Savjet za regionalnu saradnju je nedavno objavio studiju* u kojoj su procjenjivani stavovi građana o uzbunjivanju kao važnom alatu za borbu protiv korupcije, koji promovišu vlade kroz uvođenje zakonske zaštite za širok raspon djela koja se vrše u cilju odmazde, kao i agencije zadužene za istraživanje prijava.
Anketa je obuhvatila 7.000 ljudi na Zapadnom Balkanu, a njihovi stavovi o uzbunjivanju mjereni su na osnovu skupa ključnih pitanja, između ostalog o prihvatljivosti uzbunjivanja, najboljem načinu da se nešto učini protiv nezakonitih radnji i stavovima o korištenju medija i interneta za razotkrivanje nezakonitih radnji.
Pokazalo se da je uzbunjivanje jedan od najefektivnijih načina za razotkrivanje i borbu protiv kriminala i korupcije; tako su osmišljeni novi zakoni o uzbunjivačima u čitavom regionu jugoistočne Evrope. Iako se ne radi o zasebnom zakonu o uzbunjivačima, Crna Gora je u decembru 2014. godine donijela Zakon o sprječavanju korupcije. Ovaj Zakon nudi mehanizam i zaštitu licima zaposlenim u javnom i privatnom sektoru koja prijave krupciju.
Slaba podrška u Crnoj Gori
Proteklih godina se pojavilo nekoliko medijski poznatih slučajeva uzbunjivanja, koji su imali različite rezultate i ishode po uzbunjivače. Rezultati našeg istraživanja pokazuju i da su ljudi u Crnoj Gori iznijeli slabe i donekle nedosljedne stavove o podršci uzbunjivanju.
Konkretno, samo oko četvrtina ljudi smatra da je generalno prihvatljivo da ljudi prijavljuju nezakonite radnje otkrivanjem informacija iznutra (42% nije znalo da kaže). Samo četvoro od deset ispitanika reklo je da uzbunjivače treba podržati, a ne kažnjavati. Obje cifre su daleko ispod regionalnog prosjeka. Uporedivo mali procenat ljudi je rekao da je uzbunjivanje generalno prihvatljivo i da treba podržati one koji to rade. Manje od troje na svakih deset ispitanika reklo je kako je prihvatljivo razotkrivanje nezakonitih radnji rukovodilaca, drugih zaposlenih, prijatelja i članova porodice u organizacijama. Ovo je najniži rezultat od svih sedam zemalja koje su obuhvaćene anketom. Jedan od pet ispitanika je rekao da je to neprihvatljivo, a više od polovine nije znalo da kaže - ovaj rezultat je u samom vrhu u regionu. Ovaj visoki procenat (50%+) opet pokazuje da su građani u osnovi nesigurni oko njihove uloge u prijavljivanju nezakonitih radnji.
Petina ispitanika: Uzbunjivače treba kažnjavati
Takođe, više od 20% ispitanika vjeruje da uzbunjivače treba kažnjavati, a skoro 40% nije znalo da kaže. Oba ova procenta su iznad regionalnog prosjeka. Ovako velik broj ispitanika koji spadaju u kategoriju "ne bih znao da kažem" snažno ukazuje na priliku za informisanje i edukaciju javnosti. Postoji snažna potreba za sprovođenjem dodatne i značajne edukacije javnosti, kako bi se građanstvo u Crnoj Gori informisalo o svojoj ulozi u borbi protiv korupcije vlasti i u preduzećima, a naročito o ulozi uzbunjivanja u svemu tome.
Uprkos ovim brojevima koji ukazuju na lošu percepciju o uzbunjivanju, šestero od deset ispitanika je reklo da bi se osjećali dužnim da prijave nezakonite radnje u svojoj organizaciji i da bi rukovodioci reagov ali. Skoro polovina je izjavila da rukovodioci ozbiljno shvataju pitanje zaštite uzbunjivača. Ovi rezultati su znatno iznad regionalnog prosjeka. Pod ovim okolnostima, potrebno je da se organizacije podrže u izradi i unapređenju politika o zaštiti uzbunjivača i borbi protiv odmazde.
Samo 27 % ispitanika je reklo da je prijavljivanje organima vlasti najbolji način da se zaustave nezakonite radnje
Slaba percepcija o vladinim naporima u borbi protiv korupcije podudara se sa istraživanjem, koje je pokazalo da je samo 27 % ispitanika reklo kako je prijavljivanje organima vlasti najbolji način da se zaustave nezakonite radnje To je ispod regionalnog prosjeka.
Istovremeno, ni povjerenje u medije nije dobilo visoke ocjene u ovom istraživanju. Četiri od deset ispitanika se nisu mogli izjasniti o tome da li uzbunjivačima treba dozvoliti da kontaktiraju medije ili koriste internet, čak ni u slučaju krajnje nužde. Samo jedan od pet ispitanika rekao je da bi ljudi trebali biti u mogućnosti da koriste navedena sredstva kada za to postoji konkretan razlog, a samo 11 % je reklo da oni trebaju da se koriste kao prva opcija, bez obzira na situaciju. Ovi rezultati su znatno ispod regionalnog prosjeka.
Samo 15% je reklo da je objavljivanje informacija u medijima i na internetu najefektivniji način da se zaustave nezakonite radnje na radnom mjestu.
Takođe, samo 15 % je reklo da je objavljivanje informacija u medijima i na internetu najefektivniji način da se zaustave nezakonite radnje na radnom mjestu, što je ispod regionalnog prosjeka. Skoro polovina ispitanika je rekla da ne postoji efektivan način, ili nisu mogli da se sjete nijednog.
Iako druge ankete pokazuju da su ljudi u Crnoj Gori veoma zabrinuti zbog korupcije u vlasti i oko pitanja transparentnosti i efektivnosti, oni ne iskazuju snažnu podršku uzbunjivanju kao načinu za rješavanje ovih problema. Stoga je nejasno da li bi Crna Gora bila idealan kandidat za donošenje zakona o zaštiti uzbunjivača, ili konkretno kako bi se takav zakon uklopio u nacionalni kontekst, posebno ako se donese bez podizanja javne svijesti o ovom pitanju i podrške od samog početka.
Istraživanje je proizvelo mnoge važne nalaze u individualnim ekonomijama, na osnovu kojih mogu da se donesu značajni zaključci. Potpuna Analiza podataka iz ankete javnog mnijenja o uzbunjivanju i zaštiti uzbunjivača može se pronaći i skinuti sa internet stranice Savjeta za regionalnu saradnju - www.rcc.int.
Autor je ekspert za reformu javne uprave i borbu protiv korupcije, Savjet za regionalnu saradnju
*Dokument "Stavovi građana o uzbunjivanju u jugoistočnoj Evropi" objavljen je na internet stranici RCC-a
Bonus video:
