STAV

Elita?

Bijela lista nije i nikada ne može biti ekskluzivni kriterij za biznis elitu, stvarnu ili crnogorsku, svejedno. U našim uslovima nije ni indikator “…toliko voljene patriotske” elite u privređivanju Crne Gore. Više je argumenata za takvo što…
5 komentar(a)
Etienne Delessert, Švajcarska
Etienne Delessert, Švajcarska
Ažurirano: 11.01.2017. 10:44h

Želim stoga jasno da saopštim: neće nam to biti ni najmanje prijatno, niti želimo da se time bavimo, ali ako budemo morali, ukupnu poresku i finansijsku disciplinu obezbjeđivaćemo pojačanim inspekcijskim nadzorom i beskompromisnim sankcionisanjem kršenja zakona. I mi iz Vlade, i vi iz privrede - nedvosmisleno moramo uspostaviti praksu da je ispunjavanje obaveza prema Državi prva, a ne posljednja dužnost.” (Pozdravna riječ premijera na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori CG, Podgorica, 20. 12. 2016.)

Kada dođete u Komoru na novogodišnji sastanak sa privrednicima, pa prijetite privrednicima, skoro pa putinovski, nešto je otišlo van kolosijeka. Kasnija ublažavanja podrugivanju prema riječi “tajkun” nisu dokučila suštinu. Zato se na press-u sa novinarima došlo do neuobičajene pogubljenosti, kroz imenovanje pola tuceta kompanija kao sidraša elitizma u poslovanju, a pozivajući se na “bijelu listu” redovnih poreskih platiša, dodajući zapošljavanje kao nešto što dodatno dokazuje elitnost u poslovanju.

Bijela lista nije i nikada ne može biti ekskluzivni kriterij za biznis elitu, stvarnu ili crnogorsku, svejedno. U našim uslovima nije ni indikator “…toliko voljene patriotske” elite u privređivanju Crne Gore. Više je argumenata za takvo što…

Prvo, resorno ministarstvo finansija i poreznici objavljuju ovaj dokument na sljedeći način: “Kriterijumi kojima je izvršena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su urednost obračunavanja poreza i podnošenja poreskih prijava, redovnost izmiravanja poreskih obaveza, kao i da u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu utvrđivane značajnije nepravilnosti, koje bi ukazivale na bilo kakav vid neregularnog poslovanja. (iz Napomena). S ciljem da se obuhvati što veći broj urednih poreskih obveznika, na ažuriranoj Bijeloj listi su se našli i drugi obveznici koji uredno izmiruju poreske obaveze, a zbog ograničenog prostora se na istoj se nije našao određen broj lica koja su bila na prethodnim listama.” (citat sa veb stranice Poreske uprave.)

Ove rečenice faktički svjedoče o pozadinskim modelima “upravljanja” bijelom listom, što samo po sebi nije štetno. Ali, upućuje da je metodološki nepouzdano da može da posluži političkim pohvaljivanjima. Svi znaju da premijer nije izdvojio najbolje; to, i oni znaju. Sami se trude da ne budu poslovna elita partijskih prozivki, iako sigurno moraju da plaćaju značajna “nevidljiva” davanja koja ni jedan poreznik nikada neće naći u bilo kojoj kontroli. Što dokazuje ograničene domete bijele liste za bilo kakvo elitiranje u bilo čemu. CG bijela lista ne predstavlja imparcijalni kriterij za bilo kakvo glorifikovanje biznis profila u zemlji.

Drugo, u Crnoj Gori ima preko 15.000 privrednih društava. Po neuvezanim registrima Poreske uprave bar njih 12.000 radi redovno. Ovaj broj ne uključuje spisak blokiranih kod CBCG. Neuvezanost zvaničnih registara povlači odgovornost da se mnogo što šta ne može uvezano provjeriti, pa se treba uzeti kao uslovna tvrdnja.

Bijela lista redovnih poreskih platiša je spisak kompanija sa matičnim brojem koji je kraći od 300 preduzeća, čak i kad se uključe posljednje novine u pripremi, a to je da ako si jednom na bijeloj listi a eto nisi na posljednje-objavljenoj, onda si (za?)uvijek na bijeloj listi. Skoro da postoji izvjesnost da se inovirani spiskovi sastavljaju diskreciono, po eksternim glasnim pozivima molbi da se uključe na bijelu listu, jer “…su sve platili državi”. Zbog ovoga je bijela lista redovnih poreskih platiša ograničeni marketinški alat, a nije kredibilna potka ozbiljne analize u određivanju biznis elite.

Treće, da li je održivo pitanje: bijela lista obuhvata manje od petsto preduzeća redovnih platiša poreskih prinadležnosti? To nije tačno; da je tako, Crna Gora bi danas bila bankrotirani teritorij, koji ne bi mogao ni da se zove državom i ekonomskim sistemom. Suština je kod skupa preduzeća koja redovno posluju, a među kojima ima bar 9.000 koji rade i u zakonskoj dinamici plaćaju poreze i doprinose. Da bi bijela lista bila vjerodostojan dokument za analize poslovnog elitizma, morala bi reprezentovati spisak od ukupnog skupa kompanija, koje posluju u CG, a redovno plaćaju poreze i doprinose, po istom tragu tekuće bijele liste. Znači, kriterij “bijele liste u opisu biznis elite” gubi potencijale izdvajanja, jer ne reprezentuje ukupnu privrednu strukturu CG, koja redovno radi i ispunjava obaveze.

Elitizam u poslovanju definiše se kroz široku i duboku pravilnu analizu, a koja mora da uključuje: ukupnu likvidnost (za laike: ovdje spadaju poreske obaveze), značajne realne investicije, strateško promišljanje, konstruktivnu organizaciju timova, dugogodišnje rezultate i pravilan stav prema kvalitetu finansijskih izvješaja kompanija, i mnogo štošta drugo; dok su inovativnosti u privredi, najvažnija odredica kvalitetnog održivog biznisa, daleko na horizontu ostvarenja a što jeste decenijski loše za crnogorski razvoj. I, elitu u privredi određuju esnafska udruženja agregatno i objektivno, sagledavajući svaki od pojedinih segmenata, pa je time interaktivnost poreza/patriotizma lažna javna dilema.

Četvrto, takođe, ne treba zaboraviti neukusne zamjerke premijeru da je prozvao “pool“ patriotskih preduzeća, pošto nisu precizne. Dokaz su obezbijedile ponjave plaćenih reklama u štampanom neuspješnom ckl-u za praznike; samo par od onih šest “pohvaljenih” kompanija su dale pare za reklamu po naredbi. To je kroz optiku struke jasan signal da prozvani znaju koliko je poreska bijela lista marketinški zadovoljavajući i ohrabrujući dokument, ali strukovno daleko-od-pouzdanosti za etikete o CG biznis eliti.

U konačnici može-biti-fiktivni primjer: jedan ste od “elitista”; vodite pristojan trgovački biznis; zapošljavate godinama, jer ulažete u kvalitet usluge pa vam trebaju ljudi da usluga bude što kvalitetnija; onda se uortačite sa kafanom, pa vas kafana ubijedi da uletite u kredite sa međunarodnim investitorima i strateški se raširite preko svojih gabarita; završite gubitkom skoro petine kompanije pošto neispunjavanje dospjelih anuiteta povlači aktivaciju stroge ugovorne klauzule; morate da prepolovite tim i morate onda još da naplaćujete kese; zaposleni su već par godina maksimalno neraspoloženi, pošto, i u sezoni, zarade kasne; vaši tokovi novca su godinama unazad znatno ispod potrebnih za ispunjavanje dospjelih obaveza; da, na bijeloj listi ste, ali šta to znači o tome koliki ste biznis genije, a nekada ste se hvalili na onim javnim ponjavama da “nikome ništa ne dugujete”, ni partiji ni kafani, ni plemenu…

Za žaljenje je kako se premijeru pripremaju govori i predlažu informacije koje nisu predmet ozbiljne pripreme i studioznog razmatranja, nego su valjda potrebna “post-istina” o patriotizmu kao definiciji plaćanja poreza, iako su porezi uobičajena redovna poslovna obaveza, jedna od mnogih.

P.S. Uz strukovnu odgovornost - izvinjenje; nema još sto dana ove vlade, ali nije vrijeme za slijepost.

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")