tog iznosa – gotovo milijarda – prolazi kroz sistem javnih nabavki. U više od polovine tih postupaka postoji samo jedan ponuđač. Jedan. Bez konkurencije, bez poređenja cijena, bez tržišne utakmice. To nije anomalija. To nije slučajnost. To je model po kojem sistem funkcioniše.
GDJE STOJIMO - BROJEVI KOJI NE LAŽU
Svake dvije godine međunarodne organizacije mjere kvalitet upravljanja javnim novcem. Crna Gora je na sredini ljestvice – daleko ispod onoga što EU smatra prihvatljivim standardom.
Transparency International rangira antikorupcijsku čistoću (snagu) država na skali od 0 do 100. Danska je na 90. Estonija na 76. Crna Gora – 46. Taj jaz od 44 boda nije statistička apstrakcija. Istraživanja Svjetske banke pokazuju da svaki bod poboljšanja na ovoj ljestvici korelira s rastom BDP-a po glavi od 1,5 do 2 odsto godišnje. Kad bi Crna Gora dostigla nivo Estonije, to bi se prelilo u 230 do 380 miliona eura dodatnog BDP-a – bez ijedne nove investicije, samo od boljeg upravljanja javnim finansijama.
Međunarodna organizacija International Budget Partnership mjeri transparentnost budžetskog procesa. Prag dovoljne transparentnosti je 61 bod. Danska ima 88. Estonija 71. Crna Gora – 48. Ispod prihvatljivog praga. To znači da građani Crne Gore ne dobijaju dovoljno informacija da bi mogli smisleno pratiti kako se troši njihov novac.
OECD i EU zajednički prate sistem javnih nabavki za sve kandidatske zemlje. Na skali od 0 do 5, Danska postiže 4,6. Estonija 4,3. Crna Gora – 2,6. Ali najporazniji nije ni taj broj. Najporaznije je ovo: u Danskoj 5 odsto nabavki završi bez konkurencije – s jednim ponuđačem. U Estoniji oko 10 odsto. U Crnoj Gori – 52 odsto.
Svaki drugi ugovor koji potpiše neka državna institucija u Crnoj Gori nema konkurenciju. Nema poređenja cijena. Nema tržišta.
POREĐENJE SA DANSKOM I ESTONIJOM
Transparency International CPI | Danska: 90 | Estonija: 76 | Crna Gora: 46
Open Budget Survey | Danska: 88 | Estonija: 71 | Crna Gora: 48
OECD/EU sistem javnih nabavki | Danska: 4,6 | Estonija: 4,3 | Crna Gora: 2,6
Nabavke s jednim ponuđačem | Danska: 5% | Estonija: oko 10% | Crna Gora: 40–52%
U tekstu su, pored zvaničnih podataka, korišćene i procjene potencijalnih godišnjih gubitaka i ušteda zasnovane na iskustvima zemalja sa sličnim obimom javne potrošnje i boljim standardima upravljanja.
TRANSPARENTNOST KAO FASADA
Česta je odbrana od strane politike: imamo zakone, imamo institucije. Tačno. Crna Gora ima Zakon o javnim nabavkama usklađen s EU standardima. Ima Državnu revizorsku instituciju. Ima Komisiju za zaštitu prava. Ima elektronski sistem za javne nabavke. I uz sve to 40–52% nabavki je bez konkurencije.
Državna revizorska institucija svake godine objavljuje izvještaje u kojima konstatuje iste nepravilnosti. Preporuke se ignorišu. Elektronski sistem postoji, ali je ishod često unaprijed poznat: specifikacije se pišu po mjeri određenog dobavljača, rokovi su namjerno kratki, a pregovarački postupak bez tendera koristi se osam puta češće nego što je uobičajeno u EU.
Ovo nije problem loših pojedinaca. Ovo je očekivani ishod sistema koji nagrađuje korupciju, a pošten rad ostavlja nezaštićenim.
ŠTA SE MOŽE URADITI - I ZA KOLIKO NOVCA
Postoje dva jasna modela reforme, s konkretnom procjenom uštede, zasnovana na iskustvima zemalja koje su taj problem već riješile.
1. Upravljanje budžetom po danskom uzoru
Četvorogodišnji fiskalni okvir, nezavisni Fiskalni savjet, centralni registar zaposlenih i javno dostupni rashodi u realnom vremenu. Primjena ovog modela na Crnu Goru donosi između 354 i 531 miliona eura godišnjih ušteda - to je 12 do 18 odsto ukupnih budžetskih rashoda.
Godišnja ušteda: 354 – 531 miliona eura.
2. Nabavke po finskom i estonskom uzoru
Centralni okvirni ugovori, automatska provjera ponuđača i objava svakog ugovora onlajn u roku od 48 sati. Primjena ovog modela na Crnu Goru donosi između 196 i 295 miliona eura godišnjih ušteda iz nabavki.
Godišnja ušteda: 196 – 295 miliona eura.
Zajedno: između 550 i 826 miliona eura godišnje. Za poređenje, cijeli budžetski deficit Crne Gore u 2024. bio je oko 220 miliona eura. Reforma bi ga eliminisala i ostvarila višak.
ŠTA SE MOŽE URADITI ODMAH - BEZ NOVOG ZAKONA
Ne treba čekati zakonske izmjene ni EU procese. Vladinom odlukom, u roku od nekoliko nedjelja, u načelu je moguće uvesti tri mjere koje bi u prvoj godini uštedjele između 50 i 80 miliona eura:
1. Moratorijum na nova zapošljavanja u javnoj upravi
Obustava svih novih zapošljavanja u javnoj upravi dok se ne uspostavi centralni registar zaposlenih i revizija svih radnih mjesta.
Rok: odmah.
2. Obavezna provjera tržišnih cijena iz najmanje tri izvora pred svaki tender iznad 10.000 eura
Svaki postupak javne nabavke iznad navedenog praga mora biti prethodno dokumentovanim poređenjem ponuda s tržišta – bez izuzetaka.
Rok: tri mjeseca.
3. Objavljivanje svih ugovora onlajn u roku od 48 sati od potpisa
Potpuna i automatska objava svakog potpisanog ugovora u javno dostupnom registru, u roku od 48 sati od potpisa.
Rok: tri mjeseca.
Sve tri su vladine mjere. Ne traže skupštinsku većinu. Ne traže novo zakonodavstvo. Traže samo volju.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO SAD
Crna Gora je u junu 2025. zatvorila Poglavlje 5 o javnim nabavkama u pregovorima s EU, a u januaru 2026. i Poglavlje 32 o finansijskoj kontroli. To jeste formalni uspjeh. Ali zatvaranje poglavlja znači da je zakon usklađen, ne i da sistem funkcioniše.
Zatvaranjem poglavlja EU nadzor ne prestaje. Naprotiv. MMF upozorava da će, bez novih mjera, budžetski deficit do 2030. preći 4 odsto BDP-a i traži fiskalnu konsolidaciju od 1,5 odsto BDP-a. Problem je što se taj prostor za konsolidaciju već nalazi unutar sistema, ali se rasipa kroz loše upravljanje, neuređenost i korupciju. Reforma javnih nabavki i budžeta zato donosi višestruko više od obaveznog minimuma koji MMF traži.
Danska i Estonija nijesu bogate zbog sreće ni prirodnih resursa. Bogate su zato što su odlučile da javni novac troše onako kako ga troši dobar domaćin – transparentno, konkurentno i pod strogom kontrolom. Crna Gora može isto. Alati postoje. Modeli su provjereni. Nedostaje samo odluka.
Svaka godina bez reforme košta Crnu Goru između 550 i 826 miliona eura. To nijesu apstraktni gubici, nego neizgrađeni putevi, bolnice bez opreme i škole koje godinama čekaju obnovu. To su građani koji iz svojih poreza održavaju sistem koji ih potkrada, iscrpljuje i radi protiv njih. Reforma zato nije pitanje izbora, nego elementarne odgovornosti prema građanima.
PODACI I IZVORI: Transparency International CPI 2024 · International Budget Partnership OBS 2023 · Svjetska banka WGI 2023 · SIGMA/OECD Monitoring 2024 · UN DESA eGov Survey 2024 · PEFA Crna Gora 2019/2023 · MMF Article IV 2025 · MONSTAT 2024 · Ministarstvo finansija CG · Uprava za javne nabavke CG 2024. Procjene ušteda bazirane na iskustvima Danske, Finske i Estonije, prilagođenim veličini i strukturi crnogorske ekonomije. SIGMA/EU procjenjuje potencijal uštede od 20–30% za Zapadni Balkan uz punu implementaciju sistema mjera.
Bonus video:
