Preko ovih dasaka prelamala se crnogorska istorija - i politička, i ratna, i duhovna. Zato, ta vertikala koju “Zetski dom” predstavlja, apsolutno je primijenjena i u arhitekturi.
Nju je isključivo Josip Slade 1884. godine osmislio, originalno joj je dao jednu arhitektonsku formu kojoj nemate slične po Dalmaciji. Ni u Kotoru, ni u Dubrovniku, Splitu, Puli ili Rijeci - svuda su ta pozorišta drugačija”, kazao je arhitekta Slobodan - Bobo Mitrović, autor vrijedne monografije o životu i radu Josipa Slada, u utorak na skupu povodom 110 godina od smrti čuvenog arhitekte u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”.
Mitrović je govorio o stilovima koje je Slade primjenjivao u arhitekturi niza reprezentativnih objekata u Crnoj Gori.
“Dvorac u Nikšiću je čista neorenesansa, austrougarsko poslanstvo na Cetinju takođe, a dvorac u Baru izuzetno kreativna sinkretička arhitektura gotičkog i romaničkog stila. Svaka od tih palata ima svoju dragocjenu priču, kako u enterijeru, tako i u eksterijeru”, rekao je Mitrović.
Na skupu o arhitekti čiji je rad u velikoj mjeri obilježio jednu epohu u Crnoj Gori, govorili su i prof. dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti, teatrolog Luka I. Milunović i Aleksandar Kašćelan, gradonačelnik Prijestonice Cetinje.
Moderator skupa je bio arhitekta i univerzitetski predavač Damir Bučan, koji je rekao da ovakvim događajem Kraljevsko pozorište “Zetski dom” nastoji da doprinese sjećanju na dragocjeno urbanističko i graditeljsko djelo koje je iza sebe ostavio arhitekta i da su ona od posebnog značaja za kulturne i ukupne društvene tokove ne samo onog vremena već i sadašnjeg trenutka.
Aleksandar Čilikov je, takođe govorio o značaju izgradnje “Zetskog doma” i saradnje knjaza Nikole i Josipa Slada, ističući kako je upravo ona imala poseban uticaj na značaj samih projekata.
“Nikola I je jako dobro znao da, ako hoće državu da uključi u savremene tokove, onda mora nešto da uradi sa prostorom, da izgradi prostor. Tako su i počeli ti veliki Sladevi projekti. Naročito bih pomenuo “Zetski dom”, čime je jedan grad koji tada nije imao više od četiri ili pet hiljada stanovnika, dobio teatar kvaliteta nalik srednjoevropskim”, zaključio je on.
Milunović je podsjetio na koji se način ukazala ideja o gradnji državnog teatra na Cetinju i da je arhitekta bio zadužen za projektovanje i da je svojim radom omogućio podizanje prve kuće namijenjene kulturnim potrebama u Crnoj Gori.
“U godinama nakon Berlinskog kongresa, na Cetinju, a zatim i u drugim crnogorskim gradovima, širi se talas kulture. Knjaz Nikola dovršava čuveno djelo ‘Balkanska carica’ i, naravno, u dvoru počinje razgovor o pozorištu, jer ta je drama negdje morala biti prikazana. I to je, dakle, bio momenat kada dolazi do angažmana Josipa Slada”, rekao je Čilikov.
Kako nije bio u mogućnosti da prisustvuje događaju putem pisma se obratio praunuk arhitekte Radovan Slade Šilović i iskazao zahvalnost “Zetskom domu” na organizaciji događaja i poštovanju baštine i ljudi koji su dali svoj doprinos dragoj i lijepoj Crnoj Gori.”
Rad Josipa Slada Šilovića bio je plodonosan, pa je tako za sobom ostavio građevine kao što su Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”, Austrougarsko poslanstvo, ali i puteve kojima je prijestonica povezana sa Kotorom, Rijekom Crnojevića, Virpazarom, Podgoricom, Barom i Ulcinjem”, rekao gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan na događaju “Arhitektura sjećanja” u utorak na skupu povodom 110 godina smrti arhitekte u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”.
“Uvjeren sam da u osnovi djela arhitekte Josipa Slada živi iskrena potreba razvoja Crne Gore, ali i njegov organski kosmopolitizam da sa istim žarom razvija sredinu koja se znatno razlikovala od Trogira, Padove, Trsta, Splita ili Dubrovnika, i drugih mjesta gdje je ranije službovao. Josip Slade je izvanjac čija luča nije utrnula na Cetinju ni 110 godina poslije njegove smrti. Današnji događaj najbolja je potvrda toga”, kazao je Kašćelan.
Bonus video:
