preminuo u nedjelju u 88. godini

Odlazak Jevrema Brkovića: Ostaće upamćen po književnim djelima i otvorenom djelovanju

U njegovim djelima se prožimaju segmenti lirike, umjetnosti, kao i istoriografije i kulture crnogorskog naroda, jezika i, svakako, države

21072 pregleda 0 komentar(a)
Jevrem Brković, Foto: CANU
Jevrem Brković, Foto: CANU

Crnogorski književnik, jedan od najistaknutijih crnogorskih pjesnika 20. vijeka, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti - Jevrem Brković, preminuo je juče u 88. godini.

Povezani članci

24. Januar 2021.

Preminuo književnik Jevrem Brković

Ostaće upamćen po brojnim književnim djelima, ali i svojim otvorenim djelovanjem na crnogorskoj društveno-političkoj sceni, gdje se nije libio da javno kritikuje i iznosi svoj stav, te po promociji i zalaganju za crnogorsku nezavisnost, samostalnost, jezik.

U njegovim djelima se prožimaju segmenti lirike, umjetnosti, kao i istoriografije i kulture crnogorskog naroda, jezika i, svakako, države.

“Brkovićevo književno i ukupno intelektualno djelo, političko djelo, dakako, ali prioritetno njegova kreativna, dosadašnja zaostavština su poseban, samosvojan, povijesni i savremeni, dokaz i činjenica o postojanju i trajanju crnogorskog jezika”, zapisao je istoričar i pravnik Novak Adžić pišući o Brkovićevoj knjizi “Da se zna (izbor iz polemičkog opusa)” koju je CANU izdao 2019. godine.

Adžić je tom prilikom istakao da je Brković “nesumnjivo afirmisan kao izvanredan istoričar u književnosti”, pa je i tekst simbolično nazvan “Književnik u istoriji, istoričar u književnosti”.

Zbog političkih prilika u Crnoj Gori Brković je 1991. godine emigrirao u Hrvatsku, gdje je živio i radio do 1999. godine. Iako je nemoguće iz njegovog opusa izdvojiti samo jedan segment, pjesmom “Dubrovniče, oprosti” Brković je stvorio svojevrsno umjetničko i intelektualno angažovano svjedočanstvo o crnogorskom bombardovanju Dubrovnika 1991. godine, ostavljajući tako generacijama u amanet antiratnu poruku.

Crnogorski slikar, vajar, filozof Dimitrije Popović pjesmu “Dubrovniče oprosti” naziva “vrhuncem pjesničkog ostvarenja” ističući da su se “dramatični događaji ratnih stradanja odražavali duboko na njegovo (Brkovićevo) kreativno pjesničko biće”...

“U kojoj je mjeri pjesnikov život odredio literaturu, a koliko je literatura određivala njegov život? Koliko su imanentni jedno drugom, ili se u konstantnom dinamičnom procesu intenzivno međusobno prožimaju? Odgovor se može sagledati u ogledalu Jevremovog bogatog stvaralaštva u kojem se pjesnikov lik projicira kroz više dimenzija njegove autorske personalnosti: pjesnik, romanopisac, hroničar (autor nekoliko tomova Dnevnika) polemičar ubojitog pera, angažirani intelektualac”, naglasio je Popović.

Brkovićev opus obuhvata više od 50 naslova, a “Sabrana djela” objavljena su mu u 30 tomova. Djela su mu prevedena na gotovo sve evropske jezike, a zastupljen je i u prestižnom Leksikonu svjetskih pisaca (Školska knjiga, Zagreb), kao i u brojnim crnogorskim, regionalnim i evropskim antologijama. Pored njegovih knjiga poezije, drama, romana, eseja, dnevnika i ostalog, objavljivane su i knjige drugih o Jevremu Brkoviću...

Jevrem Brković rođen je u Seocima, Piperi, 1933. godine gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Titogradu i Sarajevu gdje je završio Višu novinarsku školu. Prve pjesme objavljuje u “Pobjedi”, “Omladinskom pokretu”, “Stvaranju”, sarajevskoj “Zori” i beogradskom “Ninu”. Iz Sarajeva je prešao u Beograd gdje je radio u Ministarstvu inostranih poslova (Institut za međunarodni radnički pokret), “Borbi”, “Novostima”, “Radu”.

U Titograd se vraća 1958. godine i sve do penzionisanja radi u Radio Titogradu gdje je dugo godina uređivao kulturni program. Osnivač je revije “Ovdje”, osnivač i prvi upravnik Pionirskog pozorišta u Titogradu 1951. godine. Pokretač je i urednik biblioteke “Grlica” gdje su objavljivane prve knjige crnogorskih pjesnika. Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore (UKCG), član Predsjedništva Saveza književnika Jugoslavije, a kao prvi čovjek UKCG-a pokrenuo je i uređivao ediciju “Doclea”.

Inicijator je i jedan od osnivača Crnogorskog PEN centra, Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, čiji je prvi predsjednik.

Bio je osnivač, vlasnik i glavni i odgovorni urednik Crnogorskog književnog lista.

Za vanrednog člana CANU izabran je 2015. godine, a za redovnog 2018. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade; Decembarske nagrade; Nagrade UKCG; Nagrade Ratkovićeve večeri poezije; Povelje Gorana Kovačića; Nagrade za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1972. godine; Nagrade Rt dobre nade, 2005. godine; Nagrade “Mediteranski prsten” 2007. godine (međunarodna nagrada), nagrade “Teuta” i “Ali Podrimja”.

Brkoviću je 2010. godine dodijeljen status istaknutog stvaraoca. Neumorno je radio i stvarao čitavog života.

Bibliografija Jevrema Brkovića

Knjige poezije • Retorika kiše, Beograd, 1954.

• Raport vječnosti, Beograd, 1968.

• Ispod samog neba, Grafički zavod, Titograd, 1959.• Osobine noći, Obod, Cetinje, 1962.

• Rat se nastavlja, Bagdala, Kruševac, 1964.

• Oporuke, Obod, Cetinje, 1969.

• Tajna večera, Grafički zavod, Titograd, 1970.

• Putovanje Jevrema Preblagog, Obod, Cetinje, 1973.

• Brđanska zemlja, Prosveta, Beograd, 1973.

• Međudnevica, Prosveta, Beograd, 1975.

• Brđanski Homer je mrtav, Veselin Masleša, Sarajevo, 1975.

• Krivda i pravda, BIGZ, 1975.

• Za ličnu upotrebu, JEŽ, Beograd, 1975.

• Moji ljudi, August Cesarec, Zagreb, 1976.

• Klasno opredijeljeno proljeće, Pobjeda, Titograd, 1976.

• Bašta starca Radosava, Mladost, Zagreb, 1980.

• Stolica za stranca, Obod, Cetinje, 1980.

• Pustinja, Matica srpska, Novi Sad, 1981

• Zrelo doba, Prosveta, Beograd, 1981.

• Kučkini Sinovi, BIGZ, 1984.

• Domaće vaspitanje, Srpska književna zadruga, Beograd, 1984.

• Dani nikad davni, Kragujevac, 1984.

• Vrijeme gradi grad, Univerzitetska riječ, Titograd, 1984.

• Starinska magla oko doma, Glas, Banja Luka, 1989.

• Staljin, Mocart i Marija Judina, Književni krug, Split, 1989.

• Komitske balade, Društvo pjesnikovih prijatelja, Titograd, 1991.

• Revolver pod jastukom, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1992.

• Prokletstvo, Aurora, Zagreb, 1993.

• Pjesme iz crne sveske, Dignitas, Cetinje, 1995.

• Ljetopis Domaša Dukljanina, Edok, Zagreb, 1997.

• Pjesnik ili Hamlet u progonstvu, Edok, Zagreb, 1998.

• Zidanje i razur Kule Ozrovića, Edok, Zagreb, 1998.

• Gorkin sine, Duks, Podgorica, 2001.

• Traktat o suboti, Duks, Podgorica, 2003.

• Jeretički versi, Vijesti, Podgorica, 2009.

• Živio i preživio, Vijesti, Podgorica, 2012.

Romani

• Pantelej na drijenu, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990.

• Kneževi ljudi, A. G. Matoš, Zagreb, 1992.

• Kamenštaci, Stvaranje, Titograd, 1985.

• Došljaci, osvajanje i pad Beograda, roman u stihu, Duks, Podgorica,

• Crne tačke, Globus, Zagreb, 1988.

• Monigreni, Vitagraf, Rijeka, 1992.

• Ljubavnik Duklje, DANU, 2007.

• Skotna vučica, Vijesti, 2009.

• Gospodar kule, Vijesti, 2011.

Pripovijetke

• Priče o kostrikovačkom narodu, Ćirpanov, Novi Sad, 1977.

• Uzorite Jakvintine kćeri, DANU, Podgorica, 2002. Drame

• Provalija — CNP, 1962.

• Svečanost se odlaže — CNP, 1972.

• Rupa na nebu — CNP, 1975.

• Put generala Dromire — 1988.

Dnevnici

• Dnevnici (pet tomova), DANU, Podgorica, 2007.

Eseji, polemike, publicistika

• Mojkovačka vrata, Obod, Cetinje, 1966.

• Ljubljanska drama, Globus, Zagreb, 1986.

• Minska polja estetike, Osijek, 1987.

• Anatomija morala jednog staljiniste, Globus, Zagreb, 1988.

• Lideri, udbaši, generali, CIP, Zagreb, 1990.

• Razgovori s noćnom damom, Montenegro, Zagreb, 1991.

• Unakaženo lice demokratije, Montenegro, Zagreb, 1991.

• Prljavi rat, Mirabo, Zagreb, 1992.

• Glosarij, Nacionalna zajednica crnogorskih Hrvata, Zagreb, 1995.

• Dukljanski epistolarij, Aurora, Zagreb, 1996.

• Pjesnik s potjernice, Aurora, Zagreb, 1997.

• Osvjedočeni svjedok, DANU, Podgorica, 2012.

• Tajna pisaćeg stola, Vijesti, Podgorica, 2010.

• Memoari iz tri doba, Vijesti, Podgorica, 2012.

Izabrana i sabrana djela

• Odabrana poezija (1 tom), Vitagraf, Rijeka, 1992.

• Izabrana poezija (5 tomova), Aurora, Zagreb, 1993.

• Sabrana djela (30 tomova), Duks, Podgorica, 2002.

Knjige o Jevremu Brkoviću

1. Ivan Salečić: Ljepota i prokletstvo legende — studija o književnom djelu Jevrema Brkovića — Aurora, Zagreb, 1994, strana, 176.

2. Profesor Blagota Drašković: Drama dukljanskog prostora (Književna kritika o djelu J. Brkovića) — Zbornik radova (strana 346), Aurora — Zagreb, 1996.

3. Profesor Duško Arežina: Crnogorski diptih (Njegoš, Brković), Stajer — Graf, Zagreb, 1998, strana 174.

4. Otkrivanje crnogorske Atlantide, Kritičari o djelu Jevrema Brkovića, zbornik radova, Vijesti, Podgorica, 2006.

Preporučujemo za Vas