Iz stripa, Foto: Forma B

Strip kojeg se ni Njegoš ne bi postidio

Nakon “Gorskog vijenca”, izdavačka kuća “Forma B” najavljuje stripove “po svim Njegoševim djelima”, a “Luča mikrokozma” je skoro pa spremna i biće objavljena do ljeta 2021.

65325 pregleda 334 reakcija 56 komentar(a)
Iz stripa, Foto: Forma B
Iz stripa, Foto: Forma B

To što je devedesetogodišnji Špiro Mirović nedavno, po ko zna koji put, pročitao “Gorski vijenac” Petra II Petrovića Njegoša ne bi bilo ništa neobično da nije u pitanju jedno posve drugačije izdanje kapitalnog djela južnoslovenske književnosti.

Iako su i ranije postojale inicijative za to, prvi put je u 2020. godini došlo do realizacije - “Gorski vijenac” u stripu - od prvog do posljednjeg stiha, ili od “Nek’ se ovaj vijek gordi nad svijema vjekovima,/on će era biti strašna ljudskijema koljenima.”, odnosno “Viđi vraga su sedam binjišah/su dva mača a su dvije krune”, pa sve do “A u ruke Mandušića Vuka/biće svaka puška ubojita!”, odnosno sa zaključkom: “Vladika ustade i dade Mandušiću iz odaje svoje jedan dobar džeferdar”.

Izdavačka kuća “Forma B” iz Beograda krajem oktobra je plasirala “Gorski vijenac” u formi stripa, u luksuznom izdanju na 143 ilustrovane strane, a ukupno 160 strana sa svim propratnim tekstovima, u velikom formatu tvrdih korica, na oba pisma - i ćirilici i latinici. Na čelu tima koji je posvećeno radio na ovom djelu je urednik “Forme B” i urednik izdanja Ilija Mirović, čiji je otac Špiro imao privilegiju da prvi uživa u stripu, neposredno pred štampu. Ilustratori su Geza Šetet i Miodrag Mikica Ivanović, naslovnu stranu ćiriličnog izdanja uradio je Željko Pahek.

Naslovna strana ćiriličnog izdanja
Naslovna strana ćiriličnog izdanjafoto: Forma B

“Prateći tekst o Gorskom vijencu napisao je Radomir Perović, konadžija rodom iz Bjeloša, inače veliki kolekcionar različitih izdanja Gorskog vijenca. Najznačajniji saradnici su mi bili Boris Bušić, Radojica Todorov i Predrag Roćenović, a ne smijem zaboraviti i ostale učesnike na projektu, a to su Miodrag Miki Vuković, Marin Marinić, Siniša Ćulafić i Boban Knežević”, nabraja Mirović...

Poštovati Njegoševu misao - izazov i odgovornost

Zajedničkim snagama i idejama nastalo je djelo kojeg se “ni Njegoš ne bi postidio”, istakao je Mirović u razgovoru za “Vijesti”, jer pokrenuti bilo kakvu inicijativu vezanu za “Gorski vijenac” predstavlja posebnu odgovornost. Od filma, preko pozorišne predstave, monodrame, recitala, ipak je posebno izazovno usuditi se na priređivanje “Gorskog vijenca” u novoj, nekima i neočekivanoj, pa i neshvatljivoj, štampanoj formi - stripa.

“Pregovarali su o tome sa mnogim, eminentnijim crtačima nego što sam ja, ali se niko nije usudio. Ja jesam. Tako je nastao strip ‘Gorski vijenac’”, objasnio je ranije strip crtač Geza Šetet iz Donjeg Tavankuta, sela u Srbiji.

Naslovna strana latiničnog izdanja
Naslovna strana latiničnog izdanjafoto: Forma B

Ideja o “crtanju” Gorskog vijenca dugo je gorela u njemu, priznaje Mirović.

“Razlozi su mnogostruki: afirmisati Njegoševo djelo, približiti mladim naraštajima to, inače za mnoge teško razumljivo, štivo, oživjeti strip u crnogorskom podneblju i pokazati da ‘i mi konja za trku imamo’. Ne znam koliko sam stripova čitao sa temama strane literature, dok je naša minorizovana u svijetu stripa. A imao sam oduvijek stav da je često bogatija od svjetske... Elem, nije bilo lako naći prave crtače. Mnogi su nas odmah odbili sa tezom da je to nemoguće, a većina njih i postavljanjem nekih nemogućih finanskijskih uslova... Ali, prošle godine smo izdali dvije strip knjige domaćeg autora mađarskog porijekla Geze Šeteta. U pitanju su stripovi na biblijske teme, a posebno zanimljiva je ‘Knjiga o Jovu’. Analizirajauću njegov rad zaključili smo da bi on na sličan način mogao da predstavi i djelo vladike Rada. Na pomen ove ideje, Geza je reagovao tako što je odmah iz biblioteke u Tavankutu uzeo ‘Gorski vijenac’ i počeo da ga proučava. Poslije mjesec dana stigle su i prve probne table. Ne možete ni zamisliti koliko je bilo naše oduševljenje kad smo ih ugledali. Dali smo Gezi zeleno svjetlo i za manje od godinu dana strip je bio završen. Onda smo u ekipu uključili i još dva strip autora, na Gezinu scenografiju, crtež je uradio i Miodrag Mikica Ivanović, pa smo njegov rad upotrijebili za latinično izdanje. A koricu za ćirilično izdanje uradio je naš, svjetski poznat, strip autor Željko Pahek”, prepričava Mirović.

Urednik izdanja i IK 'Forma B': Ilija Mirović
Urednik izdanja i IK "Forma B": Ilija Mirovićfoto: Privatna arhiva

On kaže da je postojala velika odgovornost, ali i bojazan vezana za to kako će strip biti prihvaćen, posebno zbog komentara “da je to nemoguće napraviti” na način da se “poštuje Njegoševa misao”. Demantovali su svaki komentar kada je strip objavljen.

“Ideja koju smo istjerali do kraja je bila da svi stihovi budu predstavljeni, a ne prepričani. Čak i Posveta prahu oca Srbije, tj. Karađorđu. Postojala je bojazan, naravno. Zato smo dali sve od sebe da se ni Njegoš ne postidi ovog djela. Bilo je komentara kad smo najavljivali ovo strip izdanje da je to nemoguće napraviti i poštovati Njegoševu misao. No, ko god je kasnije držao ovo djelo u rukama, promijenio je mišljenje”, kaže Mirović “Vijestima”.

Jedan od onih koji se iznenadio ovim izdanjem je i istinski ljubitelj “devete umjetnosti”, magistar Teorije umjetnosti, specijalizovan za Teoriju stripa, Luka Rakojević, iz Nikšića.

Teoretičar stripa Luka Rakojević
Teoretičar stripa Luka Rakojevićfoto: Privatna arhiva

“Vijest o stripovskoj obradi ‘Gorskog vijenca’ me je začudila i zainteresovala. Znam da se o tome puno govorilo prethodnih godina, a sada je publikovano, i to kroz dvije verzije. Pored nedavno realizovanog stripovskog djela koje potpisuje Geza Šetet, treba pomenuti da je poznati crnogorski karikaturista i član Udruženja strip-autora Luka Lagator ranije pominjao ovu ideju, a i mladi crtač Đorđe Kamenarović je realizovao svoju slikovnu varijantu Gorskog vijenca”, podsjeća Rakojević.

Miodrag Ivanović za “Vijesti” otkriva da je i on ranije razmišljao o ovom projektu...

“I ranije sam pregovarao sa nekim drugim izdavačima da radim ovaj projekat, ali nije došlo do realizacije.... Tako da sam u glavi već imao viziju kako bih tome pristupio. Mada je Geza odradio scenario i zacrtao kako radnja treba da teče, ja sam se trudio da nekim scenama u stripu, naročito akcionim, dam svoj pečat. Velika je odgovornost predstaviti u stripu djelo koje je napisao slavni Njegoš, ali mislim da se na ovom projektu okupio tim kojem ‘nije nemoguće stati protiv sile svemoguće’, što otpjeva Boško Vujačić”, ističe Ivanović.

Snaha Milonjića bana kao Monika Beluči

Ako vas tokom čitanja najnovijeg izdanja “Gorskog vijenca” ljepota snahe Milonjića bana podsjeća na jednu od najljepših žena svijeta, Moniku Beluči, a Vuk Mićunović na pisca i političara iz Srbije, Vuka Draškovića, vladika Danilo na samog Njegoša, pa i sve druge asocijacije koje se jave - to nije slučajno. Šetet je svoju inspiraciju potvrdio u intjervjuima, a jednom prilikom je obrazložio da je za lik vladike Danila pozajmio Njegošev lik “vjerujući da su kao duhovnici slični i da pate istu patnju zbog svog naroda, pravoslavlja”. Urednici se nijesu bunili.

Snaha Milonjića ban
Snaha Milonjića banfoto: Forma B

“Geza Šetet je na stripu radio nešto manje od godinu dana. Prvo je uradio kompletan scenario u olovci sa rasporedom teksta, a onda sve to obradio laviranim tušem. Sve table nam je slao na odobravanje. Zanimljivost je da on nikada nije bio u Crnoj Gori, tako da su neke scene nastale iz njegove lične mašte, ali to nismo htjeli da mijenjamo. Neka to bude njegov umjetnički izraz”, reče Mirović, a to za “Vijesti” potvrđuje i ilustrator Mikica Ivanović.

“Moram da napomenem da je Geza odabrao likove za ovo djelo. On nam je i objasnio zašto je nekim likovima dao baš tâ lica. Međutim, isto tako, moram da priznam da sam, kad god bi mi se za to ukazala prilika, nekim likovima, uglavnom sporednim, ja birao karaktere. Za to sam često koristio likove iz svog okruženja. Eto, na primjer, za naslovnicu sam iskoristio lik jednog mog komšije iz Srpskog Miletića, inače Crnogorca”, priča Ivanović koji se, iako već duže vremena sarađuje sa izdavačkom kućom “Forma B”, naknadno pridružio ovom “projektu”.

“Strip ‘Gorski vijenac’ je u olovci Geze Šeteta već bio u poodmakloj fazi kada su mi se Ilija Mirović i Predrag Roćenović obratili sa idejom da ja tuširam Gezin rad. To je bila prvobitna ideja. Međutim, razmatrajući situaciju na strip-tržištu okolnih zemalja, došli smo do bolje ideje: da i Geza i ja paralelno tuširamo njegov rad u olovci tako dobijemo dva slična, ali različita pristupa i da ih zatim ‘Forma B’ objavi na dva različita pisma i na taj način dođe do šire publike”.

Iz stripa
Iz stripafoto: Forma B

Tako će mnogim čitaocima sada, uz vladiku Danila, Vuka Mićunovića, snahu Milonjića bana, sigurno ostati upamćeni i drugi likovi: Vuk Mandušić, iguman Stefan, Hamza kapetan, vojvoda Batrić i sestra Batrićeva...

“Sve je interesantnije kad se predstavi u još nekom mediju. Gorski vijenac je prikazan i u filmu. Ali prednost ovog našeg projekta je što su tu svi Njegoševi stihovi prisutni, a mi smo crtežom pokušali da dočaramo i približimo ta istorijska dešavanja i na taj način zainteresujemo mnogo više čitalaca da po drugi, ili možda prvi, put pročita ovo djelo”, kaže Ivanović.

Mali dio školske populacije stvarno pročita “Gorski vijenac”

Šetet je ranije za RTV Vojvodina podsjetio da su urednici i izdavači stripa rodom Crnogorci, odrasli i vaspitavani u duhu “Gorskog vijenca”, pa im je samim tim “bio san da to djelo bude izdato u formi stripa”.

“Ta velika književna djela, kroz strip, mnogo lakše dopiru do omladine jer ih, na taj način, bolje razumiju. I ne samo mladi. I oni koji su već čitali Njegoševa djela, posebno ‘Gorski vijenac’ kažu da im je, zbog crteža, sada mnogo lakše da ga razumiju. To je i bio cilj: da dopremo do mladih, da shvate i zavole djela velikana naše književnosti”, kaže Šetet.

S obzirom na to da je Ilija Mirović, pored toga što je osnivač i urednik izdavačke kuće “Forma B” koja se bavi strip-izdavaštvom, istovremeno i profesor matematike i direktor jedne osnovne škole, posebno mu je bilo važno da, kao prosvjetni radnik, upozna mlade naraštaje sa domaćim strip autorima “koji su se rasuli po svijetu trbuhom za kruhom”, i sa velikom književnom baštinom našeg prostora.

Iz stripa
Iz stripafoto: Forma B

“Ljubiteljima stripa će ova forma Njegoševog djela biti zanimljiva, bespogovorno. Stripadžije su poseban svijet i svako kvalitetno djelo žele da imaju u svojim kolekcijama. Međutim, naša ideja je bila da pridobijemo mnogo veći krug čitalaca. Prvo, ideja je da ovo djelo bude edukativno: da utičemo da na ovaj način ‘Gorski vijenac’ stigne do svakog čitaoca. Činjenica je da je do sada mali dio školske populacije stvarno pročitao ovo djelo. Čitali su što su morali, i to poneki dio. A poznato je da slika govori mnogo više od pukog teksta. Mišljenja smo da će ova forma privući više djece, a i odraslih, da uzmu da ga čitaju, a tu će se sresti sa svim stihovima, jer djelo nije prepričano, kako su mnogi očekivali. Čak i moj otac koji je ušao u devedesetu godinu, pročitao ga je sa oduševljenjem, na ovaj novi način”, zadovoljno potvrđuje Mirović.

Luka Rakojević je misli da će rezultat ovog izdanja biti rast interesovanja starijih generacija za strip prije negoli mlađih za kanonsko štivo.

“Ne znam da li će se na ovaj način mladi više zainteresovati za ‘Gorski vijenac’, ali mislim da je ovo put da se starija čitalačka publika bar na momenat zainteresuje za strip”, rekao je Rakojević.

No, Mirović vjeruje i da će kroz ovaj strip i oni koji nijesu uopšte pročitali ili razumjeli djelo, sada imati priliku da mu pristupe na drugačiji način i da će ilustrovana forma doprinijeti shvatanju djela koje je složeno - i jezički i tematski i umjetnički.

“Mislim da smo na ovaj način djelo približili najširoj publici. Kako onoj u Crnoj Gori, tako i na širem području našeg govornog jezika. Činjenica je da ljudi više vole da pročitaju strip ili odgledaju film koji su pravljeni po nekom literarnom djelu. Međutim, ovdje ih, osim slikovnog objašnjenja, čekaju i Njegoševe misli, koje će, nadam se, na ovaj način čitaoci shvatiti i bez rečnika”, ističe urednik.

Iz stripa
Iz stripa foto: Forma B

Na pitanje da li su Njegoševa, pa i druga domaća književna ostvarenja, inspirativna za strip-formu, što zbog svoje tematike, radnje, arhaičnog jezika i forme stiha, Mirović odgovara da su upravo zbog toga pogodna za ilustrovanje i strip.

“Pa mislim da su izuzetno inspirativna, ili bolje rečeno zgodna za strip-formu. Baš to što su teška za čitanje i što su nove generacije sklone modernim medijima - u tome vidim šansu da održimo korak sa vremenom, a da ne izgubimo tradicionalne vrijednosti kojima nas ova djela podučavaju. Strip se sve više koristi u udžbenicima i u nastavi tako da ne treba ispustiti šansu da se to moćno oruđe iskoristi i za obrazovanje”, zaključuje inovativni prosvjetni radnik, ljubitelj i kolekcionar stripova.

Djelo atraktivno i aktuelno i danas

Uprkos tome što je Njegoševo vječno djelo objavljeno 1847. godine, Miodrag Ivanović smatra da je ono aktuelno i danas. Ipak, i kada se konstatuje svevremenost stihova velikog južnoslovenskog pjesnika i mislioca treba imati na umu vrijeme i kontekst u kojem je Njegoš kao umjetnik i vladar živio. To je od dodatne važnosti ako bi se uzelo u obzir da je posljednjih godina lako “skliznuti” u bukvalnost i površnost pjesnikove misli, te njegove stihove tumačiti isključivo i jednostrano. Spoj istorijskog, tradicionalnog, političkog i kulturnog doba, ali i modernog, evropskog, romantičarskog pristupa, kroz utemeljeni, narodni stih, dodatno osnažuju “Gorski vijenac” uzdižući Njegoša u rang Šekspira, Homera, Prešerna, sve u zasivnosti od ugla posmatranja i analiziranja...

Ilustrator Miodrag Ivanović
Ilustrator Miodrag Ivanovićfoto: Privatna arhiva

Njegoševo djelo se danas izučava na mnogim uvaženim univerzitetima u inostranstvu, analizirali su ga brojni priznati književnici i akademici, a preveden je i na mnoge svjetske jezike, među kojima su i kineski i japanski, dok se čeka i na četvrto izdanje slovenačkog prevoda. Svemu tome svježinu, novu aktuelnost i interesovanje donosi prvo strip izdanje “Gorskog vijenca”.

“Za mene su Njegoševa djela atraktivna, a nažalost i aktuelna i dan danas. No, ja bih se ipak najviše oduševljavao mislima koje vrcaju iz ovog djela i govore o vanvremenskim vrijednostima. A mislim da će ‘Gorski vijenac’ u formi stripa učiniti da ga mnogi pročitaju - znam ih dosta koji su ga tek na ovaj način usvojili. Ali na ovaj način ćemo pokazati da i ‘mi konja za trku imamo’ - pokazaćemo da je naš narod kolijevka mnogih ljudskih filozofskih vrijednosti”, kaže Ivanović, a i Mirović se nadovezuje svojim doživljajem “Gorskog vijenca”: “Za mene je to uvijek bio zdenac mudrih misli i savjeta. Vrelo sa kog se moglo učiti o našem narodu i iskušenjima pred kojima se nalazio. Da je narodna tradicija važna, vidjelo se i u političkim dešavanjima prethodne godine. Onaj ko to zaboravi i ogriješi se - očigledno će morati da ispašta”, nastavlja Mirović i zaključuje:

“Treba ga stalno izučavati. Narod koji zaboravlja svoju istoriju izgubiće i svoju dušu”.

Knjiga koju treba da ima svaka kuća

Kada je u pitanju promocija stripa “Gorski vijenac”, planove je ove godine poremetila pandemija virusa korona koja se osjetila u svakom segmentu društva.

“Što se tiče promocije u Crnoj Gori, moraćemo da sačekamo da dođe vrijeme bezbijedno u odnosu na pandemiju. Nadam se da će to biti u nekoliko crnogorskih gradova, ali odazvaćemo se gdeje god nas pozivu. Prvo planiramo da autora Gezu Šeteta najzad dovedemo u Crnu Goru da i on vidi to što je crtao”, kaže Mirović.

Ilustrator Geza Šetet
Ilustrator Geza Šetetfoto: Privatna arhiva

No, uprkos tome, knjiga je već došla do velikog broja čitalaca, a reakcije su pozitivne.

“Do sada imamo samo pozitivne reakcije. Ko god je uzeo knjigu u ruke odmah je poželio da je ima za sebe. Imamo, naravno, problema sa distribucijom zbog pandemije virusa korona. Trebalo je da promocija bude u hali 1 Beogradskog sajma knjiga i Međunarodnom festivalu stripa u SKC-u koji su otkazani. Ali, snalazimo se nekako. Distribucija je prvo počela u Strip knjižarama u Beogradu i Novom Sadu jer sa njima imamo razvijenu saradnju, ali se polako širi na druge knjižare i gradove. Nekoliko distibutera su otkupili količine za prodaju u Crnoj Gori. A mi lično smo direktno snabdjeli strip-knjižaru ‘Mister No’ u Podgorici. Ali, knjige je moguće kupiti i kod distributera u Kotoru i Budvi. Za to se treba javiti preko našeg sajta Forma B”, upućuje Mirović.

Zaključak je da je ovo izdanje osvježenje u izdavačkoj djelatnosti regiona, te da će dodatno popularizovati i formu stripa i Njegoševo djelo. Sa tim je usaglašen i ilustrator Miodrag Ivanović.

U dvorištu Geze Šeteta u Tavankutu: Ilija Mirović, Miodrag Ivanović, Geza Šetet, Predrag Roćenović i Željko Pahek
U dvorištu Geze Šeteta u Tavankutu: Ilija Mirović, Miodrag Ivanović, Geza Šetet, Predrag Roćenović i Željko Pahekfoto: Privatna arhiva

“Upravo sam to rekao - ovo djelo će dodatno popularizovati i Njegoša i strip. Ovim svi dobijaju, a ponajviše naš narod jer će se mladim naraštajima ponovo u prvi plan staviti velike Njegoševe misli i svijetle primjeri naše istorije. A dobija i strip! Koliko znam, distribucija i prodaja idu takvom brzinom da je ovaj strip prevazišao neka prethodna hit izdanja. Ubijeđen sam da će postati bestseler jer će ovo biti knjiga koju svaka kuća treba da ima u svojoj biblioteci”, tvrdi Ivanović.

Strip podučava osnovnim moralnim kodeksma

Ilija Mirović je zaljubljenik u strip od malih nogu. Upravo iz tog razloga, iz silne ljubavi i strasti prema devetoj umjetnosti, postiže sve obaveze, i profesorske i direktorske, izdavačke, uredničke, a ne zapostavlja ni svoju kolekciju stripova i još mnogo drugih interesovanja.

“Moje interesovanje za ovu, kod nas dugo osporavanu, umjetnost nije se bazirala samo na čitanju i skupljanju istih. Od vajkada sam i ja želio da pružim neki doprinos. Još u osnovnoj školi sam sa mojim drugom Radomirom Mitrovićem radio na stvaranju nekih stripova koji i dan danas, nažalost, stoje u fiokama. Odrastao sam u prosvetarskoj porodici u kojoj su se oduvjek cijenila literatura i vrhunski moralni kodeksi na koje nas je ona upućivala. Otišao sam na studije u Beograd i tamo se zaposlio i osnovao prodicu, reklo bi se, kao mnogi Crnogorci. I u jednom momentu, po prestanku balkanskih ratova, uočavam da je strip zamro na ovom podneblju. Osjećam potrebu da i ja nešto učinim po tom pitanju. I sa nekoliko prijatelja pokrećem izdavačku djelatnost u oblasti stripa... Trudim se da promovišem strip i kao direktor škole. Svake godine kvalitetnom strip knjigom nagradim sve učenike koji su to zbog nečeg zaslužili”, ističe Mirović, a prisjeća se i svog učitelja koji mu nije branio da, umjesto čitanke, časove provodi listajući stripove.

Iz stripa
Iz stripafoto: Forma B

“Odgovorno tvrdim da je strip imao ogroman pozitivan uticaj na generacije koje su uz njega stasale. Iako je on tada u porodicama zabranjivan kao šund literartura, činjenica je da šunda ima u svakom aspektu života ili umjetnosti. A prave vrijednosti svuda izbiju na vidjelo. Strip nas je podučavao osnovnim moralnim kodeksma: časti, hrabrosti, poštenju… nešto poput narodnih pjesama. Ali tadašnja komunistička propaganda je suviše jako uticala na starije generacije koji su nam zabranjivali da ih čitamo. Stalno mi u mislima dolazi stih mog učitelja Draga Vučinića koji je volio da piše pjesme o svojim učenicima: ‘Za Mirović Idža ako neko pita, taj za vreme časa i stripove čita. Ali to Iliju mnogo i ne muči, učitelj mu prašta jer odlično uči’... Uticaj takvih ljudi kao što je bio učitelj Drago ili nastavnik srpskog jezika Miško Gogić koji je podržavao đake riječima: ‘Čitajte, makar i stripove, samo čitajte!’ bio je ogroman i pozitivan”, priča Mirović koji se takvim primjerima vodi i u sopstvenom djelovanju u školi.

Miodrag Ivanović sa žaljenjem konstatuje da je za vrijeme ratnih dešavanja strip na našem podneblju gotovo i potpuno zamro.

“Neki autori su pobjegli kao laste u toplije krajeve, a neki, poput mene, počeli da se bave nekim drugim poslovima kako bi zaradili za život. A od prije desetak godina neko me se sjetio i počeli su da me pozivaju na razna strip dešavanja i festivale. I ja onda shvatih da strip još postoji. Naravno, nije više popularan u obimu kao prije trideset i nešto godina, ali evo ja, sa mojim prijateljima i saradnicima radim sve da se njegov sjaj vrati”, poručuje Ivanović.

Ilija Mirović, Predrag Roćenović i Geza Šetet
Ilija Mirović, Predrag Roćenović i Geza Šetetfoto: Privatna arhiva

Da u tome uspijeva, kako on, tako i Mirović i drugi slični njima, primjer je mladi crnogorski teoretičar stripa Luka Rakojević koji se vodi istom misijom. On ističe da je strip pristupačan svima, jer predstavlja “put ka pojednostaljenju nekih storija”.

“Tako postoje slučajevi da su autori nagrađivani za dokumentarnu prozu, da su stripovi obrađivali istorijske događaje ili biografije poznatih ličnosti... Sve u svemu, ja strip nesumnjivo smatram umjetnošću. Za dobar strip je neophodno da se poklope kvalitetan scenario i adekvatan crtež”, zaključuje Rakojević.

Bez podrške institucija

Iako djeluje kao da bi projekat “Gorskog vijenca” u stripu i na samom početku i najavi naišao na veliko oduševljenje i finansijsku podršku različitih institucija, zarad kulture, umjetnosti, istorije i budućnosti, ovoga puta nije bilo tako. Ilija Mirović kaže da je dodatno zadovoljan zbog toga, jer, i kao što se kaže: “Uzdaj se u se i u svoje kljuse”.

“Razgovori oko pomoći u finansiranju ‘Gorskog vijenca’ nisu naišli na potreban odgovor viših institucija tako da smo se oslonili na sopstvene snage. I nije nam žao. Zadovoljstvo uspjehom je time veće. Ali vidjećemo, možda će neko sada izraziti želju da nam više pomogne”, kaže Mirović za “Vijesti” ostavljajući otvoren prostor za saradnju oko najavljenih strip izdanja “Luče mikrokozma” i “Lažni car Šćepan Mali”.

“Treba prvo da se vrate uložena sredstva, jer se trudimo da se ovim poslom bavimo razumno i ekonomično. Pošto se ćirilično izdanje ‘Gorskog vijenca’ brzo prodaje (mnogo brže od latiničnog), planiramo da i crtež Mikice Ivanovića izdamo u ćirilici”, otkriva Mirović.

“Luča mikrokozma” već nacrtana, u pripremi “Lažni car Šćepan Mali”

Nakon “Gorskog vijenca”, izdavačka kuća “Forma B” najavljuje stripove “po svim Njegoševim djelima”, a “Luča mikrokozma” je skoro pa spremna i biće objavljena do ljeta 2021.

“Što se tiče Njegoša, odlučili smo da uradimo stripove po svim njegovim djelima. ‘Luča mikrokozma’ je već nacrtana i ići će u štampu naredne godine. A pripremamo i ‘Lažnog cara Šćepana Malog’, pa onda ‘Glas kamenštaka’, ‘Svobodijadu’… Mislim, kad smo uspeli sa Lučom, sve je ostalo lako. Prethodne dvije godine smo učestvovali na otkupu knjiga za biblioteke Srbije i imali nekog solidnog uspjeha za jednog malog izdavača”, kaže Ilija Mirović “Vijestima”.

Teoretičar stripa Luka Rakojević dodaje i da je najavljena strip verzija “Luče mikrokozma” logičan nastavak priče i unaprijed se raduje tom izdanju.

“Istorijski gledano, često su autori stripa na jugoslovenskom prostoru obrađivali književna djela, čak i ona koja pripadaju kanonima. Recimo, u stvaralačkim biografijama pionira verbo-vizuelnog medija na ovim prostorima mogu se naći obrade najrazličitijih književnih djela. Zbog toga, publikovanje strip izdanja ‘Gorskog vijenca’ vidim kao nastavak te tradicije i dobar prilog vizuelnim interpretacijama Njegoševog djela. Najavljena strip verzija ‘Luče mikrokozma’ mi djeluje kao logičan nastavak priče”, objašnjava Rakojević.

Mirović, pored ovoga, ističe i da je, u dogovoru sa Predragom Roćenovićem koji ima nikšićko porijeklo, ranije počeo rad na afirmaciji crnogorskog stripa.

“Prvi projekat na tu temu je izdavanje monografije crnogorskog stripa i na tome još radimo”, najavljuje Mirović.

Bonus video: