Odlazak Isidore Žebeljan

Odlazak Isidore Žebeljan je “veliki gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i cjelokupnu srpsku i svjetsku umjetnost i kulturu”, ističu iz SANU

5171 pregleda 1 komentar(a)
Žebeljan, Foto: Betaphoto/SANU
Žebeljan, Foto: Betaphoto/SANU

Kompozitorka Isidora Žebeljan, jedna od najprominentnijih i najizvođenijih srpskih kompozitorki na svjetskoj muzičkoj sceni, preminiula je juče u 54. godini nakon duge bolesti, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), čiji je bila redovni i jedan od najmlađih članova.

Odlazak Isidore Žebeljan je “veliki gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i cjelokupnu srpsku i svjetsku umjetnost i kulturu”, ističu iz SANU.

Žebeljan je studirala kompoziciju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi akademika Vlastimira Trajkovića, a od 2002. je bila profesorka kompozicije na FMU i to kao prva žena profesor kompozicije u Srbiji. Za dopisnog člana SANU izabrana je 2006, a za redovnog 2012. godine. Pored toga, bila je član i Svjetske akademije umjetnosti i nauke.

Pažnju internacionalne javnosti, Žebeljan je privukla operom “Zora D” koja je premijerno izvedena 2003. godine u Amsterdamu, u režiji ser Dejvida Pauntnija i Nikole Rab. Ista produkcija je te godine otvorila jubilarnu 50. sezonu Bečke kamerne opere. Od tada je neprekidno nastupala na najznačajnijim svjetskim festivalima, sa ansamblima i za brojne institucije - od Venecijanskog bijenala do Fondacije Berlinske filharmonije.

Autorski kompakt diskovi njene muzike objavljeni su u Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji... Redovno je nastupala kao dirigent i pijanista, a među najistaknutijim je srpskim savremenim kompozitorima muzike za pozorište i film.

Komponovala je muziku za više od 30 pozorišnih predstava u svim značajnim kućama u Srbiji, Norveškoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Za rad na tom polju tri puta joj je dodijeljena Sterijina nagrada, a četiri puta je dobila nagradu Yustat Bijenala pozorišnog dizajna za najbolju pozorišnu muziku.

Radila je na nekoliko filmskih partitura uključujući i orkestraciju muzike Gorana Bregovića za filmove “Dom za vešanje”, “Arizona Dream”, “Podzemlje” Emira Kusturice), “Kraljica Margo” Patrisa Šeroa, Miloša Radivojevića “Kako su me ukrali Nemci”.

Neka od njenih najvažnijih djela su: opere “Zora D”, “Maratonci”, “Simon izabranik”, “Dvije glave i djevojka”, “Nahod Simon”; orkestarska djela “Konji Svetog Marka”, “Zujte strune”, “Escenas picaras”, koncertantna djela “Igra drvenih štapova” za hornu i gudače, “Frula i flamingosi” za klarinet i orkestar; “Tri čudne ljubavi” za violinu i orkestar i ciklus pjesama za glas i orkestar „Rukoveti”...

Bonus video: