Na poklon djela iz izložbe „Veronesi&more“

„Tridesete godine prošlog vijeka bile su revolucionarne godine na italijanskoj nacionalnoj umjetničkoj sceni. Dok su nove i potpuno provokativne kulturne i likovne tendencije sebi stvarale put u drugim zemljama - poput, na primjer, suprematističkih eksperimenata Kazimira Maljeviča"
307 pregleda 0 komentar(a)
Jedan od radova iz postavke, Foto: JU Muzeji i galerije Budve
Jedan od radova iz postavke, Foto: JU Muzeji i galerije Budve

Vlasnica svih djela iz izložbe “Veronesi & more” italijanskih aprstraktnih umjetnika na čelu sa Luiđijem Veronezijem, Virdžinija Germozi, odlučila je da kompletnu postavku izložbe pokloni budvanskoj Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“.

Izložbu je organizovala JU Muzeji i galerije Budve u partnerstvu sa kulturnim klubom „La Stanca“ (La Stanza) iz italijanskog grada Bolcano u avgustu 2018. godine. Izložba je u oktobru 2019. godine organizovana i na Cetinju, u Ministarstvu kulture Crne Gore, a povodom obilježavanja 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Italije i Crne Gore.

“U okviru izložbe „Veronesi & more“, a uskoro i zbirke italijanskih apstraknih umjetnika koja će se čuvati u fundusu Moderne galerije ‘Jovo Ivanović’, predstavljeni su radovi čuvenih italijanskih umjetnika kao što su Luiđi Veronezi, Mauro Ređani i Fausto Meloti, koji su potpisnici ‘Manifesta prve kolektivne izložbe italijanske apstraktne umjetnosti’ u Torinu, četvrtog marta 1934. godine”, navodi se u saopštenju JU Muzeji i galerije Budve koje potpisuje direktorica mr Lucija Đurašković.

„Tridesete godine prošlog vijeka bile su revolucionarne godine na italijanskoj nacionalnoj umjetničkoj sceni. Dok su nove i potpuno provokativne kulturne i likovne tendencije sebi stvarale put u drugim zemljama - poput, na primjer, suprematističkih eksperimenata Kazimira Maljeviča, kompozicija Vasilija Kandinskog ili, pak, minimalističkih rešetaka Pita Mondrijana - u Italiji su tek tridesetih godina ti novi pravci doživjeli naglu ekspanziju. Paradoks je da se to odigralo upravo u zemlji kojoj je fašizam, koji je bio na vlasti, bio vrlo fokusiran na razvoj umjetnosti, arhitekture i filma. Upravo u tom periodu Luiđi Veronezi, zajedno sa Lućom Fontanom, Osvaldom Lićinijem, Maurom Ređanijem i Faustom Melotijem, potpisuje ‘Manifest prve kolektivne izložbe italijanske apstraktne umjetnosti’ koji je održan 4. marta 1934. godine u Torinu. Njegova revolucionarna umjetnička djela, linearni i strogo geometrijski potezi ponovo su se našli na Trijenalu u Milanu 1936. godine. Otvoren je novi umjetnički diskurs - otpočelo je novo poglavlje italijanske umjetnosti. Sa Veronezijem, Ređanijem i Melotijem i njima sličnima, otpočeo je izuzetno bogat i strastven period cjelokupne italijanske kulture“, navodi se u katalogu izložbe.

Bonus video: