Nikšićka priča ispričana perom i špahtlom

Radojica Stanković i Zoran Mićanović poklonili su sugrađanima događaj “Sve bih dao za Nikšić moj” u okviru kojeg je promovisan “Nikšićki imenik” i predstavljena posebna izložba slika

2097 pregleda 90 reakcija 0 komentar(a)
Detalj sa događaja, Foto: Privatna arhiva
Detalj sa događaja, Foto: Privatna arhiva

Radojica Stanković i Zoran Mićanović čestitali su Nikšićanima Prvi maj i uskršnje praznike na najljepši mogući način - nikšićkom pričom pod nazivom “Sve bih dao za Nikšić moj”.

Stanković, kome najmlađi, ali i oni stariji tepaju Šanta Panta, a drugarima iz djetinjstva se odaziva na nadimak Bogi, priredio je neobičan imenik, nikšićki, knjigu u kojoj je na sebi svojstven način pribilježio crtice o ljudima koji su mu značili i znače, koji su, baš kao i on, sastavni dio grada N.

“Knjiga mi znači kao rađanje djeteta, samo, naravno, u drugačijoj formi. Nema noći kad ne ‘sanja’ pored moje glave. Često razmišljam da li sam još mogao napisati, dodati neke ljude i događaje, još više,razviti’. Nije teško pisati, teško se ponekad sjetiti, ali na kraju, znam da će biti dopunjenog izdanja, da ću se tada još više potruditi i oživjeti sjećanja na djetinjstvo i mladost, na taj dragi Nikšić, koji zauvijek živi u mom srcu”, kazao je Stanković nakon promocije “Nikšićkog imenika” koja je organizovana u “Propagandi”.

Pravo mjesto jer “Imenik” i portreti koje je uradio slikar Zoran Mićanović bili su upravo to - propaganda grada pod Trebjesom i njegovih ljudi.

Kada je počeo za jedan portal da piše sjećanja i krenuo od priče “Šest vrsta neba”, Stanković nije ni slutio da će se te priče toliko nanizati da će ih, nakon tri godine, ukoričiti.

“Namjera mi je bila pisati o ljudima koje poznajem, za koje sam čuo, koje volim i poštujem. Ovo je priča, vječitog dječaka o ljubavi prema mjestu rođenja i ništa više”, kazao je Stanković.

Izdavač “Imenika”, u kome su, umjesto brojeva telefona, sabrana sjećanja je Dječje pozorište “Stanković”, a uvodno slovo je napisao novinar Veliša Kadić.

“Radojica Bogi Stanković, alijas Šanta Panta, vječiti dječak, kroz ‘Nikšićki imenik’ sabrao je one za koje smatra da su obilježili njegovo djetinjstvo, mladost i zrele godine. I zato će ‘Imenik’ postati dio života svih nas, jer ćemo, siguran sam, vrlo česti prelistavati njegove stranice kako bi našli nekog poznanika ili prijatelja koje je Radojica smjestio i ovjekovječio lijepom pričom, nalazeći sponu između sebe i svojih bližnjih, rodnog kraja i prijatelja koji su ga sve vrijeme strpljivo čekali. I zato veliko hvala što nam je kroz stranice ovog djela vratio davna, ali bliska sjećanja, ljude. Siguran sam da nije stavio tačku na ‘Imenik’, jer, koliko čujem, mnogi Nikšićani već kucaju na njegova vrata, pa je za očekivati da nas uskoro Bogi obraduje dopunjenim izdanjem”, kazao je Kadić.

Pisati o Nikšiću i Nikšićanima, prema njegovim riječima, nije nimalo jednostavno, ali jeste izazovno, jer grad pod Trebjesom je uvijek bio slika i prilika cijele Crne Gore.

I dok je Stanković perom ovjekovječio sugrađane, Zoran Mićanović je to uradio kičicom i špahtlom. Nakon godinu rada nastalo je oko 150 portreta ljudi koji su, kako je kazao, bili i ostali duša ovoga grada.

“Od urađenih portreta oko 90 odsto su moji prijatelji, ostalo su poznanici. Prijatelje je lakše slikati jer im poznaješ karakter, dušu, i na portretu mu nađem svaku osobinu“, kazao je Mićanović.

Prema njegovim riječima, on i Stanković su ispričali priču jedinstvenu ne samo u Crnoj Gori, već i u bivšoj Jugoslaviji.

„Mislim da nijedan grad u Jugoslaviji nije imao jednu ovakvu priču - portrete sugrađana i priče kojima su ovjekovječeni. Drago mi je što smo nas dvojica na ovakav način ‘ispričali’ priču o našem gradu i sugrađanima. Njegova i moja priča je ista, samo su ispričane svaka na svoj način - on riječima, ja bojom”.

Zasada je, kaže Mićanović, njegova priča sa portretima završena, jer se boji da mu ne dosade, a to ne bi volio. Ali nije završena priča o gradu pod Trebjesom, jer kada je prije skoro tri decenije uzeo kičicu riješio je da Nikšić bude njegova jedina priča.

“Dosadih svima pričom o Nikšiću, ali ja jesam lokalpatriota. Sve što radim vezano je za ovaj grad, jer moja tema je Nikšić”, kazao je Mićanović koji je odlučio da izložba nazvana “Portret portretima Nikšićana” bude prodajnog karaktera, a sav novac biće uplaćen za liječenje jedne Nikšićanke.

Sv. Mandić

“Nikšićki imenik” danas u Podgorici

Novo književno izdanje Radojice Stankovića “Nikšićki imenik” podgoričkoj publici biće premijerno predstavljeno danas, u sali Dodest Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, u 19 časova.

O knjizi će, uz autora, govoriti novinar Veliša Kadić, a odlomke će čitati glumica Jelica Vukčević.

“Kroz knjigu ‘Nikšićki imenik’ autor govori o ličnostima iz raznoraznih branši, na jedan sasvim neustaljen biografski način. Samo neka od imena su Vito Nikolić, Miladin Šobić, ali i oni mlađi koji i danas djeluju u gradu pod Trebjesom”, najavljuju iz KIC-a.

Broj mjesta je ograničen na 30 posjetilaca.

150

portreta ljudi ljudi koji su bili i ostali duša grada pod Trebjesom nastalo je nakon godine rada Zorana Mićanovića

Bonus video: