U Biljardi otvorena izložba radova Filipa Vučkovića, povodom 60. godišnjice smrti umjetnika

Izložba na Cetinju obuhvata 48 radova manjeg formata, nastalih u periodu od 1915. do 1940. rađenih u tušu, akvarelu i ulju, koje su u vlasništvu Vučkovićeve poroe

1324 pregleda 0 komentar(a)
Slika Filipa Vučkovića, Foto: Narodni muzej Crne Gore
Slika Filipa Vučkovića, Foto: Narodni muzej Crne Gore

Izložba radova crnogorskog slikara Filipa Vučkovića, organizovana povodom 60. godišnjice njegove smrti, otvorena je juče u Njegoševom muzeju Biljarda na Cetinju.

Otvarajući izložbu, Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja, istakla je da je postvka nastala u želji da se podsjetimo na jednog od prvih crnogorskih slikara koji je temeljio put kasnijim velikanima likovne umjetnosti.

“Filip Vučković je nepravedno zaboravljen, površno i rijetko pominjan u sporadičnim stručnim opservacijama koje su se bavile generalnim ili tematskim presjecima ovdašnje likovne scene prve polovine dvadesetog vijeka”, kazala je Miranović.

Miranovićeva opisuje cijeli stvaralački opus Filipa Vučkovića kao intimistički portret jedne epohe.

"Nema kod Vučkovića naglih iskoraka, sve ide i slijedi postupnost, u obrazovanju, u iskazu, maniru. Blage tonske modulacije, uglavnom zemljanih tonova, postepeno ustupaju prostor oslobađanju boje i forme, akcentovanim prodorima svjetlosti i većoj izražajnoj ekspresivnosti. Neminovno, duh epohe i akademskog obrazovanja u centrima ondašnje umjetnosti očitavao se u Vučkovićevom stvaralaštvu. Ipak, ovaj talentovani umjetnik je uvijek ostajao privržen sebi, svom osjećaju, ne dozvoljavajući da ga akademizam sputa u finim, poetizovanim iskazima, ekspresijama viđenog i proživljenog".

Slika Filipa Vučkovića
Slika Filipa Vučkovićafoto: Narodni muzej Crne Gore

Izložba na Cetinju obuhvata 48 radova manjeg formata, nastalih u periodu od 1915. do 1940. rađenih u tušu, akvarelu i ulju, koje su u vlasništvu Vučkovićeve poroe.

Filip Vučković je proputovao Evropu i ostavio o njoj vrijedne likovne zapise. On pripada maloj grupi crnogorskih školovanih umjetnika sa početka 20. vijeka. Školovanje je započeo na Cetinju, učiteljsku školu završava u Skoplju, a 1909. godine upisuje Umjetničko-zanatsku školu.

Slika Filipa Vučkovića
Slika Filipa Vučkovićafoto: Narodni muzej Crne Gore

Nakon dvogodišnjeg pohađanja nastave u slikarskom odjeljenju, sa najboljim uspjehom od svih kandidata položio je ispit za učitelja crtanja i lijepog pisanja. Kao jedan od najboljih đaka izlaže svoje crteže i akvarele na godišnjoj izložbi 1911. godine, gdje se već uočava sklonost Vučkovića ka samostalnim promišljanjima.

Slika Filipa Vučkovića
Slika Filipa Vučkovićafoto: Narodni muzej Crne Gore

Dalju edukaciju nastavlja u Minhenu, gdje sa uspjehom završava u klasi poznatog njemačkog umjetnika Petera Halma na tamošnjoj akademiji umjetnosti. Nakon studija u Minhenu, dvije godine proveo je na „L’Scole Nationale des Beaux-Arts“, Školi lijepih umjetnosti u Parizu.

Za njegove radove štampa je 14. juna 1911. pisala da su vrijedni pažnje, da se „iz svakog rada ispoljavaju staloženi osjećaji prilježno izvedeni, bez ugleda na nečiji tuđu tehniku“ i da on „za primjer uzima samoga sebe“.

Slika Filipa Vučkovića
Slika Filipa Vučkovićafoto: Narodni muzej Crne Gore

Na jugoslovenskoj izložbi radova 1919. godine u Parizu, bili su prikazani i Vučkovićevi radovi zajedno sa djelima Ivana Meštrovića, Vlaha Bukovca, Marka Murata, Rista i Bete Vukanović, Branka Popovića, Save Šumanovića, Mateja Sternena, Emanuela Vidovića…

Bonus video: