Još od kada se u javnost prvi put čula informacija da u Narodnom muzeju Crne Gore (NMCG) nedostaje više od dvije hiljade predmeta, digla se velika bura, a dvije godine nakon što se krenulo u istraživanje činjeničnog stanja iz ove institucije su poručili da ogromna većina tih predmeta nema muzejsku vrijednost ili su poklonjeni, pozajmljeni, vraćeni vlasnicima i slično, dok se broj otuđenih predmeta od vrijednosti može praktično nabrojati na prste jedne ruke.
Iz NMCG su na konferenciji za medije održanoj povodom usvajanja izvještaja Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU Narodni muzej Crne Gore poručili da je zaključak njihove revizije da su generacije prethodnih muzejskih radnika, od njegovog osnivanja, svoj posao obavljale stručno i odgovorno, te da je pitanje nedostajućih predmeta koje je izazvalo kontroverze stvar nedovoljne upućenosti ili loših namjera sa ciljem urušavanja integriteta te institucije. Ipak, priznali su i da je činjenica da dokumentacija u ranijem pariodu nije vođena na adekvatan način, inače do ovih nejasnoća ne bi došlo.
Prema njihovom saopštenju broj nedostajućih muzejskih predmeta je 2.914, od čega su 898 muzejskih predmeta i bibliografskih jedinica sa statusom kulturnog dobra to: u Etnografskom muzeju 194, Umjetničkom muzeju 96, Muzeju kralja Nikole 967, Njegoševom muzeju 1.333, Istorijskom muzeju - stalna postavka 324, 169 bibliografskih i 21 arhivska jedinica.
“Dakle, ove cifre se odnose na broj predmeta koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima. To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni”, objasnio je Ivan Mijanović ispred NMCG.
On je prezentovao rezultate sveobuhvatne revizije koja je prvi put sistematski i cjelovito urađena od osnivanja muzeja 1926, te iznio neke primjere iz revizije kako bi dao jasniju sliku.
Mijanović je objasnio da je proces vanredne revizije obavljen kroz rad 7 komsija: Istorijskog muzeja stalna postavka, Muzeja kralja Nikole, Njegoševog muzeja i Njegoševe rodne kuće, Umjetničkog muzeja, Etnografskog muzeja, kao i za reviziju svih oblika dokumentacije, arhivskog fonda i bibliotečkog fonda.
Prema rezultatima, ukupan broj identifikovanih muzejskih predmeta u Narodnom muzeju je 66.272 i to u Etnografskom muzeju 5.019, Umjetničkom muzeju 4.071, Muzeju kralja Nikole, 41.185, Njegoševom muzeju 1.601 i Istorijskom muzeju (stalna postavka) 14.387. Broj identifikovanih listova arhivske građe iznosi 238.397, a identifikovanih bibliografskih jedinica 57.660. Mijović je kao karakterističan primjer naveo da se cifre koje se odnose na broj predmeta koji nedostaju baziraju na različitim osnovima i ukazao na izvještaj revizije u Umjetničkom muzeju prema kojem fondu nedostaje 96 predmeta. Međutim, detaljnijim ispitivanjem može se vidjeti da je velika većina tih predmeta vraćena vlasnicima, pozajmljena, uzeta od državnih organa... Tako se na kraju, prema riječima Mijanovića, može utvrditi da je stvarno otuđenih radova iz Narodnog muzeja znatno manje: četiri pozajmljena rada za koja očito nije postupano po proceduri prilikom preuzimanja, jedna utvrđena krađa dva predmeta i jedno otvoreno pitanje. Slične primjere dao je i za Njegošev muzej i Muzej kralja Nikole.
“Iz ovog primjera možemo vidjeti da se radi uglavnom o predmetima koji, objektivno, ne mogu imati muzejsku vrijednost, ali su se nalazili u ranijim popisnim knjigama. Nije isto da nedostaju predmeti kao što su razglednice, značke i poštanske markice, u odnosu na neki vrijedan muzejski predmet kao što je knjiga iz Njegoševe biblioteke, a tretiraju se na isti način u izvještaju”, istakao je menadžer za programske politike i planiranje i PR NMCG. Dakle, od ukupno 2.914 nedostajućih predmeta, za 2.586 predmeta je utvrđen period u kojem nedostaju iz Muzeja, dok se za 328 predmeta nije moglo sa sigurnošću utvrditi, zaključio je Mijović. Tako se na osnovu dokumentacije sa sigurnošću može utvrditi da iz perioda od 1941-45. nedostaje 362 predmeta, iz perioda 1945-90. 2.107, iz perioda od 1990-2008. njih 99 i u periodu 2008. do 2018. 18 predmeta.
Za sve predmete koji nedostaju podnijete su prijave policiji i tužilaštvu. U opštoj ocjeni koja je iznesena u Izvještaju Državne komisije konstantovano je da nedostaje stručnog kadra, te da muzejski materijal i dokumentacija nisu kvalitetno obezbijeđeni i smješteni u optimalnim uslovima. Mijović je kazao da su to samo neki od problema koje je ova uprava naslijedila. “Od svog dolaska na čelo NMCG 2018. nova uprava je svjesna svih problema i predano radi na njihovom rješavanju”, naglasio je Mijanović i dodao da su počeli projekti sanacije i nabavke savremene opreme, te da je podignut nivo zaštite predmeta.
Miranović: Uspješno izvršena smjena generacija, povjerenje se vraća
Direktorica NMCG dr Anastazija Miranović istakla je da je Vlada 15.oktobra 2020. usvojila izvještaj Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU Narodni muzej Crne Gore, i svojim zaključima od 22.oktobra 2020. obavezala NMCG na određena oročena postupanja i da su se tek nakon sjednice Savjeta NMCG 28. oktobra, na kojoj je razmatran predmetni izvještaj stekli potrebni preduslovi da uprava te javne ustanove izađe pred crnogorsku javnost i saopšti njihovo viđenje činjeničnog stanja nakon revizije.
“Moram istaći, da smo i pored vrlo zahtjevnog posla na reviziji, u protekle dvije godine, realizovali na desetine različitih programa iz svoje djelatnosti i ostvarili do sada najbolje rezultate u pogledu posjeta i vidljivosti NM na društvenim mrežama i medijima”, dodala je ona.
Mijović je kazao da je u protekle dvije godine značajan broj mladih imao priliku da radi i kroz rad se edukuje za poslove iz muzejske djelatnosti. “Uspješno je izvršena smjena generacija. Narodni muzej će prvi put imati zaposlene IT inženjere i pravnike čija će spezijalizacija biti muzejska djelatnost i zaštita kulturnih dobara”, izjavio je PR NMCG. Iz NMCG su se pohvalili da su u posljednje dvije godine dobili značajan broj vrijednih poklona i donacija, što po njima svjedoči o vraćanju povjerenja u tu instituciju kulture.
Predmeti iz Cetinjskog manastira ne mogu nigdje van Crne Gore
Posebno interesovanje vlada za 107 predmeta koji se nalaze u Riznici Cetinjskog manastira, a i Mitropolija crnogorsko-primorska i NMCG imaju svoje argumente zbog čega smatraju da pripadaju njima. Iz Narodnog muzeja je poručeno da se nadaju da će spor biti uskoro riješen.
“Manastirskoj riznici je 1946. godine ustupljeno na čuvanje i izlaganje 107 predmeta. Komisiji za Reviziju muzejskog materijala u Muzeju kralja Nikole, nakon više pokušaja, nije bilo dozvoljeno da izvrši reviziju navedenog materijala, za koji u MCP smatraju da je njihov, o čemu su obaviješteni nadležni organi, odnosno Uprava za inspekcijske poslove”, saopštio je Mijović. Pomoćnik za stručne poslove Predrag Malbaša je otkrio da su sa Mitropolijom imali korektne razgovore na tu temu, te da Mitropolija ima papire koji prema njima dokazuju da su sporni predmeti, koji su od 1962. kulturno dobro, njihovo vlasništvo.
“Formalno-pravno, to ne znači ništa. Ti su predmeti ovdje, oni su kulturna dobra i ne mogu izaći iz Crne Gore ni iz manastira bez saglasnosti uprave. Ne mogu da odu nigdje. Ali Narodni muzej nema pravo da nekome poklanja državnu imovinu koja mu je data na čuvanje. Mi smatramo da su predmeti naši, nakon pravnih konsultacija to je nesporno. Mi ćemo Mitropoliji u narednom periodu ponuditi jedan model ugovora po kojem će predmeti ostati tamo gdje jesu, ukoliko se prihvati činjenica da su predmeti naši. I onda tu nemamo spor. Ukoliko Mitropolija i dalje bude smatrala da su predmeti njihovi, imamo organe koji rješavaju imovinske odnose i daćemo to na postupanje”, objasnio je Malbaša.
Bonus video:
