Miloš Crnjanski, vječiti stranac na margini

“Crnjanski je izopštenik, na margini u svim životnim dionicama, koji je bio vječni stranac u srpskoj kulturi. Ali i pored statusa marginalnosti, njegovo djelo sija svom vrijednošću i snagom jezika u srpskoj i stranim kulturama..."
774 pregleda 0 komentar(a)
Milo Lompar na Trgu pjesnika, Foto: Grad teatar
Milo Lompar na Trgu pjesnika, Foto: Grad teatar

Uzbudljivo veče na Trgu pjesnika, koje je bilo i najposjećenije u ovogodišnjem Književnom programu Grada teatra, priredio je pisac, profesor Milo Lompar.

Lompar je na budvanskoj pjaceti sam predstavio svoje izuzetno - i po mnogim kritičarima - kapitalno djelo, ilustrovanu monografiju “Crnjanski - biografija jednog osećanja” (izdavač“Pravoslavna reč” iz Novog Sada), koja je na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradudobila nagradu za izdavački poduhvat, a 2019. ovjenčana je i Nagradom “MešaSelimović” za najbolju knjigu godine.

Lompar, koji je i predsjednik Zadužbine Miloš Crnjanski, i već decenijama piše o ovom književnom velikanu (objavio je nizzapaženih i nagrađenih knjiga o njemu), rekao je da je ova reprezentativna monografija, knjiga naučne, kritičke iknjiževne esejistike, nastala iz njegove potrebe da se obilježi 125 godina od rođenja Crnjanskog (1893-1977) i da, mada to predstavlja ređu pojavu, postoje proučavaoci književnosti koji posvećuju istom piscu i po nekoliko knjiga.

A uprkos naslovu koji može da navede na to da se o ovom djelu razmišlja kao o psihoanalitičkom istraživanju, riječ je prevashodno o jednom putovanju kroz vijek Crnjanskog, kroz sve one sisteme i ustanove Jugoslavije, Srbije i evropskih država u kojima je boravio pisac čiji je život posvemu bio uzbudljiv i svojevsrni roman.

Ističući da je Crnjanski već svojom poezijom “Lirika Itake” pokazao neka od najznačajnijih osjećanja života - melanholično, tragično, i kao zajedničkunit osjećanje stranosti, i u duhovnom iskustvu čovjeka, i u njegovoj svjetskoj sudbini, ta stranost je i jedno od njegovih najprisutnijih i najznačajnijih osjećanja.

“Crnjanski je izopštenik, na margini u svim životnim dionicama, koji je bio vječni stranac u srpskoj kulturi. Ali i pored statusa marginalnosti, njegovo djelo sija svom vrijednošću i snagom jezika u srpskoj i stranim kulturama. Margina, kao rub iskustva, rub života, užasno je važna zajednu kulturu zato što margina proširuje njene osnove, a Crnjanski je znao da je veličina na margini - veličina kreacijea ne veličina negacije”, kazao je profesor Lompar.

On je rekao da ima sjenki kojih je pisac Crnjanski bio svjestan - i ličnih ograničenja, i životnih grešaka, i karijernih propusta, a ima i onih koje je krio od sebe: neumitnost životnih izbora, neusklađenost sopstvenog duha sa svijetom, i vremenom, a da je naglaske stavljao upravo na te skrivene činioce, ali u šifrovanom obliku.

Bonus video: