Perspektiva mladih između statistike i realnosti - Vijesti.me
STAV

Perspektiva mladih između statistike i realnosti

Crnogorska javnost, omeđena partijskim i političkim pozicijama, često rješavanje određenog društvenog problema pokušava zaobići spuštanjem tog problema na partijski nivo

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Diskusija o problemu odlaska mladih koja treba da se bavi evidentiranjem uzroka i kreiranjem smjernica za saniranje istih, često može izazvati paradoks i biti stimulans za odlazak mladih jer se sva priča svodi na polarizaciju unutar društva koje prevagu daje konstruisanim stavovima a ne evidentnom problemu.

Logika nam sugeriše da kad jedno istraživanje pokaže da više od trećine mladih želi da napusti svoju državu i trajno se preseli u neku drugu zemlju da među njima ima različitih političkih profilacija. Sve to nam govori da ovaj problem ne treba tumačiti sa partijskog i političkog nivoa, već da ovo predstavlja široki društveni problem koji u većoj mjeri ne zavisi od političke profilacije.

Crnogorska javnost, omeđena partijskim i političkim pozicijama, često rješavanje određenog društvenog problema pokušava zaobići spuštanjem tog problema na partijski nivo. Zatim se taj problem ne uočava u magli partijskih razmirica, partijskih identifikacija i ponavljanjem davno iznešenih stavova. Kao krajnji rezultat tog procesa javlja se činjenica da taj problem odlazi na margine. A svaki problem koji se nađe na margini društva jednog dana se vraća kao bumerang. Sa još težim podacima i gorim posljedicama.

Upravo ovaj problem treba demistifikovati od partijskog i političkog, jer od mjere u kojoj će se pristupiti njegovom rješavanju zavisi i budućnost ove države. Mladi ljudi stiču utisak da se o ovom problemu vodi razgovor jedino nakon objavljivanja podataka određenih istraživanja. Zatim se o toj temi priča nedjelju dana i ona se zatvara do nekih novih podataka i nekog novog istraživanja. Društvenim akterima ova tema mora biti u fokusu tokom cijele godine kako bi mladi ljudi stekli utisak da je država ozbiljno shvatila problem.

Kreiranje smjernica za evidentiranje uzroka koji dovode do ovakvih podataka mora biti prvi korak u nizu koraka ka rješavanju ovog problema. Tako je lakše izraditi akcioni plan za njihovo ublažavanje i kreiranje omladinskih politika iz tih oblasti. Jedan od glavnih uzroka koji mladog čovjeka prisiljava na razmišljanje o odlasku jeste egzistencija. Takođe se kao jedan od uzroka javlja i usavršavanje iz oblasti obrazovanja na prestižnim univerzitetima u Evropi koje i te kako može donijeti benefite matičnoj državi ukoliko se mlada osoba, nakon završenog obrazovanja, odluči vratiti u svoju državu.

Mlada osoba nakon završenog fakulteta želi sebe da oformi u profesionalnom smislu, uz pristojno plaćen posao. A sve to kako bi stekla finansijsku nezavisnost, što je glavni preduslov za sve veće korake u životu. Stambena nezavisnost predstavlja jedan od sljedećih koraka, pogotovo za mlade bračne parove. Uzimanje stambenih kredita često predstavlja nepremostivu prepreku s obzirom na to da su najnepoželjniji klijenti bankama mladi ljudi. Upravo iz razloga što nemaju stalno zaposlenje i dovoljno visoke plate koje bi mogle da opravdaju uzimanje određenog kredita.

Društvo mora biti oslonac u svim ovim koracima kako bi ponudilo perspektivu za ostanak u matičnoj državi. A to može uraditi kreiranjem politika za mlade i uporednim primjerima iz zemalja EU koje se takođe suočavaju sa problemom odlaska mladih.

Prvi konkretni primjeri nam dolaze iz Poljske, zemlje koja se već dugi niz godina suočava sa odlaskom mladih, a koja je te odlaske uspjela da svede na manju brojku upravo zahvaljujući konkretnim potezima. “Svi Poljaci koji imaju manje od 26 godina, a zarađuju do 22.500 dolara godišnje biće oslobođeni poreza od 18 odsto na prihode. Ovo će donijeti nove prilike mladima, koji će sad imati uslove za život slične onima na Zapadu”, poručio je Mateuš Moravijecki, premijer Poljske.

U Hrvatskoj već od 2015. postoji stimulisanje poslodavaca. Ukoliko na neodređeno zaposle mladog radnika pet godina ne plaćaju doprinose na njegovu platu. Četvrti krug poreske reforme u Hrvatskoj od 2020. donijeće nove olakšice hrvatskim poslodavcima. Ministar finansija Hrvatske Zdravko Marić predložio je za četvrti krug porezne reforme novi podsticaj za zapošljavanje mladih ljudi koji se i najviše iseljavaju iz Hrvatske. “Zaposleni do 25 godina ne bi trebali plaćati porez na dohodak (plaću), a samim tim niti prirez ako ga je grad ili općina u kojoj žive uvela. Oni između 25 i 30 godina bi trebali plaćati pola propisanog poreza na dohodak.”

Mađarska Vlada se odlučila na veliki korak po pitanju stambene nezavisnosti mladih, koji takođe ima uporište i u populacionoj politici. Mladi bračni parovi dobijaju beskamatni kredit za stan u iznosu do 30.000 eura koji ne moraju da vraćaju ukoliko dobiju treće dijete.

Pojam iseljavanje u kratkoročnom razmišljanju može predstavljati samo statističku brojku ali na duže staze predstavlja gubitak za ekonomiju jedne zemlje (manja potrošnja, manji poreski prihodi). Dugoročni akcioni planovi moraju voditi ka reformi poreske politike u vidu smanjenja opterećenja za poslodavce koji zapošljavaju mlade ljude kao i oslobađanje ili djelimično oslobađanje mladih plaćanja poreza na dohodak.

Preispitivanje nezvaničnih podataka o odlasku mladih ljudi i nepovjerenje u te podatke od strane određenih donosioca odluka može biti izbjegnuto jedino ako država bude vodila sopstvenu statistiku o broju mladih koji su napustili državu. Na taj način poslala bi se poruka da je društvo prepoznalo problem iseljavanja i da putem zvanične statistike želi da krene u evidentiranje uzroka i kreiranje smjernica za njihovo ublažavanje.

Autor je magistrand na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore


Vidi sve komentare