Režiju i adaptaciju Euripidove tragedije potpisuje Zoran Rakočević

”Ifigenija” na sceni Nikšićkog pozorišta

Režiju i adaptaciju predstave potpisuje Zoran Rakočević, a u predstavi igraju: Una Lučić, Jelena Đukić, Đođije Tatić, Petar Novaković, Moamer Kasumović, Anđelija Rondović, Ognjen Sekulić, kao i muzičar Bojan Peko Minić, koji je uradio i muziku za predstavu.

1644 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Promo
Foto: Promo

Predstava “Ifigenija”, po Euripidovoj “Ifigeniji u Aulidi”, rađena u produkciji Centra za kulturu Kolašin sa koproducentima Centrom za kulturu “Vojislav Bulatović - Strunjo” Bijelo Polje i NVO “Korifej teatar” iz Kolašina, biće izvedena u Nikšićkom pozorištu 22. oktobra u 20 časova.

Režiju i adaptaciju predstave potpisuje Zoran Rakočević, a u predstavi igraju: Una Lučić, Jelena Đukić, Đođije Tatić, Petar Novaković, Moamer Kasumović, Anđelija Rondović, Ognjen Sekulić, kao i muzičar Bojan Peko Minić, koji je uradio i muziku za predstavu.

”Euripid je treći veliki tragički pjesnik Grčke. Aristotel ga naziva najtragičnijim. Ostalo je zapisano da je Sofokle u znak žalosti za njim doveo svoj hor na pozorje bez uobičajenih vijenaca na glavi, što je predstavljalo i skandal i umjetničku inovaciju. U svojim komadima često se osvrće na aktulena politička zbivanja i propituje ih sa stanovišta vrlina. ‘Ifigenija u Aulidi’ je posljednje mu sačuvano djelo, napisano pred Euripidovu smrt, a praizvedba je osvojila prvu nagradu na čuvenim Dionizijama. Poznati reditelj Mihalis Kakojanis 1977. na osnovu drame snima film koji se ubraja u remek djela svjetske kinematografije. ‘Ifigenija’ je neiscrpna inspiracija za inscenaciju i nudi beskonačna pitanja na koja umjetnik u današnjem svijetu, baš u ovo vrijeme, mora da odgovori aktuelizacijom i tematizacijom Euripidovog sižea. ‘Ifigenija’ je komad ljudske katastrofe. Euripid nam kazuje da su ljudske žrtve za najveće društvene ideale časnije od prihvatanja ograničene slobode. Mi u tom neizbježnom storiju tragamo za današnjim čovjekom koji je opsjednut duhovima skoro pa arhetipskog neoliberalnog diskursa, gdje se, kao grčki junak, batrga između diktata obezljuđene moći i kontrole s jedne, i potpisnute emotivne, tople, ljudske, pa i bolne istine življenja, s druge strane. Današnju Ifigeniju ne ubija proroštvo, kako to možemo isprve shvatiti, već otupjela i obesmišljena ljudska priroda, nesposobna za bilo kakvu osjećajnost, učaurena u novoj društvenoj klasi čija elita gubi rezone čovječnosti”, navodi reditelj predstave.

Preporučujemo za Vas